Rail Baltica će pridonijeti sigurnosti baltičkih država jer će biti bolje povezane sa saveznicima u Europi - Monitor.hr
21.06.2022. (12:00)

Dioničari su Litva, Latvija i Estonija

Rail Baltica će pridonijeti sigurnosti baltičkih država jer će biti bolje povezane sa saveznicima u Europi

Gradnja “Rail Baltice”, željeznice duge 870 kilometara koja bi se protezala od Poljske preko Litve, Latvije i Estonije do Finske, mogla bi dobiti zamah zbog ruske invazije na Ukraijnu. “S obzirom na to da nam je Rusija na granici, realizacija ovog projekta nije samo potreba, već obveza”, kaže Agnis Driska, predsjednik Uprave kompanije Rail Baltica. (…) Pred projektantima je izazov jer će morati ukloniti sadašnje tračnice napravljene u vrijeme Sovjetskog Saveza koje su promjera 1520 milimetara dok su u EU promjera 1430 milimetara.  “Prvi dio nove pruge od Kaunasa do Rige trebao bi biti dovršen nakon 2026., a čitava pruga do kraja 2030. godine. Putnički vlakovi vozili bi do 250 kilometara na sat, a teretni 120 km/h.”, kažu iz kompanije Rail Baltica. Tportal


Slične vijesti

20.09.2023. (08:00)

Blues južne pruge

Europska željeznička mreža dramatično se smanjila, Hrvatska među boljim zemljama po ulaganju

Željeznice u Europi su se smanjile za 6,5 posto, odnosno za 15.650 km, a zatvoreno je više od 2.500 željezničkih postaja, što jasno ukazuje na to da se, bez obzira na zelene politike, europske vlade više fokusiraju na prijevoz automobilima nego na javni prijevoz. Vlakovi su jedan od najekološkijih načina putovanja, dok su automobili, kombiji i kamioni odgovorni za 72 posto emisija štetnih plinova. Hrvatska se nalazi među deset zemalja koje bilježe povećanje duljine svojih željezničkih mreža, uz Italiju, Nizozemsku, Finsku, Švicarsku, Belgiju… U 15 od 30 analiziranih zemalja duljina autoceste više se nego udvostručila, uključujući Španjolsku, Norvešku i Grčku. Green

31.12.2019. (09:30)

Jel briselski vlakovođa zna izgovoriti Sv. Ivan Žabno?!?

Gradi se 400 kilometara novih pruga, za 3 milijarde eura

Hrvatska država, Europska unija i Svjetska banka u sljedećih deset godina u projektiranje, obnovu i nadogradnju željezničke infrastrukture trebali bi uložiti više od tri milijarde eura. Riječ je o 18 projekata koji su u različitim fazama realizacije; Jutarnji detaljizira svaku od dionica. Trenutno vlakovi u Hrvatskoj voze prosječno 58 kilometara na sat, nakon gradnje trebali bi ići do 160 km/h; sad su sporiji samo u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.