Putin, Teheran i trgovci dronovima - Monitor.hr
20.07.2022. (16:00)

Napetost se širi

Putin, Teheran i trgovci dronovima

To da bi Iran mogao opskrbljivati ​​Rusiju bespilotnim letjelicama čini se vjerojatnom iz posebno jednog razloga: dva blisko povezana režima, kako onaj u Moskvi tako i onaj u Teheranu, ogorčeni su protivnici bilo kakvog oblika političke slobode i vladavine prava. Na međunarodnoj razini obje se zemlje (Iran i Rusija) predstavljaju kao neprijatelji demokracije i vladavine prava koji su odlučni učiniti gotovo sve. Žestina i proizvoljnost kojom obje države djeluju protiv disidenata i kritičara ogleda se, primjerice, u stavovima koje zauzimaju u indeksu World Justice Project za 2021. Rusija je rangirana na 101. mjestu (od ukupno 139), Iran na 119. DW


Slične vijesti

19.12.2022. (20:00)

"Kina nije protiv Irana, ali je za Saudijsku Arabiju"

Iranci zgroženi: Kina je podržala zahtjeve Ujedinjenih Arapskih Emirata oko tri iranska otoka u Perzijskom zaljevu

Iranski predsjednik Raisi i Hu Chunhua

Kina je poslala svoju delegaciju u Teheran. Nakon posjeta kineskog državnog i partijskog šefa Xija Jinpinga Saudijskoj Arabiji, odnos s Iranom je napet. Predsjednik Xi je u zajedničkom priopćenju sa saudijskim domaćinima stao na stranu arapskih zemalja u Perzijskom zaljevu – i indirektno priznao zahtjeve Ujedinjenih Arapskih Emirata po pitanju tri iranska otoka u Zaljevu. “Priznavanje prava Emirata ima prije svega politički značaj”, kaže Kamran Matin, docent za međunarodne odnose na Sveučilištu Sussex u Engleskoj u razgovoru za DW. “Teheran je u posljednjih deset godina poboljšao odnose s Kinom, u Kini i Rusiji vidi svoje najvažnije saveznike protiv Zapada. I sad je Kina u jednom vrlo škakljivom geopolitičkom sporu stala na stranu Emirata. Ekonomski odnosi s arapskim zemljama u Perzijskom zaljevu su vrlo važni Kinezima. Ovaj slučaj pokazuje kako Kina definira svoje interese i kako vidi svoje odnose s Iranom.” Deutsche Welle

09.12.2022. (08:00)

Strah od kose

Odjeci revolucije: Što se to događa u Iranu?

Sudeći po aktivističkim nalozima na Tviteru, u Iranu se trenutno odvija jedinstvena feministička revolucija kojoj su se u međuvremenu pridružili i muškarci i u kojoj učestvuju sve etničke grupe. Revolucija čija je premisa sloboda, koja poziva na normalan život u kom građani mogu da čitaju šta žele, oblače se kako žele, govore šta misle, zabavljaju se, putuju i slobodno koriste internet. Zbog političkog ustrojstva u zemlji, vesti iz Irana su i pre novonastale situacije najčešće bile iz druge ruke. Frustrirajuća je činjenica da se u jednoj od najfundamentalističkih zemalja današnjice “dešava istorija”, a na terenu gotovo da nema nezavisnih novinara. Iako se radi o prosvjedima, mnogi sudionici žele da se to naziva revolucijom, u što bi oni mogli prerasti. Još jedna zabluda je da se žene bore protiv anti-ženskog sistema Islamske Republike tek odnedavno. Klub Putnika

10.07.2022. (17:00)

Iranski nuklearni program

U Iranu uhićena grupa zapadnih diplomata i akademskih radnika zbog optužbi za špijunažu nuklearnih postrojenja

