Rat u Ukrajini prvi je “TikTok rat” - Monitor.hr
13.03.2022. (09:00)

Livestream borbe

Rat u Ukrajini prvi je “TikTok rat”

Čak i prije nego što je službeno početo rat, novinari The Washington Posta pozorno su i detaljno na TikToku pratili kretanje ruskih trupa prema Ukrajini. Nisu se infiltrirali među vojnike, nisu koristili dronove ili satelite, već su pratili i analizirali videa koja su na tu mrežu postavljali obični građani pokraj čijih kuća su prolazili tenkovi. Upravo činjenica da su Ukrajinci svoju ratnu svakodnevicu dokumentirali na TikToku, pomogla je, kažu analitičari, u tome da ih se prihvati s jednoglasnim suosjećanjem. Komunikacija na društvenim mrežama itekako je donijela rezultate, nije bez razloga čak i Zelenski pozvao svoje sunarodnjake da objavljuju što više. Neki izvještaji su govorili da i ruska strana planira influencer kampanju s naglaskom na TikTok, da nude mladim kreatorima novac za stvaranje proruskog sadržaja. Netokracija

@alexhook2303 #🇺🇦🇺🇦🇺🇦🇺🇦🇺🇦🇺🇦🇺🇦 #🇺🇦🇺🇦🇺🇦💙💛 #Топ #ЗСУ #Рек #украинатикток #славаукраїні #Армия #ООС #огонь ♬ πρωτότυπος ήχος – Giannis Karaolis


Slične vijesti

Jučer (22:00)

Opravdava li cilj sredstvo i po ovoj strašnoj cijeni?

Britanski stručnjak: Rusi su 1941. digli u zrak branu na Dnjepru. Evo zašto su to učinili tada, a možda i sada

Slobodna Dalmacija - Britanski stručnjak: Rusi su 1941. digli u zrak branu na Dnjepru. Evo zašto su to učinili tada, a možda i sada. Ali...

Ogromna brana na području južne Ukrajine pod ruskom okupacijom je probijena, oslobađajući poplavu vode nizvodno. I tko ima koristi od ovog vandalskog čina? Pita se to Frank Gardner, stručnjak za sigurnost u svom tekstu za BBC. Kahovka sadrži rezervoar koji opskrbljuje vodom poluotok Krim, koji je Rusija anektirala 2014., i nuklearnu elektranu Zaporožje, koja je također pod ruskom kontrolom. Kako bi ukrajinska protuofenziva uspjela, treba prekinuti rusku kontrolu nad dijelom teritorija koji je zauzela prošle godine, a koji povezuje Krim s ukrajinskom istočnom regijom Donbas. Ako Ukrajina može pronaći način da probije ruske obrambene linije južno od Zaporožja i podijeli taj teritorij na dva dijela, tada može izolirati Krim i postići veliku stratešku pobjedu… Slobodna

 

Jučer (13:12)

Pišem ti pismo da zajedno više nismo

Pukla ljubav između Varšave i Budimpešte

Mađarska i Poljska: "Zle namjere, ucjena, dvostruka mjerila" – DW – 22.07.2021

Konzervativne i desničarske vlade Poljske i Mađarske su neko vrijeme uspijevale diktirati svoju volju čitavom EU-u, ali toj bliskoj suradnji je došao kraj. Spona Poljska-Mađarska seže daleko u povijest i činila se nesalomljivom. Počinje još od veza kraljevskih kuća u srednjem vijeku pa sve do nacionalnog buđenja u 19. stoljeću. A povezuje ih i zajednička sudbina u Istočnom bloku, baš kao i doba gotovo istovremenih antikomunističkih pobuna 1956. u Budimpešti i Poznanu. Ali čini se da je sad nastupilo ledeno doba između dviju zemalja. Ne samo to: nema više ni prijateljstva i naklonosti prema onoj drugoj naciji i sve to ne izgleda kao razvod gdje se partneri razilaze kao prijatelji. Jer mađarsko očijukanje s Putinom ostat će trn u poljskom oku još dugo vremena. Deutsche Welle

24.05. (22:00)

Big Brother

Putin ima samo jedan interes u BiH

Slobodna Dalmacija - Dodik ne ide u Moskvu praznih ruku: u znak zahvalnosti uručit će 'prijatelju Putinu' najveće odličje Republike Srpske

