Provjera činjenica: Što svatko od nas može učiniti za zaštitu klime? - Monitor.hr
03.07.2021. (19:30)

Budi promjena koju želiš vidjeti

Provjera činjenica: Što svatko od nas može učiniti za zaštitu klime?

Kina i Sjedinjene Američke Države su prema datoteci Europske unije EDGAR najveći zagađivači atmosfere ugljičnim dioksidom, a mnogi se zbog te činjenice pitaju ima li smisla odricati se nečega kako bi smanjili emisije CO2, pogotovo ako ne žive u tim zemljama. Istraživači klime smatraju da ima i zbog čega napor brojnih inicijativa za smanjenje potrošnje energije nije uzaludan. Mjesta za uštedu su brojne, a one se tiču svakog kućanstva: ekonomična potrošnja struje, topline, promet pa i prehrana su neka od njih. Pomažu li dakle odustajanje od mesa i vožnje automobilom u borbi za održivost klime? Doprinos svakog pojedinca je važan i ne može se umanjiti ukazivanjem na najveće zagađivače. Ipak, individualne mjere tek u određenom političkom kontekstu pokazuju djelovanje koje bi moglo voditi stvarnoj promjeni. Deutsche Welle


Slične vijesti

22.07.2022. (18:00)

Počnimo uzgajati banane

Toplinski valovi su “novo normalno”, kažu iz Svjetske meteorološke organizacije

Veza globalnih klimatskih promjena i sve češćih i snažnijih toplinskih valova, kao i drugih meteoroloških ekstrema, jasno je pokazana još prošle godine u velikom izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) Ujedinjenih naroda. Sada iz Svjetske meteorološke organizacije (WMO) još jednom ističu da je i ovaj toplinski val, koji upravo proživljavamo diljem Europe, primjer ekstremnog događaja kakvi će u budućnosti biti uobičajeni. Temperature između 36°C i 40°C, dugotrajno povišen tlak zraka, suša i opasnosti od velikih požara postat će “novo normalno”, kaže glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. “Upumpali smo toliko ugljičnog dioksida u atmosferu da će ovakav negativan trend trajati desetljećima. Nismo bili u stanju globalno smanjiti emisije. Nadam se da će ovo biti poziv na buđenje za vlade svijeta i da će imati utjecaja na ponašanje birača u demokratskim zemljama”, kaže Taalas. Bug

24.07.2021. (13:30)

Nova zgrada

U Danskoj otvoren ‘Klimatorium’, novi centar za istraživanje klime

U danskom gradiću Lemvigu ovih je dana dovršena gradnja klimatskog centra kojemu je glavni cilj suradnja privatnih i javnih tvrtki, obrazovnih institucija i civilnog društva te razvijanje novih rješenja za trenutne i buduće izazove koja se odnose na obalne klimatske izazove, zelenu energiju, kružno gospodarstvo, vodu i okoliš. Posebnog ovog centra je i sam način gradnje: korišteni su uglavnom prirodni materijali bez previše betona i čelika, a ujedno je istaknuta njezina prvotna funkcija koja se tiče istraživanja klime i klimatskih promjena te olujnih udara, ali i vode. Dizajnom je ujedno odana i počast tom lučkom gradiću, čije je ulazno pročelje konstruirano tako da podsjeća na val. Green

17.07.2021. (10:00)

Ako ništa, da barem ublažimo posljedice

Komentar: Moramo se prilagoditi klimatskoj krizi

Protiv paklene vrućine jedva da ima nekih mjera za prilagodbu, ali barem nešto mogu pomoći urbanistički koncepti: kotline kroz koje će dolaziti svjež zrak, zelene površine koje djeluju na snižavanje temperature umjesto betona i asfalta koji još dodatno akumulira toplinu. Ima prokušanih metoda i protiv poplava i žestokih kiša koji nadilaze velike kanale i brane. Doista uz mnoge njemačke rijeke već odavno postoje brane i prostori za poplavljivanje. Ponegdje ima i riječnih livada kao područje prihvata vode i koji se bez poteškoća mogu poplaviti. Takva područja ubuduće treba postaviti i u gradovima: na primjer usred Rotterdama je trg na kojem je namjerno postavljeno tri velika bazena. Deutsche Welle o klimatskoj krizi, a nakon katastrofalnih poplava ovih dana u Njemačkoj.

25.03.2021. (20:30)

Sol i voda

Globalno zatopljenje opasno smanjuje miješanje oceanskih voda

Globalno zagrijavanje, topljenje ledenjaka i poremećaji u padalinama tvore na površini oceana sloj nižeg saliniteta. Taj se sloj razdvaja od oceanskih dubina poput ulja na vodi i to razdvajanje ograničava miješanje oceanskih voda pri čemu se vode iz morskih dubina u kojima ima kisika i hranjivih tvari uzdižu prema površini i apsorbiraju CO2, jedan od plinova s učinkom staklenika i uzročnik globalnog zatopljenja prije nego što ga povuku u dubine. Ta pojava dovodi u pitanje buduću sposobnost oceana da igra svoju ulogu globalnog termostata klime.

02.03.2021. (18:30)

Klimatske procjene

Golfska struja najslabija unazad 1.600 godina: Pola Europe bi se moglo smrznuti!

Topla oceanska struja koja grije sjevernu Europu slabija je nego ikada u prethodnih tisuću i šest stotina godina, pokazuju sedimenti i uzorci iz dubine ledenjaka. Istraživanje pokazuje vjerojatnost da će Golfska struja dodatno slabjeti, s katastrofalnim posljedicama za Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku, kao i za mnoge druge države. Sustav Golfske struje djeluje poput divovske pokretne trake, koja prenosi toplu površinsku vodu s ekvatora prema sjeveru čime omogućava život na sjeverozapadu Europe (što nije moguće na istoku Kanade na istoj širini) i šalje hladnu duboku vodu s niskim salinitetom natrag prema jugu.

26.07.2019. (13:30)

Era u kojoj temperatura gore tjera

Globalno zatopljenje – najjače i najveće unazad 2.000 godina

Globalno zatopljenje je upravo to – globalno, zahvatilo je 98 posto planeta, dok su prijašnje klimatske promjene bile geografski ograničene, pokazala je studija Sveučilišta Columbia u New Yorku. Druga studija, Sveučilišta u Bernu u Švicarskoj zaključila je da ni u jednom trenutku od početka naše ere temperature nisu rasle takvom brzinom ni tako redovito kao od kraja 20. stoljeća.

 

20.07.2019. (10:30)

Planeta se krčka

Profesor Grisogono: Sve toplija klima – sve više pijavica, svjetlećih oblaka i tsunamija

U sve toplijoj klimi, za očekivati je više ekstremnih događaja. Statistički gledano, ekstremni događaji češći su i duže traju nego u hladnoj klimi – kaže profesor Branko Grisogono sa zagrebačkog PMF-a u odličnom intervjuu za Novi list, s puno primjera, objašnjenja  i informiranih nagađanja. Kaže da će se i grmljavinska nevremena “statistički pojačavati, bit će ih više i bit će sve žešća. Isti je razlog, ima više energije u klimatskom sustavu. Kao što se u toploj kuhinji puno više događa nego u hladnoj kuhinji”.