Rast prosječne neto plaće nakon 2,5 godine - Monitor.hr
08.01.2015. (09:45)

Rast prosječne neto plaće nakon 2,5 godine

U četvrtom kvartalu 2014. godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 5.442 kune što je za 3% više nego u prethodnom kvartalu. Pribrojimo li neto plaći bonuse tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.613 kuna.

Osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 109% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja telekomunikacija te marketinga, oglašavanja i odnosa s javnošću, sa 45% višom, odnosno 30% višom plaćom od prosječne.

Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-41%), te radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-47%).

Magisterij ili doktorat povećava plaću za čak 96% u odnosu na SSS

U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 11% višu plaću od žena, što je ista razlika u odnosu na prethodna tri mjeseca.

Stupanj obrazovanja i dalje uvelike utječe na visinu plaće. Osobe sa završenim fakultetom imaju 52% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 20% višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 96% u odnosu na srednju stručnu spremu.

U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 21% nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 56% višu plaću od prosjeka.

Najbolje plaćaju privatne tvrtke u stranom vlasništvu

Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu imaju za 19% veću plaću od prosjeka, dok su, izuzev onih u udrugama, plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 8% manje od prosjeka, 5.005 kuna.

Plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu više su od prosjeka za 3%, dok plaće zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi odgovaraju prosjeku.

I dalje se više isplatiti raditi u većoj tvrtki. U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih plaće su 14% ispod prosjeka, a u tvrtkama s 21 do 50 zaposlenika, plaće su 4% više od prosjeka, baš kao i plaće u tvrtkama s 50 do 250 zaposlenika. Plaće u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika su više od prosjeka za 10%.

Gledajući primarnu djelatnost tvrtke, bez obzira na zanimanje, najviše plaće imaju ispitanici zaposleni u tvrtkama koje se bave informacijskim tehnologijama i telekomunikacijama, 25% više od prosjeka, iza kojih slijede tvrtke koje se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom energije (+23%). Plaće su najniže u tvrtkama koje se bave turizmom i ugostiteljstvom (-15%) te poljoprivredom i šumarstvom (-15%).

Visina plaće prema županijama

Gledano prema županijama, najniže plaće u četvrtom kvartalu 2014. zabilježene su ponovno u Vukovarsko-srijemskoj županiji, čak 23% ispod prosjeka. Najniže prosječne plaće još su i u Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji (22%, odnosno 19% ispod prosjeka).

Sukladno očekivanjima, najviše plaće su zabilježene u Gradu Zagrebu i to 14% iznad prosjeka. Nakon Grada Zagreba slijedi Zagrebačka županija gdje su plaće tek nešto niže od prosjeka (-1%).

Maksimum po pitanju plaće postiže se u 55. godini života

Na početku karijere dok još nemaju iskustva, ispitanici imaju 17% manju plaću od prosjeka. S godinom do dvije iskustva ispitanici u prosjeku imaju 8% nižu plaću. S tri do pet godina iskustva plaća je 3% viša od prosjeka, a sa šest do deset godina plaća je 8% viša od prosječne.

Povezano s tim, najmlađi zaposlenici, oni do 24 godine starosti imaju i najnižu plaću odnosno 28% ispod prosjeka. S prosječno 30 godina i visina plaće je blizu prosjeka, -3%.

U dobi od 55 godina ispitanici postižu maksimum i plaća im je u prosjeku 17% viša od prosječne.

Četvrtina ispitanika nema nikakve dodatne beneficije

Od beneficija, zaposlenici najčešće dobivaju naknadu za putne troškove (46%), nakon čega slijedi mobilni telefon (28%). Četvrtina ispitanika (25%) nema nikakve dodatne beneficije.