Revolucionarna garda priopćila je da je nekoliko stranaca, uključujući diplomate i akademske radnike, uhićeno dok su napuštali Iran. Posjedovali su uzorke zemlje i kamenja prikupljene iz zabranjenih područja na kojima se izvode raketni testovi. Nakon pažljivog praćenja dronovima i dokumentiranja utvrđeno je da su prikupljali uzorke tla, vode i stijena u pustinjskoj oblasti Shahdad i gradu Damgan u blizini vojnog poligona za testiranje projektila. Iranske optužbe na račun zapadnih diplomata kako provode obavještajne aktivnosti s ciljem otkrivanju detalja o raketnim probama dolaze nakon neuspjeha dosadašnjih pregovora o obnavljanju nuklearnog sporazuma, što pojačava strah promatrača u Iranu da bi se to moglo negativno odraziti na tijek nuklearnih pregovora. Aljazeera

11.06.2022. (23:00)

smrtonosni Adir

Izraelska vojska povećava pripreme za potencijalni udar na nuklearna postrojenja u Iranu

Izrael je povećao dolet na svojim F-35-icama, borbenim avionima pete generacije koji imaju znatno smanjeni radarski odraz što im (u teoriji) omogućava djelovanje duboko unutar neprijateljskih linija a da ih ne zapazi neprijateljska protuzračna obrana. S povećanim doletom, tvrdi Jerusalem Post, ovi avioni sada imaju mogućnost napasti ciljeve u Iranu bez dodatnog dolijevanja goriva u zraku. (…) List prilično direktno tvrdi kako ovo jačanje mogućnosti zračnih snaga dolazi u trenutku kada izraelska vojska diže razinu priprema za potencijalni udar na nuklearna postrojenja u Iranu. Jutarnji

18.04.2021. (11:30)

Povuci-potegni

Beč: Diplomati su u panici, Iran prijeti nuklearnim oružjem

U tijeku su pregovori u Beču u vezi s iranskim nuklearnim sporazumom, a tenzije su veće nego ikada. Takav se razvoj situacije pripisuje nedavnom cybernapadu za koji Teheran optužuje Mossad te su odgovorili pojačanim obogaćivanjem urana sa 20 % na 60 % što može značiti novu nuklearnu krizu. Međunarodna agencija za atomsku energiju tvrdi kako je to kršenje sporazuma kojim je predviđeno 3,67 %.  Pregovori su u krizi otkad je Donald Trump istupio iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije te proveo sankcije, a koje sada Kina i ostale zemlje žele ukinuti. Pregovori bi trebali trajati i nekoliko mjeseci, a temeljni je zahtjev Irana da Europske banke trebaju zajamčiti trgovinu s Islamskom Republikom. 24 sata

11.12.2020. (18:30)

Život u drugoj kulturi

Hrvat koji se preselio u Iran: Ljudi imaju predrasude, a mene tamo ni za miraz nisu pitali

Ivan Đogić, 35-godišnji Zagrepčanin živi i radi u Iranu. Za Večernji govori o svom iskustvu: U Iranu pristojnost i forma imaju puno veći značaj nego u Europi. Tamo je prvo potrebno zadovoljiti formu, čitati misli i zaključivati iz neizrečenih riječi, dok je u Europi sve puno brže, izravnije i efikasnije. Poimanje vremena i efikasnost najveće su razlike između prosječnog Europljanina i prosječnog Iranca. Odlazak iz užurbane Europe i preseljenje u puno mediteranskije iransko okruženje garantira osobni i unutarnji mir. U tome sam naučio uživati.

03.12.2020. (19:30)

Ljudska strava

Iran vratio u zatvor dobitnicu “alternativnog Nobela” uoči dodjele nagrade

Iranska odvjetnica za ljudska prava Nasrin Sotoudeh, dobitnica “alternativnog Nobela” nagrade Right Livelihood vraćena je sinoć u zatvor u Iranu uoči svečane današnje dodjele nagrade. Sotoudeh (57), koja služi 30-godišnju kaznu zatvora, prva je iranska dobitnica nagrade Right Livelihood, privremeno je iz zatvora puštena 8. studenog, jer se zarazila koronavirusom. Sotoudeh je uhićena 2018. i osuđena zbog špijuniranja, širenja propagande i vrijeđanja vrhovnog vođe. Radio Slobodna Europa