Raos: Vapneni cement koji krpa sam sebe - Monitor.hr
27.03. (11:00)

Skoro kao da je živ

Raos: Vapneni cement koji krpa sam sebe

Izuzmemo li bitumen i gips, vapno je najstariji vezivni materijal – poznat Egipćanima u trećem stoljeću prije nove ere. Pri pečenju vapna troši se energija (toplina) koja nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Još je gore s betonom. Računa se da 9 % sveukupne emisije CO2 potječe od proizvodnje, transporta i upotrebe betona. Gdje je rješenje? Rješenje je u novim građevinskim materijalima, u novim vezivima, u novim cementima. I evo jednog takvog, skoro pa čudesnog. Tajna novoga materijala je u enzimu koji omogućuje da se napravi vapno, vezivo, ne od kalcijeva hidroksida nego od kalcijeva klorida. Najvažnije svojstvo novog građevnog materijala krije se u riječi self-healing. Novi se enzimski građevni materijal veže za stari, već očvrsnuti materijal, a da pritom na spoju ne gubi čvrstoću. To je pokazao pokus lomljenja grede. Nenad Raos za Bug.


Slične vijesti

24.03. (23:00)

Second hand građevina

Reciklaža građevinskog otpada moguće reješenje za obnovu ratom pogođenih područja

Uz ogromnu patnju i stradavanje ljudi u Ukrajini uslijed ruske invazije, materijalna šteta trenutno iznosi više od 128 milijardi eura, pokazuju dosadašnje statistike. Uništeno je stotinu tisuća domova, a milijuni tona građevinskog otpada prijete preplaviti ukrajinska odlagališta. Što učiniti s tako velikom količinom građevinskog otpada? To je pitanje koje si postavlja Dmitry Rodionov, direktor građevinske tvrtke Kopach Profi. Sedam dana u tjednu njegova je oprema izvlačila korisne proizvode iz 200.000 tona materijala bačenog svakog mjeseca. Sad je tvornica stala. Zato Kopach gleda na primjer drugih europskih zemalja koje su bile pioniri u novim metodama recikliranja. Koristi pritom modernu metodu koju su otkrili belgijski i nizozemski inovatori. Riječ je o posebno načinu recikliranja betona. Osnova građevine sastoji se od kamenja ili šljunka, pijeska, veziva – obično cementa – i vode. Sve te čvrste komponente mogu se izdvojiti iz otpada. Green

31.10.2021. (01:30)

Odbacivanjem cementa do ekološke gradnje

Zašto je beton toliko štetan za okoliš?

Beton je najčešći materijal korišten u građevinskoj industriji. Iako se čini najboljim prijatelj gradnji, beton je jedan od najgorih neprijatelja okolišu. Kada ga se zagrijava u pećima, proizvodi CO2 koji izuzetno šteti okolišu s obzirom na to da se s proizvodnjom tone ovog građevinskog materijala, proizvede i otprilike tona ugljikovog dioksida. Koliko je moguće da ova industrija u nekom trenutku postane ugljično neutralna? Tvrtka Heidelberg Cement obavezala se kako će do 2030. godine postati ugljično neutralna. Industrija proizvodnje betona pokušava smanjiti postojeću emisiju za trećinu do 2030. godine što bi do kraja desetljeća smanjilo ugljikovog dioksida za pet milijardi CO2. Moguće rješenje je i recikliranje starog betona i zamjena ugljikovodika u pećima biogorivom. Također, za beton postoje i brojne alternative. Green

09.07.2017. (11:33)

Znanstvenici objasnili tajnu betona iz vremena Rima – dodavali vulkanski pepeo i vapno, a vulkanski materijal reagirao je s morskom vodom pa je beton bio još čvršći s vremenom, dok moderni beton s vremenom propada

15.11.2016. (23:53)

Institut modernog rata: Najučinkovitije oružje suvremene fronte je – beton

09.06.2016. (08:38)

Štinjanske tvrđave se, iako projekt financira EU, saniraju betonom i bloketama?!

07.04.2016. (14:36)

Turistička arhitektura u Hrvatskoj i relikti socijalizma

Tranzicijskih 90-ih pojavilo se vjerovanje da je planiranje sovjetski relikt, a da su zgrade kao što je arhitektonski kompleks Borisa Magaša u Malinskoj komunističke “betonjare” koje treba srušiti. No što je neplanska arhitektura “slobodnog tržišta” naučili su Pula, Rogoznica, Trogir ili Split, okruženi podivljalim naseljima, piše Jurica Pavičić za Jutarnji o turističkoj arhitekturi u Hrvatskoj, točnije revalorizaciji njezinih socijalističkih korijena filmovima poput Betonskih spavača ili izložbama Praznici nakon pada (MSU Rijeka).

09.01.2016. (22:02)

10 najboljih betonskih zgrada

10.09.2015. (12:32)

Sami sebe kuhamo

Zbog betona gradovi od sela topliji – 3 stupnja

Nova studija koju je provela NASA po prvi je put ispitala utjecaj urbanizacije diljem SAD-a te zaključila kako su gradovi toplinski otoci koji zbog prisutnosti asfalta, betona, građevina i drugih vodonepropusnih površina koje se prirodno sporo hlade bilježe temperature koje su u prosjeku 1 do 3 stupnja Celzija toplije od ruralnih područja. Povećanje udjela vegetacije u urbanim sredinama moglo bi spriječiti pregrijavanje. CroEnergo.eu