Slične vijesti

17.12.2025. (07:00)

Manje papira, više podataka i nula iznenađenja (dok te ne strefi)

Velike promjene u Hrvatskoj iduće godine: plaće bez “dogovora”, digitalna država i nova pravila

Hrvatska uvodi niz promjena uključujući digitalnu fiskalizaciju, strože kazne za promet, rast minimalne plaće i fleksibilnost uz mirovinu. Gradnja i stanovanje se reformiraju, a uveden je i Središnji registar stanovništva koji automatizira podatke. U vezi s transparentnošću plaća, poslodavci će morati jasno prikazivati plaće i kriterije napredovanja. Porezne promjene uključuju i stimulaciju sponzoriranja društveno korisnih aktivnosti, dok Ministarstvo kulture preuzima zaštitu kulturnih dobara u Zagrebu. Poslovni

12.11.2025. (14:00)

Standard možda raste, ali novčanik još škripi

Hrvatski standard ubrzano jača prema EU prosjeku

Zahvaljujući snažnom rastu realnih plaća, hrvatska kućanstva imaju veći dohodak od većine zemalja nove Europe, nadmašuju Grčku i Portugal te dosežu 76,6% prosjeka EU-a prema kupovnoj moći. Medijan ekvivalentnog dohotka po članu kućanstva iznosi 12.344 eura, a u PPS-u 16.277 eura. Hrvatska bilježi najviši realni rast plaća u regiji (7,6%), a prosječna bruto plaća iznosi 1.968 eura, čime nadmašuje Češku i približava se Španjolskoj. Standard i kupovna moć poboljšavaju se brže nego u okruženju. tportal

06.11.2025. (17:00)

Javni sektor u štrajku ili samo u šoku?

Otvoreno: Spirala cijena i plaća zahtijeva reformu javnog sektora

Pregovori između Vlade i sindikata javnog sektora završili su bez dogovora. Vlada nudi rast osnovice plaće od 1%, dok sindikati traže 8%, ističući da to ne pokriva inflaciju od 3%. Sindikati upozoravaju na zaostajanje plaća u javnom sektoru, dok Vlada tvrdi da su kumulativno plaće rasle više nego u privatnom sektoru. Ekonomisti upozoravaju na spiralu cijena i plaća te naglašavaju važnost produktivnosti i profitabilnosti za održivi rast plaća. Javni sektor bilježi rast zaposlenosti, dok proizvodnja smanjuje broj radnih mjesta. HRT

27.09.2025. (19:00)

Jeftini radnici, skupi jogurti

Troškovi rada u Hrvatskoj među najnižima su u EU – Radnik u Austriji zarađuje skoro triput više

Sat rada kod nas stoji 16,5 eura, dok je prosjek 33,5. Austrija, Njemačka i Irska plaćaju dvostruko ili trostruko više, premda su im cijene života slične. Iako plaće u Hrvatskoj rastu brže u postotku, apsolutni rast je manji. Sindikati upozoravaju da radnici nisu preskupi, već potplaćeni, a da se prava ušteda i razvoj kriju u ulaganjima u tehnologiju, inovacije i produktivnost, a ne u smanjivanju cijene rada. NHS traži veće bruto plaće i promjenu paradigme: radnik je resurs, a ne trošak. Danica

21.08.2025. (14:00)

Čudo na Balkanu: radimo, a plaće stvarno rastu

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju je iznosila 1444 eura – više nego u Češkoj

U lipnju je prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 1444 eura, što je 9,8% više nego lani, odnosno 129 eura više. Realni rast, nakon uračunate inflacije, dosegnuo je 5,9%. Najveći skok plaća zabilježen je u energetici i vodoopskrbi, a dvocifren rast u industriji, građevini i trgovini. Najviše zarađuju piloti s 2279 eura, a najmanje tekstilni radnici s 926 eura. Bruto plaća u lipnju bila je 2008 eura. Hrvatska je treća u regiji po visini plaća, ispred Češke, a bilježi i najveći rast realnih plaća – 7,6%. tportal

09.08.2025. (16:00)

