Provjera činjenica: Što svatko od nas može učiniti za zaštitu klime? - Monitor.hr
03.07.2021. (19:30)

Budi promjena koju želiš vidjeti

Provjera činjenica: Što svatko od nas može učiniti za zaštitu klime?

Kina i Sjedinjene Američke Države su prema datoteci Europske unije EDGAR najveći zagađivači atmosfere ugljičnim dioksidom, a mnogi se zbog te činjenice pitaju ima li smisla odricati se nečega kako bi smanjili emisije CO2, pogotovo ako ne žive u tim zemljama. Istraživači klime smatraju da ima i zbog čega napor brojnih inicijativa za smanjenje potrošnje energije nije uzaludan. Mjesta za uštedu su brojne, a one se tiču svakog kućanstva: ekonomična potrošnja struje, topline, promet pa i prehrana su neka od njih. Pomažu li dakle odustajanje od mesa i vožnje automobilom u borbi za održivost klime? Doprinos svakog pojedinca je važan i ne može se umanjiti ukazivanjem na najveće zagađivače. Ipak, individualne mjere tek u određenom političkom kontekstu pokazuju djelovanje koje bi moglo voditi stvarnoj promjeni. Deutsche Welle


Slične vijesti

21.08. (16:00)

Sad. kome je to utješno

Šumski požari doprinose zagrijavanju, ali blokirajući sunčevu svjetlost dimom dovode i do rashlađenja

Procjenjuje se da su samo 2020. šumski požari u Kaliforniji poništili 16 godina smanjenja emisije stakleničkih plinova u ovoj američkoj saveznoj državi. Međutim, nisu svi učinci šumskih požara na klimu tako dugotrajni. Niti svi proizvode zagrijavanje. Blokirajući sunčevu svjetlost i privlačeći dodatne kapljice vode koje posvjetljuju oblake, dimni aerosoli mogu reflektirati sunčevu svjetlost natrag u svemir, što dovodi do lokalnog hlađenja u nižim slojevima atmosfere. Ovaj učinak hlađenja obično traje samo dok kiša ne ispere aerosole natrag na zemlju. Ipak, kako se šumski požari povećavaju, čak i ti privremeniji učinci proširuju svoj doseg i trajanje. Na primjer, sezona požara u Australiji 2019./2020. proizvela je široko rasprostranjeno zahlađenje izazvano dimom koje je moglo utjecati na nedavni “trostruki pad” u vremenskom obrascu La Niña, pokazuju istraživanja. Index

31.07. (18:00)

Hajde, vrijeme je da se krene

Akumulacija povijesti u atmosferi

Priča o kompliciranom odnosu prirode i društva mogla bi početi od različitih točaka u povijesti. Primjerice, s parnim strojem s odvlačenjem radne snage iz sela u gradove ili prije desetak godina, kada je koncentracija ugljikovog dioksida (CO2) u atmosferi prešla tada alarmantni prag od 400 čestica na milijun. Vremenski tijek istovremeno je i ključan i sporedan faktor za odnos prirode i društva. Ključan jer vremena za konkretne poteze koji će omogućiti budućnost ljudske vrste na Zemlji ima sve manje, sporedan jer je planeti svejedno za naše koncepte prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Uvjeti života na Zemlji 2023. godine rezultat su načina života bogatih društava kroz posljednjih dvjestotinjak godina, rezultat su upumpavanja neodrživih količina stakleničkih plinova u atmosferu u ime profita – o tome postoji znanstveni konsenzus. Klima je neizostavni podtekst svake rasprave o pravednijem društvenom i ekonomskom uređenju, to je tako tili ili ne tili. Rješenja koja su više od puke računice podrazumijevaju odmak od trenutno prevladavajućeg viđenja planete kao neograničenog izvora bogaćenja, a društva kao skupine potrošača. Faktograf

26.07. (10:00)

Idućeg ljeta idemo nekamo sjevernije

Klimatske promjene utjecat će i na kretanja u turizmu

Studija iz 2019. predviđa da će klima u Madridu 2050. nalikovati sjevernoafričkom gradu Marakešu, London će više ličiti na Barcelonu, a Stockholm na Budimpeštu. To bi bio tektonski pomak za europsku industriju putovanja i turizma, koja je prošle godine europskom BDP-u doprinijela s preko dva bilijuna dolara (1,9 bilijuna eura). Procjenjuje se da će europski turistički sektor rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,3 posto do 2032., međutim, učestalost ekstremnih događaja u južnoj Europi mogla bi natjerati putnike na odredišta u sjevernom dijelu kontinenta. Lider

22.07. (01:00)

Ručak koji si sami spremamo

Toplinski valovi ugrožavaju proizvodnju hrane: ‘Ekosustavi ne mogu, poput čovjeka, samo uključiti klimu’

Toplinski valovi prijete sposobnosti prirode da nam osigura hranu, tvrde istraživači, dok upozoravaju na “nevidljivo, tiho umiranje” u našim oceanima usred rekordnih temperatura koje prže Zemlju, piše The Guardian. Toplinski valovi pustoše Europu, SAD i Kinu, s globalnim najtoplijim danom ikad zabilježenim početkom srpnja, što ugrožava ljudski život, kao i zemlju i more o kojima ovisimo. Očekuje se da će se toplinski valovi do 2040. godine pojaviti 12 puta češće u usporedbi s razinama prije globalnog zagrijavanja. Iako jedan toplinski val možda neće ubiti ekosustav, dulji i češći događaji značit će da priroda nema vremena za oporavak. Životinje se kreću prema višim planinama i prema polovima kako bi izbjegle toplinu. Međutim, to će vjerojatno dovesti do izumiranja više vrsta. Green

21.07. (09:00)

Črepi letido!

