Putin, Teheran i trgovci dronovima - Monitor.hr
20.07.2022. (16:00)

Napetost se širi

Putin, Teheran i trgovci dronovima

To da bi Iran mogao opskrbljivati ​​Rusiju bespilotnim letjelicama čini se vjerojatnom iz posebno jednog razloga: dva blisko povezana režima, kako onaj u Moskvi tako i onaj u Teheranu, ogorčeni su protivnici bilo kakvog oblika političke slobode i vladavine prava. Na međunarodnoj razini obje se zemlje (Iran i Rusija) predstavljaju kao neprijatelji demokracije i vladavine prava koji su odlučni učiniti gotovo sve. Žestina i proizvoljnost kojom obje države djeluju protiv disidenata i kritičara ogleda se, primjerice, u stavovima koje zauzimaju u indeksu World Justice Project za 2021. Rusija je rangirana na 101. mjestu (od ukupno 139), Iran na 119. DW


Slične vijesti

06.05. (20:00)

Prijateljstvo s predumišljajem

Što približavanje Saudijske Arabije i Irana znači za Izrael

Tajna pomirenja Saudijske Arabije i Irana | Iran Vijesti | Al Jazeera

Nekoliko dana nakon rukovanja u Pekingu saudijski kralj Salman je pozvao iranskog predsjednika Ebrahima Raisija da posjeti glavni grad Rijad. Teheran je službeno potvrdio da je dobio pozivnicu. Raisi ju je pozdravio, tako su barem javili iranski mediji. Nevjerojatno brzim tempom “tope se” i nekadašnje napetosti između Saudijske Arabije i Assadovog režima u Siriji. Izrael bi moralo zabrinuti i približavanje Saudijske Arabije i Hamasa, pogotovo kada se zbivanja gleda u nešto širem kontekstu: nakon početka sirijskog građanskog rata, Hamas i Iran su došli u sukob zbog različitih pozicija prema Siriji. A sada se „odmrzava“ odnos ne samo Irana i Saudijske Arabije – i sirijski vladar Bašar al-Assad, čovjek koji Izrael smatra neprijateljem, odnosno čovjek koji podržava i Hezbolah i Hamas – sada je ponovno dobrodošao u Arapskoj ligi, i to uz „blagoslov“ upravo Saudijske Arabije. Deutsche Welle

25.02. (19:00)

Niti opraštaju, niti zaboravljaju

Iranski čuvari revolucije: “Planiramo ubiti Donalda Trumpa, platit će zbog atentata na našega generala”

The Trump-Iran Showdown: A Conflict Resolution Perspective | Al Jazeera Centre for Studies

Amir-Ali Hajizadeh, zapovjednik zračnih snaga Čuvara revolucije govorio je o višestrukim prijetnjama Irana da će osvetiti smrt svoga vrhovnog zapovjednika Kasima Sulejmanija kojega su ubili Amerikanci 2020. rekavši da namjeravaju ubiti Donalda Trumpa: “Ako Bog da, namjeravamo ubiti Trumpa. Pompeo i vojni zapovjednici koji su izdali zapovijed također trebaju biti ubijeni”, rekao je Hajizadeh. Iranski vođe često obećavaju da će osvetiti Sulejmanija. Iran je proširio svoj raketni program, osobito balističke projektile, usprkos protivljenju SAD-a i zabrinutosti europskih zemalja. “Naša krstareća raketa s dometom od 1650 kilometara pridodana je arsenalu Islamske Republike Iran”, rekao je Hajizadeh za državnu televiziju. Jutarnji

19.12.2022. (21:00)

"Kina nije protiv Irana, ali je za Saudijsku Arabiju"

Iranci zgroženi: Kina je podržala zahtjeve Ujedinjenih Arapskih Emirata oko tri iranska otoka u Perzijskom zaljevu

Iranski predsjednik Raisi i Hu Chunhua

Kina je poslala svoju delegaciju u Teheran. Nakon posjeta kineskog državnog i partijskog šefa Xija Jinpinga Saudijskoj Arabiji, odnos s Iranom je napet. Predsjednik Xi je u zajedničkom priopćenju sa saudijskim domaćinima stao na stranu arapskih zemalja u Perzijskom zaljevu – i indirektno priznao zahtjeve Ujedinjenih Arapskih Emirata po pitanju tri iranska otoka u Zaljevu. “Priznavanje prava Emirata ima prije svega politički značaj”, kaže Kamran Matin, docent za međunarodne odnose na Sveučilištu Sussex u Engleskoj u razgovoru za DW. “Teheran je u posljednjih deset godina poboljšao odnose s Kinom, u Kini i Rusiji vidi svoje najvažnije saveznike protiv Zapada. I sad je Kina u jednom vrlo škakljivom geopolitičkom sporu stala na stranu Emirata. Ekonomski odnosi s arapskim zemljama u Perzijskom zaljevu su vrlo važni Kinezima. Ovaj slučaj pokazuje kako Kina definira svoje interese i kako vidi svoje odnose s Iranom.” Deutsche Welle

09.12.2022. (08:00)

Strah od kose

Odjeci revolucije: Što se to događa u Iranu?

