How long can humans live? https://t.co/kowkBZ4RkP #health #ageing pic.twitter.com/X9QbwdQfen
— World Economic Forum (@wef) September 17, 2019
Mirovinski sustav u Njemačkoj je na rubu kolapsa i za pet godina možda neće biti održiv, upozorio je predsjednik Saveza njemačkih udruga poslodavaca (BDA) Rainer Dulger. Pozvao je na produljenje radnog vijeka, odnosno da se dob za odlazak u mirovinu poveže s očekivanim životnim vijekom. Problem sve starijeg društva te nepovoljnog omjera umirovljenika i radno aktivnih muči i Hrvatsku. Vlada je pokušala podići starosnu granicu za umirovljenje na 67 godina, ali je odustala nakon žestokog otpora sindikata. “Najveći problem hrvatskog mirovinskog sustava je to što počnemo prilično kasno raditi – u Hrvatskoj velik dio mladih dugo studira, donedavno je bila visoka nezaposlenost mladih pa kasno ulaze u svijet rada, a odlazimo razmjerno rano u mirovinu. Tako imamo i razmjerno kratko razdoblje prosječnog staža mirovinskog osiguranja”, upozorava stručnjak iz područja javnih financija Predrag Bejaković. Tportal
Iako danas žene žive osjetno duže od muškaraca, nije oduvijek bilo tako, pokazuje nova studija: analizom podataka rođenih od 1800. do 1935. godine u 13 razvijenih zemalja pokazalo se kako su se razlike u očekivanoj životnoj dobi javile tek krajem 19. stoljeća, kad je naglo počela padati smrtnost među ženama. Uzrok za taj relativno novi demografski fenomen bile su kardiovaskularne bolesti, kojima su muškarci podložniji. Telegram
Istraživanja su pokazala da gubitak Y kromosoma muškarce izlaže većem riziku razvijanja Alzheimerove bolesti i raka. No jednostavni test krvi može unaprijed otkriti događa li se gubitak kromosoma. Test su razvili švedski znanstvenici koji smatraju da bi njegovo korištenje moglo smanjiti razlike očekivane životne dobi između muškaraca i žena. Telegraph
Prosječni životni vijek Zagrepčana iznosi 79,1 godinu, a u zadnjih deset godina produžen je za 3,5 godina. Najveći javnozdravstveni problem i vodeći uzrok smrtnosti u 2014. bile su krvožilne i maligne bolesti, koje su uzrokovale više od polovine smrtnih slučajeva. U ostatku Hrvatske prosječna životna dob iznosi 77,39 godina, no to je kraće i od prosjeka EU-a, koji je 2011. iznosio 80,33 godine. Zagreb ima i najveći udio stanovništva starijeg od 65 godina u Hrvatskoj – oko 18%. Novi list