12.01. (11:00)

Životni vijek u Kini bi porastao za 2,9 godina (sa sadašnjih 76,3) ako bi poboljšali kvalitetu zraka po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije

17.05.2018. (16:17)

Tata di je deda? Eno otišo s pradedom kod ćukundede!

Krenuo projekt produljenja životnog vijeka čovjeka na 130 godina

Ljudi će u budućnosti živjeti duže, a imat će tijelo i mozak svjež kao u mladosti, i to zahvaljujući genetskoj terapiji davanja novih DNK upustava u stanice, piše MIT Technology Review o projektu Rejuvenate Bio. Slični pokusi napravljeni su na crvima i muhama, znanstvenici s Harvarda započeli su preliminarne eksperimente na psima rase bigl, a onda će se prebaciti na ljude. Nije cilj samo produljiti životni vijek, nego da čovjek u budućnosti “ima tijelo i um dvadesetdvogodišnjaka, a iskustvo čovjeka starog 130 godina”. Money Control, Daily Mail

25.11.2017. (09:05)

Zdravlje nacije

EK: Hrvati žive tri godine kraće od prosjeka EU-a

Hrvatska je sa 1.241 eurom po stanovniku i 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na samom dnu ljestvice država EU po izdvajanjima za zdravstvo.U osvrtu na stanje zdravlja, Europska komisija istiće kako se u Hrvatskoj, o odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek pri rođenju produljio za gotovo tri godine te je 2015. iznosio 77,5 godina, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. U Hrvatskoj svakodnevno puši četvrtina građana, a posebno je problematičan podatak o 23 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka koji redovito konzumiraju cigarete, što je druga najviša stopa među zemljama EU te 1,5 puta viša od prosjeka EU. Hrvatska je pri vrhu EU i po pijenju alkohola, sa više od 12 litara po odrasloj osoba (EU prosjek je 10 litara). N1

21.09.2017. (10:12)

Duže, ali lošije

Mentalni poremećaji, loša prehrana i pušenje čine svijet bolesnim

Srčane bolesti i pušenje, zajedno sa sukobima i nasiljem, najveće su svjetske ubojice u 2016., a loša prehrana i mentalni poremećaji uzrokuju najveće probleme za zdravlje, pokazala je velika međunarodna studija. Istraživanje nazvano Globalno opterećenje bolešću (GBD), objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet, pokazalo je da iako raste očekivana životna dob, raste i broj godina u kojima ljudi žive u lošem zdravstvenom stanju. Dužina života s bolešću veća je u siromašnim nego u bogatim državama. Guardian

11.05.2017. (19:06)

Put prema kroničnoj bolesti

Očekivani životni vijek zaraženih HIV-om "skoro normalan" zahvaljujući novim lijekovima

Mladi zaraženi HIV-om iz Sjeverne Amerike i Europe, koji dobiju tretman, žive duže, pokazuje istraživanje koje iznosi i konkretni primjer 20-godišnje osobe s HIV-om koja je započela antiretrovirusni tretman tijekom 2008. i ima nisku količinu virusa nakon godinu dana liječenja te ima očekivani životni vijek koji je blizu opće populacije – oko 78 godina. No, generalno očekivana životna dob za osobe s HIV-om uglavnom je niža od opće populacije, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu The Lancet. CBS news

07.10.2016. (17:41)

Posljedice razvoja

Ekonomski razvoj produžio životni vijek čoveka

Zdravlje ljudi u svijetu poboljšava se i životni vijek sve je dulji, no napredak nije univerzalan i dijelom je potaknut ekonomskim razvojem, a kronična oboljenja rezultiraju dugotrajnim bolestima i izazivaju 7 od 10 smrti. Istraživanje “globalni teret bolesti” utvrdilo je da je od 1980. do 2015. svjetska populacija prosječno ‘dobila’ deset godina više u očekivanom trajanju života pa sada prosječni životni vijek iznosi 69,0 godina za muškarce i 74,8 za žene. Među glavnim razlozima su značajni pad smrtnosti od prijenosnih ili zaraznih bolesti među kojima su AIDS, malarija i dijareje. Jutarnji, Healthcare Dive,

06.10.2016. (22:00)

Životni vijek ljudi ne može se više produljivati – možemo živjeti do maksimalno 120 godina

16.09.2016. (17:33)

Negativna kretanja

Prvi put nakon rata snižen očekivani životni vijek u RH

Hrvatska se unutar EU nalazi među državama s najnižim očekivanim trajanjem života. Najnoviji podaci pokazali su da će djeca rođena 2015. godine prosječno živjeti 2,4 mjeseca manje nego djeca rođena 2014. godine, odnosno 77,4 umjesto 77,6 godina. Ovakav nagli pad, koji je posljedni put zabilježen 1992. godine, posljedica je starenja populacije i malog broja rođenih. Jutarnji

02.05.2016. (10:24)

Ne reži grani na kojoj živiš

Tko ode ranije u mirovinu – ranije i umre

Zdravi umirovljenici koji su radili godinu dana dulje (preko 65., dakle do 66.) imali su 11% manji rizik od umiranja, od svih uzroka, pa čak i ljudi koji nisu bili zdravi a nastavili su raditi nakon 65. smanjili su rizik od umiranja za 9%, tako barem tvrdi istraživanje provođeno 18 godina nad 2.956 sudionika National Institute on Aging. No, kažu istraživači kako nije ključ u samom zaposlenju kod nekog poslodavca, nego aktivnom životu i dobrovoljnom radu. Guardian