Od plaće u Luxembourgu kupiš auto, od ukrajinske – gumu za njega

Minimalne plaće: Luksemburgu zlato, Ukrajini bronca iz 19. stoljeća

Minimalne plaće u EU variraju od 551 € u Bugarskoj do 2.704 € u Luksemburgu, dok Ukrajina, među kandidatima, ima samo 164 €. Kad se prilagode kupovnoj moći (PPS), razlike se smanjuju – luksemburški minimalac realno vrijedi 2,3 puta više od bugarskog. Zapad i sjever prednjače, jug je u sredini, a istok i Balkan na dnu. Hrvatska bilježi najveći rast u eurozoni (+15,5% godišnje). Turska i Ukrajina su najveći gubitnici, a Sjeverna Makedonija rekorder rasta. Veća produktivnost i pregovaračka moć radnika ostaju ključ boljih primanja. N1

13.07.2025. (16:00)

Za iste tipke – drastično različiti iznosi

Google plaće “lete u oblake”, dok hrvatski IT još čeka polijetanje

Prema podacima o američkim radnim vizama, Google nudi osnovne godišnje plaće i do 340.000 dolara (314.000 €) za softverske inženjere, dok u Hrvatskoj vodeće IT tvrtke poput Infobipa ili Rimac Technologyja plaćaju između 35.000 i 90.000 eura bruto, ovisno o senioritetu. Uz to, Google nudi i značajne bonuse i dioničke planove koji dodatno povećavaju ukupnu naknadu. Unatoč visokim lokalnim plaćama, razlika u primanjima između Hrvatske i Silicijske doline ostaje izrazita. Lider

29.05.2025. (13:00)

Dok šef broji eure, radnik broji impulse produktivnosti

Veće plaće u privatnom sektoru? Može, ali ima jedan preduvjet

Unatoč rastu plaća u javnom i dijelu privatnog sektora, daljnje povećanje u privatnom sektoru zapinje na ključnom problemu – niskoj produktivnosti. Hrvatska još zaostaje za EU prosjekom, a plaće ne mogu rasti održivo bez rasta stvarne dodane vrijednosti. Tvrtke već osjećaju pritisak na profitabilnost, osobito u industrijama s nižim maržama. Ekonomisti poručuju: bez ulaganja u inovacije, tehnologiju i ljude, prostora za veće plaće jednostavno nema. Statistika može rasti, ali plaća – tek kad gospodarstvo stvarno povuče. Lider

13.05.2025. (20:00)

Plaće rastu, granice se brišu, a svi nosimo iste patike

Plaće se love za ovratnik: Hrvatska sustiže Sloveniju

Razlika u prosječnim neto plaćama između Hrvatske i Slovenije smanjila se s 263 eura 2015. na samo 104 eura u 2025. Hrvatska je značajno ubrzala rast plaća, posebice u zadnje tri godine. Iako Slovenci i dalje imaju viši prosjek, Reddit rasprave otkrivaju da su razlike često zamagljene dodacima koji se ne vide u statistici. Ako se trend nastavi, Hrvatska bi do 2029. mogla i prestići susjede. Ipak, bruto i medijalne plaće pokazuju da Slovenija zasad još drži prednost. tportal

13.05.2025. (13:00)

Turska leti, Belgija škripi, a Hrvatska se veselo kotrlja uzbrdo

Plaće rastu, ali ne svugdje: Istočna Europa u plusu, Zapad zijeva

U 2024. realne su plaće najviše porasle u Turskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, dok je kupovna moć pala u Belgiji, Finskoj, Islandu i Luksemburgu. Hrvatska je zabilježila rast realnih plaća od 5,9 %, iznad većine zapadnoeuropskih zemalja. Iako nominalne plaće rastu gotovo posvuda, samo one koje nadmaše inflaciju donose stvarni dobitak. Istočna Europa predvodi oporavak, dok neke razvijene zemlje i dalje kaskaju. Lider