Klimatolog: Nevrijeme u Zagrebu bio je presedan. Možemo očekivati i tornado

Hrvatska nije navikla na ovakvo ekstremno vrijeme koje odnosi ljudske živote pa se sve više postavlja pitanje stoje li iza ovakvih naleta oluja klimatske promjene.Jedan klimatolog kaže da se to ne može sa sigurnošću tvrditi jer je sličnih oluja bilo i prije (Tportal). No, sa sve jačim energetskim klimatskim sustavom ovakve će pojave biti češće. Superćelijski kumulonimbusi su ujedno i glavni, odnosno vodeći generatori tornada i pijavica. U Hrvatskoj možemo očekivati tornado. Ne sada, ali inače – u kasno proljeće, ljeto ili ranu jesen. Češka, Španjolska i brojne druge europske države su ih imale i to nekih 20 posto slabije nego u SAD-u. Index

28.06. (21:00)

Još regulativa

Profesor s Berkleyja: Klimatske katastrofe trebaju dobre zakone

Posljedice klimatskih promjena bit će, prema najavama znanstvenika, sve skuplje i pritom će stradavati ljudi, imovina, infrastruktura, poljoprivredni usjevi, izvori pitke vode i prirodna staništa za našu i mnoge druge vrste. Katastrofalne nepogode zahvaćaju sve veća područja te poplave, suše, toplinski udari i drugi događaji nerijetko pogađaju čitav niz država u relativno kratkom razdoblju i u mnogim slučajevima izazivaju šok kod stanovništva te nesnalaženje kod lokalnih i državnih vlasti. Kako bi se čovječanstvo bolje nosilo s klimatskim promjenama potrebno je, kaže američki profesor Daniel Farber, usavršiti pravne sustave i proglasiti niz zakona o katastrofama na međunarodnoj razini, no to, kako je Farber objasnio u razgovoru za Faktograf, neće biti jednostavno.

28.06. (16:00)

A i od računa će vas boljeti glava

Nije preporučljivo spavati s uključenom klimom

Stručnjaci savjetuju da ne spavate s uključenim klima uređajem jer je od velike važnosti prilagoditi temperaturu tako da razlika između unutarnjeg i vanjskog ne prelazi nekoliko stupnjeva, najviše do osam. Ukoliko bude veća, često se ljudi znaju buditi s ukočenim mišićima. Bez obzira što je temperatura noću nepodnošljiva, pokušajte si pomoći na sljedeći način: rashladite prostorije prije spavanja. Primjerice, možete koristiti klima uređaj koji se nalazi u drugoj prostoriji ili rashladiti spavaću sobu ako se u njoj nalazi klima uređaj, a zatim ga isključiti prije nego što legnete u krevet. Jutarnji list

23.06. (14:00)

Više cvijeća, manje smeća

Ako klimatske promjene ovako nastave, mogao bi uslijediti scenarij ‘vruće Zemlje’

Zadnjih nekoliko godina sve su češći ekstremni vremenski uvjeti. Požari gutaju sve pred sobom, oluje su sve razornije, a temperature ruše rekorde. Klimatski znanstvenici upozoravaju da je ovo posljedica ljudske aktivnosti poput izgaranja fosilnih goriva, krčenja šuma i širenja poljoprivrede. To je dovelo do prijedloga za imenovanje novog geološkog doba: Antropocena, perioda u kojem je ljudska aktivnost dovela do značajnih posljedica po čitav Zemljin sustav. Zbog svega toga, stanje na Zemlji pretvara se u potpuni kaos. To znači da bi Zemljin sustav mogao pasti u kaotično ponašanje – ekstremne sezonalne fluktuacije i meteorološke fenomene – zbog kojih je teško predvidjeti buduće ponašanje sustava. Ako ga je nemoguće predvidjeti, nemoguće je i umanjiti posljedice N1

09.06. (15:00)

Suncobran za svijet

Može li tehnologija riješiti klimatsku krizu?

Cilj cijele te priče o izumima koji će zagladiti klimu je naizgled jednostavan – obrnuti bezizlaznu situaciju kao u nekom napetom filmu, spasiti ljudstvo na planetu od bilo kakve klimatske kataklizme i omogućiti normalan život, spremiti problem globalnog zatopljenja u ladicu kao da ga nije ni bilo, pritom ne bankrotirati, a možda čak i zaraditi… Sve je to teoretski moguće, no problem je u tome što puno košta, a nitko ne želi baš toliko platiti. Cijelu lamentaciju donosi Faktograf.

05.05. (15:00)

Dok jedni polemiziraju, drugima se puni novčanik

Kad kapitalisti “spašavaju” klimu

Možemo li vjerovati kapitalistima kada odjednom započnu naveliko trubiti da su se promijenili i postali jako ekološki svjesni, da su u svojim globalnim pogonima okrenuli ploču i odlučili naglo rezati ispuštanje svih štetnih tvari te namjerili postati ugljično neutralni? Mnoge najavljene mjere i propisi u svrhu borbe protiv klimatskih promjena, od kukaca na jelovniku i drugih promjena prehrambenih namirnica sve do zabrane benzinaca i dizelaša na cestama, dovode u pitanje naše okoštale navike i način života u sistemu koji slavi konzumerizam, materijalizam i status pojedinca, no prijete li te mjere i opstanku samog kapitalizma? Navodno je problem i metan koji proizvode krave, a ako uzmemo da je emitiranje CO2 u Hrvatskoj po stanovniku oko četiri tone godišnje, a jedna bukva u tom vremenu može apsorbirati tek preko 12 kila štetnog plina, to znači da bi svaki od nas trebao zasaditi otprilike 300 stabala godišnje. Faktograf