Raos: Zašto je Hrvatska glasala protiv rezolucije o Gazi - Monitor.hr
03.11.2023. (18:00)

Morali su im se dodvoriti

Raos: Zašto je Hrvatska glasala protiv rezolucije o Gazi

Kod ovog glasovanja, kao i kod mnogih drugih u Ujedinjenim narodima, pojedine države šalju poruke tko im je važan kao saveznik i partner ili pak uzimaju u obzir svoje specifične unutarpolitičke potrebe i izazove. Zemlje poput Belgije i Francuske imaju mnogobrojno stanovništvo islamske vjere, mahom s područja Sjeverne Afrike te manjim dijelom iz Jugozapadne Azije, tj. Bliskoga istoka. U Španjolskoj je jedna od stranaka u vladi – Sumar (izdanak Podemosa) izrazito propalestinski nastrojena. Hrvatska, kao uostalom i druge članice Unije koje su bile protiv, već godinama njeguje dobre odnose s Izraelom. Pored toga, hrvatska vanjska politika stavlja naglasak na strateško partnerstvo s Washingtonom. Sve to prevagnulo je pri odabiru glasovati protiv ili biti suzdržan. Ova rezolucija neće imati praktičnog učinka, kaže Višeslav Raos za tportal.


Slične vijesti

08.06. (11:00)

Blisko o Istoku

Otvoreno o priznanju Palestine: Jedna strana kaže kako bi to bio ustupak terorizmu, dok drugi kažu da se nepriznavanjem prikriva genocid

Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu naglasio je u “Otvorenom” da bi priznanje Palestine bilo suprotno miru i zdravom razumu, dok Hassan Haidar Diab, novinar Večernjeg lista, odgovara da je “promašio cijelu priču”. Emina Bužinkić iz Inicijative za slobodnu Palestinu ističe da se razgovorima o priznanju palestinske države kamuflira genocid. Davor Štern, stručnjak za Bliski istok, problematizirao je šutnju međunarodne zajednice kada je riječ o otetim Izraelcima. HRT

07.06. (12:00)

Kad brendovi zašute...

All Eyes on Rafah: Lijeni aktivizam ipak ne treba odbaciti

Kako je CNN-u rekao Hirji, ‘Oči uprte u Rafah‘ poziv je svijetu da ne okreće glavu, da shvati da je i on dijelom odgovoran za situaciju u Pojasu Gaze. No istodobno svijet pretvara u gledatelje tuđe traume; stvara se distanca između žrtava i publike. Samo gledateljem (oči su nam uprte) komentiramo, osuđujemo, iznosimo mišljenje, ali ne činimo ništa drugo. Ili, kako pita Hirji, što činimo nakon što pogledamo?Slično je bilo s Black Lives Matter – brendovi su spremno uskočili na vlak protiv rasne diskriminacije, zacrnili svoje profile iako su većina njihovih čelnika bijelci, kako se to popularno voli reći – na poziciji moći. Blackout Tuesday, piše magazin Dazed, proglašen je jednim od najneučinkovitijih oblika online aktivizma koji je (kratkoročno) bio koristan osobnom brendiranju.

Međutim, stvari su nešto drukčije, a ovaj slacktivism ipak korisniji. Naime, za razliku od pokreta iz 2020. o sukobu između Izraela i Palestine nijedan globalni brend nije rekao ni riječ. Palestinski pokret solidarnosti ​suočava se s cenzurom i represijom, ljudi (posebno u Americi) gube posao jer su otvoreno stali u obranu Palestinaca ili pozivali na prekid vatre. Oko Palestine je, dakle, priča vrlo osjetljiva, jer ako ijedan brend ili javna ličnost stane na stranu ljudi iz Gaze, proglasit će ga hamasovcem, antisemitom… Lider

31.05. (01:00)

Bitno je da se poruka prenese

All Eyes on Rafah – fotografije i videozapisi koji prikazuju napade i njihove posljedice često su skriveni iza upozorenja o osjetljivom sadržaju, AI generiranom fotkom to se izbjegava

Sliku generirana umjetnom inteligencijom na Instagramu od srijede ujutro podijelilo je 43 milijuna korisnika, a nastala je nakon izraelskih napada u kojima je ubijeno najmanje 45 Palestinaca. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu označio je napad kao “tragičnu pogrešku”, dok je glasnogovornik Izraelskih obrambenih snaga (IDF) rekao da je veći dio razaranja uzrokovan naknadnim požarom koji nije mogao biti izazvan samo korištenim streljivom. Na ovaj način izbjegava se cenzura i raste osvještenost onoga što se trenutno zbiva u Gazi. Al Jazeera

30.05. (10:00)

Kula od karata polako se ruši...

