Raos: Kemijsko čudo od drva - drveni "metal" koji se oblikuje u kalupima - Monitor.hr
18.12.2021. (08:00)

Tko nije drvo razumeo prvo...

Raos: Kemijsko čudo od drva – drveni “metal” koji se oblikuje u kalupima

Zar i drvo nije materijal, dakle tvar koja se kao i sve druge tvari može kemijski modificirati, pretvoriti u nešto drugo? To se pitanje sve više postavlja u doba globalnog zatopljenja, kada bismo željeli posve odbaciti fosilna goriva i fosilne sirovine te se okrenuti obnovljivim izvorima, kako energije tako i materijala. Među tim, obnovljivim materijalima drvo prednjači. Jeftino je, lako se uzgaja, obrađuje i prerađuje, a osim izravne koristi u materijalu, šume čuvaju i obogaćuju tlo, ublažavaju klimu i, možda najvažnije, povećavaju biološku raznolikost pružajući zaklon biljkama i životinjama. Jedna od tih novih tehnologija prerade drva osvanula je nedavno na stranicama časopisa Science: tehnologija za pretvaranje drva u materijal po mehaničkim svojstvima ravan aluminiju. O primjeni novog materijala ne treba trošiti riječi: od ambalaže i građevinskih materijala do automobilskih karoserija. Nenad Raos za Bug.


Slične vijesti

03.11.2023. (19:00)

A i lijepo izgleda

Zračnu luku grade od posebnog drveta: Otporno je na vatru i nabavljeno od lokalnih plemena

Na novom terminalu u Portlandu, divovski krov za glavni atrij – površine 9 hektara, gradi se upravo uz pomoć CLT-a. Riječ je o unakrsno laminiranom drvu (CLT) koje svojim izdržljivošću sve više osvaja svijet arhitekture i građevine. Osim toga, CLT je poznat po niskom ugljičnom otisku, zadivljujućoj estetici ali i svojstvu vatrootpornosti. CLT nije šperploča, već je napravljen od dugih ploča koje su poprečno stisnute ljepilom i učvršćene na visokim temperaturama, što ga čini čvrstim, ali i fleksibilnim. Na novom terminalu u Portlandu, divovski krov za glavni atrij – površine 9 hektara, gradi se upravo uz pomoć CLT-a. Štoviše, drvene ploče za izradu CLT-a nabavljene su u krugu od 500 kilometara od lokacije aerodroma od tamošnjih plemenskih naroda. Green

18.08.2023. (14:00)

Nekad ni voda nije dobra

Drvo za ogrjev obavezno je prvo sušiti

Voda je neophodna za rast i razvoj drveta, ali ona ometa njegovo sagorijevanje. Kada je vlažno razvija se niža temperatura, slabije gori, stvara se puno dima, čađa i vodenast katran. To dovodi do niza problema. Može se razviti ugljični monoksid koji dovodi do gušenja ukućana. Dimnjak je potrebno češće čistiti zbog nakupljanja čađi i katrana. Teže je upaliti vatru, peć dimi, nastaju smeđe mrlje na zidovima i odjeći u ormarima… Najbolja je opcija da kupovinu obavimo tijekom proljeća i onda ima dovoljno vremena da se lagano suši do zime. Potrebno ga je što prije nacijepati. Ostavi se nekoliko tjedana da se prosuši, a zatim slaže na prozračno mjesto. Agroklub

08.07.2023. (17:27)

Autom zaglavio kad je htio proći kroz drvo staro 2500 godina

30.01.2023. (07:00)

Bonsai drvo preživjelo bombardiranje Hirošime, a i dalje raste

20.12.2022. (13:00)

Od toliko smole ne vidi drvo

Raos: Umjetno drvo – za izradu implantata

Da bi bačva mogla držati vino, a brod zadržavati vodu oni moraju biti vlažni, dobro odležani u vodi. Drvo je po tome jedinstvena tvar. Bez bubrenja drva ne bi bilo mornarice sve do 19. stoljeća kada su porinuti prvi čelični brodovi. No drvo nije sila radi čovjeka, ono ne bubri zato da bi čovjek mogao u bačvama držati vino i na drvenim lađama broditi, nego zato da bi moglo odoljeti snazi vjetra i lomiti kamenje korijenom da dođe do plodnog tla. Američke znanstvenice uspjele su napraviti umjetno drvo, i to od silikonske smole. Bubriti i slično mogu činiti i druge tvari, no ova se smola može odupirati vanjskoj sili. Primjena? Prije svega u medicini. Implantat od novog materijala mogao bi postepeno povećavati pritisak na organ u koji je ugrađen, bez potrebe za stezaljkama i sličnim napravama. Nenad Raos za Bug.

21.11.2022. (21:00)

Drvo je prvo

Zbog drveća u gradovima manje ljudi umire od bolesti

Rezultati istraživanja: u četvrtima gdje je posađeno više stabala, stope smrtnosti bile su niže. Točnije, šest posto niže za smrtnost od kardiovaskularnih bolesti te oko 20 posto za smrtne slučajeve koji nisu bili slučajni, odnosno smrtnost od drugih bolesti. Osim toga, istraživanje je pokazalo povezanost starosti drveća sa stopom mortaliteta. Točnije, što su stabla bila starija, to je bila veća stopa mortaliteta. Iz toga proizlazi pitanje, treba li očuvanje zrelih stabala biti problem javnog zdravlja? “Promatrali smo učinak i u zelenim i u manje zelenim četvrtima, što sugerira da ulična sadnja drveća koristi i planeti i ljudima“, rekao je Geoffrey H. Donovan, iz USDA Forest Service i prvi autor ove studije. Green

16.08.2021. (20:00)

Drvo je ponovno prvo

Danas kao nekad: Drvo postaje najpoželjniji građevinski materijal u Švedskoj

Stockholm i njegova predgrađa ovih su dana ispunjeni građevinskim dizalicama, što odražava sve veći broj stanovnika u kombinaciji s nedostatkom stanova. Međutim, nisu sva gradilišta kompleksna kao onaj u Hagastadenu. Ovdje izgleda kao da se gradi potpuno novi grad. Posebno je značajan jedan dio: dva gradska bloka u kojima je postavljen betonski temelj iznad spleta tunela koji usmjeravaju željeznički i cestovni promet prema sjeveru. To je impresivan inženjerski podvig, no ono što je još značajnije, jest to da se radi o jednom od najvećih stambenih kompleksa na svijetu izgrađenog od drveta. Cederhusen najnoviji je primjer rastuće prakse velike gradnje od onoga što je poznato kao C.L.T. ili križno lamelirano drvo. Primjer je koliko je tehnologija napredovala. Beton je neophodan za temelje, no nakon toga je sve drvo, sve do najvišeg trinaestog kata. Prvi blok od dvije cedrove kuće je gotovo dovršen, a drugi blok uskoro bi trebao početi s izgradnjom. Green

26.10.2017. (16:12)

Društveni život drveća: Znanstvenici otkrivaju kako drveće međusobno komunicira, surađuje i stvara obitelji

13.03.2017. (22:16)

2 milijuna kuna za kilogram drveta od kojeg se dobiva tekuće zlato

27.02.2017. (21:59)

Japan: Izgradili željezničku stanicu oko 700 godina starog drveta