Rast prosječne neto plaće nakon 2,5 godine - Monitor.hr
08.01.2015. (09:45)

Rast prosječne neto plaće nakon 2,5 godine

U četvrtom kvartalu 2014. godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 5.442 kune što je za 3% više nego u prethodnom kvartalu. Pribrojimo li neto plaći bonuse tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.613 kuna.

Osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 109% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja telekomunikacija te marketinga, oglašavanja i odnosa s javnošću, sa 45% višom, odnosno 30% višom plaćom od prosječne.

Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-41%), te radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-47%).

Magisterij ili doktorat povećava plaću za čak 96% u odnosu na SSS

U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 11% višu plaću od žena, što je ista razlika u odnosu na prethodna tri mjeseca.

Stupanj obrazovanja i dalje uvelike utječe na visinu plaće. Osobe sa završenim fakultetom imaju 52% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 20% višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 96% u odnosu na srednju stručnu spremu.

U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 21% nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 56% višu plaću od prosjeka.

Najbolje plaćaju privatne tvrtke u stranom vlasništvu

Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu imaju za 19% veću plaću od prosjeka, dok su, izuzev onih u udrugama, plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 8% manje od prosjeka, 5.005 kuna.

Plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu više su od prosjeka za 3%, dok plaće zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi odgovaraju prosjeku.

I dalje se više isplatiti raditi u većoj tvrtki. U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih plaće su 14% ispod prosjeka, a u tvrtkama s 21 do 50 zaposlenika, plaće su 4% više od prosjeka, baš kao i plaće u tvrtkama s 50 do 250 zaposlenika. Plaće u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika su više od prosjeka za 10%.

Gledajući primarnu djelatnost tvrtke, bez obzira na zanimanje, najviše plaće imaju ispitanici zaposleni u tvrtkama koje se bave informacijskim tehnologijama i telekomunikacijama, 25% više od prosjeka, iza kojih slijede tvrtke koje se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom energije (+23%). Plaće su najniže u tvrtkama koje se bave turizmom i ugostiteljstvom (-15%) te poljoprivredom i šumarstvom (-15%).

Visina plaće prema županijama

Gledano prema županijama, najniže plaće u četvrtom kvartalu 2014. zabilježene su ponovno u Vukovarsko-srijemskoj županiji, čak 23% ispod prosjeka. Najniže prosječne plaće još su i u Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji (22%, odnosno 19% ispod prosjeka).

Sukladno očekivanjima, najviše plaće su zabilježene u Gradu Zagrebu i to 14% iznad prosjeka. Nakon Grada Zagreba slijedi Zagrebačka županija gdje su plaće tek nešto niže od prosjeka (-1%).

Maksimum po pitanju plaće postiže se u 55. godini života

Na početku karijere dok još nemaju iskustva, ispitanici imaju 17% manju plaću od prosjeka. S godinom do dvije iskustva ispitanici u prosjeku imaju 8% nižu plaću. S tri do pet godina iskustva plaća je 3% viša od prosjeka, a sa šest do deset godina plaća je 8% viša od prosječne.

Povezano s tim, najmlađi zaposlenici, oni do 24 godine starosti imaju i najnižu plaću odnosno 28% ispod prosjeka. S prosječno 30 godina i visina plaće je blizu prosjeka, -3%.

U dobi od 55 godina ispitanici postižu maksimum i plaća im je u prosjeku 17% viša od prosječne.

Četvrtina ispitanika nema nikakve dodatne beneficije

Od beneficija, zaposlenici najčešće dobivaju naknadu za putne troškove (46%), nakon čega slijedi mobilni telefon (28%). Četvrtina ispitanika (25%) nema nikakve dodatne beneficije.


Slične vijesti

29.05. (11:00)

Dok šef broji eure, radnik broji impulse produktivnosti

Veće plaće u privatnom sektoru? Može, ali ima jedan preduvjet

Unatoč rastu plaća u javnom i dijelu privatnog sektora, daljnje povećanje u privatnom sektoru zapinje na ključnom problemu – niskoj produktivnosti. Hrvatska još zaostaje za EU prosjekom, a plaće ne mogu rasti održivo bez rasta stvarne dodane vrijednosti. Tvrtke već osjećaju pritisak na profitabilnost, osobito u industrijama s nižim maržama. Ekonomisti poručuju: bez ulaganja u inovacije, tehnologiju i ljude, prostora za veće plaće jednostavno nema. Statistika može rasti, ali plaća – tek kad gospodarstvo stvarno povuče. Lider

13.05. (20:00)

Plaće rastu, granice se brišu, a svi nosimo iste patike

Plaće se love za ovratnik: Hrvatska sustiže Sloveniju

Razlika u prosječnim neto plaćama između Hrvatske i Slovenije smanjila se s 263 eura 2015. na samo 104 eura u 2025. Hrvatska je značajno ubrzala rast plaća, posebice u zadnje tri godine. Iako Slovenci i dalje imaju viši prosjek, Reddit rasprave otkrivaju da su razlike često zamagljene dodacima koji se ne vide u statistici. Ako se trend nastavi, Hrvatska bi do 2029. mogla i prestići susjede. Ipak, bruto i medijalne plaće pokazuju da Slovenija zasad još drži prednost. tportal

13.05. (13:00)