Guardian: Izraelske obavještajne agencije pokušale su spriječiti procesuiranje ratnih zločina

Istraga, koju su proveli Guardian i izraelski časopisi +972 i Local Call, otkriva kako je Izrael vodio gotovo desetljeće dug tajni rat protiv suda. Zemlja je angažirala svoje obavještajne agencije da prate, hakiraju, vrše pritisak, blate i navodno prijete visokim dužnosnicima ICC-a u nastojanju da spriječe istrage suda. Zajednička istraga temelji se na intervjuima s više od dvadeset aktualnih i bivših izraelskih obavještajnih službenika i vladinih dužnosnika, visokih dužnosnika ICC-a, diplomata i odvjetnika upoznatih sa slučajem ICC-a (Međunarodni kazneni sud) i izraelskim naporima da ga potkopa. Optužbe za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, koje je glavni tužitelj Karim Khan iznio protiv Netanyahua i Gallanta, odnose se na osmomjesečni rat Izraela u Gazi, koji je, prema podacima zdravstvenih vlasti tog teritorija, ubio više od 35.000 ljudi. No, slučaj ICC-a priprema se već desetljećima. Index

01.05. (18:00)

Blisko o istoku

Žižek: Canceliranje Palestine

Ruši se kuća od karata. Ranije se Izrael makar pretvarao da poštuje dva pravila: kritika izraelske politike je dozvoljena, a antisemitizam nije; i bombardiranje Gaze je usmjereno na Hamas, koji i sam terorizira obične Palestince, a ne na cjelokupno stanovništvo Gaze. U posljednje vreme, međutim, ove razlike su se urušile. Netanyahu u intervjuima otvoreno izjavljuje da je u slučajevima kada direktan antisemitizam nije dozvoljen, njegovo mjesto zauzela kritika Izraela. Također, mnogi visoki izraelski dužnosnici sve otvorenije izjednačavaju Gazu sa Hamasom. S obzirom na to, argument koji se često ponavlja da Izrael ne može zaista eliminirati Hamas, promašuje poantu. Za Izrael, pravi cilj rata jeste apsorpcija Gaze i Zapadne obale: Veliki Izrael, od rijeke do mora. Do tada, Izrael treba biti u stanju da tvrdi da Hamas i dalje predstavlja prijetnju, kako bi opravdao nastavak vojne intervencije. Slavoj Žižek za Peščanik.

23.04. (20:00)

Al Jazeerin dokumentarac otkriva priču oko napada Hamasa na Izrael, brojne optužbe na njihov račun ispale – lažne

Istraživački novinari Al Jazeere (I-Unit) proveli su forenzičku analizu događaja od 7. listopada, kada su borci Hamasa pokrenuli napad na Izrael koji je transformirao politiku Bliskog istoka. Dokumentarac October 7 otkriva pozadinu službene priče da su borci Hamasa kršili ljudska prava, da bi putem prikupljenih snimaka prikazali kako su neke od tih priča – lažne. To uključuje tvrdnje o zločinima poput masovnog ubijanja i odrubljivanja glava bebama, kao i tvrdnje o raširenom i sustavnom silovanju – priče koje su političari u Izraelu i na Zapadu širili kako bi opravdali žestinu naknadnog bombardiranja Pojasa Gaze, koje je do objave dokumentarca ubio više od 30 tisuća ljudi. Tamo gdje su navodno pronašli ostatke spaljenih beba, utvrđeno je kako tamo nikakvih beba nikad nije ni bilo. Dokumentarac je mučan, ali poučan. Gledanje na vlastitu odgovornost. Al Jazeera

22.04. (13:00)

Do jutra su već svi slavili pobjedu

Višnja Starešina: Iranski napad na Izrael nije uvod u eskalaciju, već u deeskalaciju sukoba