Sudeći po aktivističkim nalozima na Tviteru, u Iranu se trenutno odvija jedinstvena feministička revolucija kojoj su se u međuvremenu pridružili i muškarci i u kojoj učestvuju sve etničke grupe. Revolucija čija je premisa sloboda, koja poziva na normalan život u kom građani mogu da čitaju šta žele, oblače se kako žele, govore šta misle, zabavljaju se, putuju i slobodno koriste internet. Zbog političkog ustrojstva u zemlji, vesti iz Irana su i pre novonastale situacije najčešće bile iz druge ruke. Frustrirajuća je činjenica da se u jednoj od najfundamentalističkih zemalja današnjice “dešava istorija”, a na terenu gotovo da nema nezavisnih novinara. Iako se radi o prosvjedima, mnogi sudionici žele da se to naziva revolucijom, u što bi oni mogli prerasti. Još jedna zabluda je da se žene bore protiv anti-ženskog sistema Islamske Republike tek odnedavno. Klub Putnika

10.07.2022. (17:00)

Iranski nuklearni program

U Iranu uhićena grupa zapadnih diplomata i akademskih radnika zbog optužbi za špijunažu nuklearnih postrojenja

Revolucionarna garda priopćila je da je nekoliko stranaca, uključujući diplomate i akademske radnike, uhićeno dok su napuštali Iran. Posjedovali su uzorke zemlje i kamenja prikupljene iz zabranjenih područja na kojima se izvode raketni testovi. Nakon pažljivog praćenja dronovima i dokumentiranja utvrđeno je da su prikupljali uzorke tla, vode i stijena u pustinjskoj oblasti Shahdad i gradu Damgan u blizini vojnog poligona za testiranje projektila. Iranske optužbe na račun zapadnih diplomata kako provode obavještajne aktivnosti s ciljem otkrivanju detalja o raketnim probama dolaze nakon neuspjeha dosadašnjih pregovora o obnavljanju nuklearnog sporazuma, što pojačava strah promatrača u Iranu da bi se to moglo negativno odraziti na tijek nuklearnih pregovora. Aljazeera

11.06.2022. (23:00)

smrtonosni Adir

Izraelska vojska povećava pripreme za potencijalni udar na nuklearna postrojenja u Iranu

Izrael je povećao dolet na svojim F-35-icama, borbenim avionima pete generacije koji imaju znatno smanjeni radarski odraz što im (u teoriji) omogućava djelovanje duboko unutar neprijateljskih linija a da ih ne zapazi neprijateljska protuzračna obrana. S povećanim doletom, tvrdi Jerusalem Post, ovi avioni sada imaju mogućnost napasti ciljeve u Iranu bez dodatnog dolijevanja goriva u zraku. (…) List prilično direktno tvrdi kako ovo jačanje mogućnosti zračnih snaga dolazi u trenutku kada izraelska vojska diže razinu priprema za potencijalni udar na nuklearna postrojenja u Iranu. Jutarnji

18.04.2021. (11:30)

Povuci-potegni

Beč: Diplomati su u panici, Iran prijeti nuklearnim oružjem

U tijeku su pregovori u Beču u vezi s iranskim nuklearnim sporazumom, a tenzije su veće nego ikada. Takav se razvoj situacije pripisuje nedavnom cybernapadu za koji Teheran optužuje Mossad te su odgovorili pojačanim obogaćivanjem urana sa 20 % na 60 % što može značiti novu nuklearnu krizu. Međunarodna agencija za atomsku energiju tvrdi kako je to kršenje sporazuma kojim je predviđeno 3,67 %.  Pregovori su u krizi otkad je Donald Trump istupio iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije te proveo sankcije, a koje sada Kina i ostale zemlje žele ukinuti. Pregovori bi trebali trajati i nekoliko mjeseci, a temeljni je zahtjev Irana da Europske banke trebaju zajamčiti trgovinu s Islamskom Republikom. 24 sata

11.12.2020. (18:30)

Život u drugoj kulturi

Hrvat koji se preselio u Iran: Ljudi imaju predrasude, a mene tamo ni za miraz nisu pitali

Ivan Đogić, 35-godišnji Zagrepčanin živi i radi u Iranu. Za Večernji govori o svom iskustvu: U Iranu pristojnost i forma imaju puno veći značaj nego u Europi. Tamo je prvo potrebno zadovoljiti formu, čitati misli i zaključivati iz neizrečenih riječi, dok je u Europi sve puno brže, izravnije i efikasnije. Poimanje vremena i efikasnost najveće su razlike između prosječnog Europljanina i prosječnog Iranca. Odlazak iz užurbane Europe i preseljenje u puno mediteranskije iransko okruženje garantira osobni i unutarnji mir. U tome sam naučio uživati.

03.12.2020. (19:30)

Ljudska strava

Iran vratio u zatvor dobitnicu “alternativnog Nobela” uoči dodjele nagrade

Iranska odvjetnica za ljudska prava Nasrin Sotoudeh, dobitnica “alternativnog Nobela” nagrade Right Livelihood vraćena je sinoć u zatvor u Iranu uoči svečane današnje dodjele nagrade. Sotoudeh (57), koja služi 30-godišnju kaznu zatvora, prva je iranska dobitnica nagrade Right Livelihood, privremeno je iz zatvora puštena 8. studenog, jer se zarazila koronavirusom. Sotoudeh je uhićena 2018. i osuđena zbog špijuniranja, širenja propagande i vrijeđanja vrhovnog vođe. Radio Slobodna Europa