Turska leti, Belgija škripi, a Hrvatska se veselo kotrlja uzbrdo

Plaće rastu, ali ne svugdje: Istočna Europa u plusu, Zapad zijeva

U 2024. realne su plaće najviše porasle u Turskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, dok je kupovna moć pala u Belgiji, Finskoj, Islandu i Luksemburgu. Hrvatska je zabilježila rast realnih plaća od 5,9 %, iznad većine zapadnoeuropskih zemalja. Iako nominalne plaće rastu gotovo posvuda, samo one koje nadmaše inflaciju donose stvarni dobitak. Istočna Europa predvodi oporavak, dok neke razvijene zemlje i dalje kaskaju. Lider

18.04. (17:00)

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

20.03. (14:00)

I po inflaciji, usput

Novi podaci: Hrvatska rekorder po rastu plaća u EU

Najveća povećanja troškova plaća po satu za cijelo gospodarstvo bilježe se u Hrvatskoj (13,9 posto), Poljskoj (13,8), Rumunjskoj (13,1) i Bugarskoj (13), izvijestio je Eurostat. U četvrtom tromjesečju lani troškovi rada po satu povećali su se prosječno za 4,3 posto u EU u usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine. Najmanje povećanje vrijednosti sata rada bilježi se pak u Luksemburgu, Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj, Finskoj i Švedskoj. Danica

10.02. (23:00)

Plaće rastu kao kvasac bez glutena

Minimalne plaće u EU rastu, ali nedovoljno za troškove života

Dok troškovi života divljaju, minimalne plaće u mnogim državama EU ne prate taj tempo. Iako su Rumunjska, Litva, Bugarska i Poljska zabilježile značajan rast, u zapadnim zemljama povećanja su skromna. Luksemburg prednjači s 2.638 eura, dok je Bugarska na dnu s 551 eurom. Hrvatski minimalac iznosi 970 eura. Pet država nema zakonski propisanu minimalnu plaću, oslanjajući se na kolektivne ugovore. Kupovna moć otkriva realniju sliku: Poljska se izdvaja, dok su Češka, Slovačka i Bugarska pri dnu. Inflacija i dalje nagriza standard građana. Lider

07.12.2024. (14:00)

Svi putevi vode k Plenkoviću

Litvan: Država s HDZ-ovom vladom najveći je generator potplaćenosti žena

U proteklih osam godina razlike u prosječnoj plaći između muškaraca i žena smanjene su sa 102 na 49 eura. Međutim, u Plenkovićevoj eri najviše su povećane razlike upravo u javnome sektoru. Jaz u zdravstvu porastao je za 209 eura (s 253 na 462 eura), u javnoj upravi za 165 eura (sa 137 na 302 eura) i obrazovanju za 120 eura (sa 121 na 241 euro). Ostale uslužne djelatnosti povećale su razliku za 39 eura, prerađivačka industrija za 27 eura, administrativne i ostale uslužne djelatnosti za 20 eura, stručne, znanstvene i tehničke za 16 eura, a u poljoprivredi je razlika povećana za četiri eura. Kad se analiziraju razlike u plaći među spolovima, djelatnosti iz pretežno javnog sektora među najrigidnijima su u izjednačavanju ženskih primanja s muškima. Čak su prosječne plaće muškaraca u javnoj upravi, obrani i obveznom osiguranju u proteklih osam godina narasle nešto više nego ženama. Problem je, dakle, u politici. Goran Litvan za Lider

04.10.2024. (09:00)

Frizeri i dalje čekaju na "tech plate"

Prosječna plaća u Hrvatskoj narasla na 1349 eura, a IT sektor prednjači

U trećem kvartalu 2024., prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1349 eura, uz rast od 16% u odnosu na lani. Medijalna plaća je niža (1255 eura), no također raste. IT sektor dominira s najvišim plaćama, 22% iznad prosjeka, dok tekstilni radnici i uslužni sektor zaostaju s plaćama od oko 950 eura. Zaposleni u državnim tvrtkama zabilježili su najveći rast (14%), dok su najniže plaće zabilježene u istočnoj Hrvatskoj. Razlike su vidljive i između spolova, obrazovanja i radnog iskustva, s muškarcima koji zarađuju 16% više od žena. Nacional

20.09.2024. (14:00)

Bogati bogatiji, a ostalima za burek

U pripremi porezna reforma koja će rezultirati povećavanjem plaća, u igri tri promjene vezane uz osobni odbitak i porezne stope

Vlada RH planira poreznu reformu s naglaskom na rasterećenje plaća. Povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura i korekcija poreznih stopa rezultirat će porastom neto plaće za prosječnog zaposlenika za skromnih 23 eura. No, za one s višim plaćama – četiri puta većim od prosječne – neto plaća porast će za čak 194 eura. Tako će radnici s visokim primanjima profitirati najviše, zahvaljujući pomicanju praga za višu poreznu stopu i povoljnijim poreznim uvjetima. Najavljena reforma ponovo otvara pitanje pravedne raspodjele poreznih olakšica. tportal

16.09.2024. (15:00)

Svejedno tko ocjenjuje šefa kad je jedina opcija 'izvrstan'

Plaće javnih službenika ovisit će o ocjeni šefa. ‘A tko će njega ocjenjivati?’

Od Nove godine uvodi se novi sustav ocjenjivanja državnih i javnih službenika, gdje će nadređeni ocjenjivati njihove rezultate i radne odnose. Ocjene, koje se kreću od “nezadovoljava” do “izvrstan”, utjecat će na plaće i moguće otkaze. Sindikati izražavaju zabrinutost, tvrdeći da će ravnatelji imati miljenike te upozoravaju na nepravednost i potencijalni sukob interesa. Iako neki ravnatelji podržavaju sustav, strahuje se da će to stvoriti neprijateljsku atmosferu u institucijama. Nacional