Je li trosatni napad Irana na Izrael u noći sa subote na nedjelju uvod u novu eskalaciju sukoba i veliki rat na Bliskom istoku, kao što je to izgledalo u medijima jutro poslije? Ili je bila riječ o taktičkom manevru dogovorenom između SAD-a i Irana, kako su još prije večeri upozoravali ozbiljniji analitičari bliskoistočnih zbivanja? U svakom slučaju, bio je to jedan od neobičnijih ratova u povijesti ratovanja, i to ne samo na Bliskom istoku. Za razliku od Hamasova napada i masakra 7. listopada, koji je bio potpuno iznenađenje i šok, i to ne samo za Izrael, veliki iranski napad najavljivan je, vremenski vrlo precizno, nekoliko dana prije. I to u ozbiljnim američkim medijima (Wall Street Journal, Bloomberg). A onda su u noći sa subote na nedjelju Izraelci zainteresirani za praćenje rata sjeli pred televizore i gledali vijesti o tristotinjak raketa i dronova koje je Iran lansirao prema Izraelu. (Lider)

16.04. (18:00)

U ime čijeg to Boga?

Sead Alić: Karl Marx u Svetoj Zemlji

Cionistički rabini koji pozivaju na istrebljenje palestinskog naroda u Gazi obavljaju time ritual svojevrsnog ideološkog striptiza: skidaju svoje rabinske odore i prikazuju se u bijedi vlastitih religijskih uvjerenja. Bog koji kroz njih govori bog je politike, kapitala, geostrateških interesa, kupoprodajnih odnosa… Ulovljeni u mrežu industrijaliziranja svijesti posredstvom masovnih i mobilnih medija, mi ipak ulovimo i pokoju informaciju o ljudima koji se pozivaju na Boga da bi proizvodili smrt.

U svom Prilogu kritici Židovskog pitanja, Karl Marx se u svojim ranim, Ekonomsko-filozofijskim manuskriprima, dotaknuo problema emancipiranja Židova u europskoj sredini, posebno Njemačkoj. Zapisao je niz rečenica koje danas zvuče puno realističnije nego u vrijeme njihova nastanka. Marx je naime problem židovstva vidio dublje od političkog problema religijske slobode. Jednako tako u židovstvu je detektirao crtu koja tek danas, s eksplozijama u Gazi – izlazi na površinu. Židovstvo naime Karl Marx ne gleda samo kao religijsku orijentaciju. U njemu ovaj, dijelom svog obiteljskog stabla Židov, pronalazi elemente koji povezuju svjetovne interese, bogatstvo, želju za posjedovanjem i pitanje odnosa religijske hijerarhije prema istinskim potrebama svakog ljudskog bića. Sead Alić za Epohu.

15.04. (13:00)

Nije nam dovoljno i ovoliko sukoba

Postoji strah da se sukobi na Bliskom istoku prošire

  • Nakon iranskog napada ta je regija vrlo blizu ogromne katastrofe, Iranski napad predstavlja opasnu eskalaciju, ali istovremeno poboljšava diplomatsku poziciju Izraela, ugroženu odmazdom nad Palestincima. Iran je vjerojatno morao reagirati u vidu zakašnjele samoobrane zbog izraelskog napada na njihovu ambasadu u Damasku. Napad je u strateškom smislu ograničen, ali ne i u simboličnom. Međutim, širenje rata nikome nije u interesu. DW
  • Vojni analitičar: Ako se dogodi odgovor Izraela, to je korak do trećeg svjetskog rata (Index)
  • Biden kaže da SAD neće sudjelovati u protunapadu Izraela na Iran (Nacional)
  • Francuska jača sigurnost oko sinagoga i židovskih škola, Velika Britanija odvraća Izrael od protunapada, objavili fotografije štete od iranskih dronova i projektila, Rusi razgovarali s Irancima, Kinezi kritiziraju Izrael i ne spominju iranski napad, otkazuju se letovi za Izrael (Index)
05.04. (13:00)

Nepovredivo pravo na dom

Dokumentarac ‘No Other Land’: Jezivi prizori iz palestinskih naselja na Zapadnoj obali

Mjesto radnje su naselja u okrugu Masafer Yatta u južnom dijelu planinskog lanca Hebron. Pratimo tamošnju situaciju počevši od ljeta 2019. godine, kada u okrug dolazi izraelska vojska tvrdeći kako je područje proglašeno poligonom za vojnu obuku te da se sva naselja ruše a stanovnici moraju otići. Posrijedi je rodni kraj mladog pravnika i palestinskog aktivista Basela Adre, koji prvo kamerom a poslije i svojim pametnim telefonom snima što se događa u njegovu zavičaju. “No Other Land” svoju je svjetsku premijeru imao ove zime na Filmskome festivalu u Berlinu u Programu Panorama gdje je osvojio nagradu za najbolji dokumentarac. Jutarnji