Šef Delegacije EU-a u BiH Johann Sattler poručio je da EU od BiH kao saveznika očekuje uvođenje sankcija Rusiji, a ne da političari idu u Moskvu. Ističe ipak da ne treba kažnjavati cijelu državu, ako se samo Dodik odlučio na ovaj čin. Njemački politolog Bodo Weber smatra da je ovo nastavak dugogodišnje politike savezništva s Putinom, kao i slanje provokativnih poruka Zapadu. Dodik ovim također, kaže Weber, minira imidž novog Vijeća ministara BiH (vlade BiH), koji bi trebao zemlju gurati naprijed prema Europskoj uniji. „Najveća politička korist Putina je da ima jednog saveznika u dvorištu EU-a, čime ima simboličku pobjedu. Na drugoj strani, Rusija na Balkanu ne gaji dublje strateške interese osim jednog – da spriječi širenje NATO saveza. Tu je Dodik dosljedan da spriječi put BiH prema članstvu u NATO-u”, rekao je Weber za BHT. Deutsche Welle

24.05. (15:00)

Zašto se u neuglednom gradu vodio totalni rat?

Bahmut je poput Verduna i Iwo Jime

Bahmut

Sada kada je grad pao u ruke Rusa nakon 10 mjeseci žestokih borbi, ostavljajući tisuće ranjenih ili ubijenih, mnogi se pitaju: Kako je neugledni grad za koji svijet nije čuo postao mjesto na kojem su obje strane odlučile boriti se do kraja, bez obzira na cijenu? Posjet Zelenskog Bahmutu jasno je dao do znanja: njegove će se snage boriti do kraja. Rat je dobio još jednu značajnu bitku, onu koja je bila jezivo slična opsadi Mariupolja te borbama u Lisičansku i Sjeverodonecku: brojčano nadjačani branitelji bore se protiv puno veće vojske. Bilo da se radi o Bahmutu, Iwo Jimi ili Faludži, kraj bitke, bez obzira na rizike, uloge ili pobjednika, uvijek je isti: nesaglediv gubitak i suočavanje s onim što slijedi. Preživjeli vojnici obiju strana imaju ostatak života za razmišljanje: je li to sve vrijedilo. Tportal

19.05. (00:00)

Sukob dviju velesila je neizbježan

Henry Kissinger: Najveće prijetnje za svjetski mir su SAD i Kina

China's Xi Jinping Henry Kissinger Trump Transition

“Kina i Amerika su dvije sile čija je vojna konfrontacija, povijesno gledano, neizbježna, a takve okolnosti zahtijevaju odgovorne lidere kako bi se izbjegle fatalne posljedice za čovječanstvo”, smatra bivši američki državni sekretar Henry Kissinger (100). On je u intervjuu Economistu ocijenio da se ne radi o normalnim okolnostima zbog obostrano zajamčenog uništenja i razvoja umjetne inteligencije. “Mi smo na početku okolnosti u kojima bi strojevi mogli izazvati pandemije  smrtonosnih zaraznih bolesti te ne samo nuklearno već i ljudsko uništenje na bilo kom području. Te okolnosti zahtijevaju odgovorne lidere koji će pokušali izbjeći sukob”, naglasio je Kissinger koji smatra da i Japan ide k tome da za pet godina postane nuklearna sila. Pohvalno se izrazio o vanjskoj politici Indije jer “pokazuje ravnotežu”, a  ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog smatra „izvanrednim, mudrim liderom“. Što se tiče Ukrajine, smatra da joj je mjesto u NATO savezu. Aljazeera

17.05. (18:00)

Tuđe nećemo, svoje ne damo

Oleksandr Levčenko: “Kijev ne želi zauzimati tuđe, ali svoje – neće dati!”

Zapadni mediji i rat istine u Ukrajini | Kriza u Ukrajini | Al Jazeera

Dobro je da su zapadni ukrajinski partneri shvatili neophodnost što bolje opskrbe ukrajinske vojske suvremenim vrstama naoružanja. Sada ruska strana na privremeno okupiranom ukrajinskom teritoriju nema kako sakriti svoje zalihe streljiva i goriva koji bi bili van dometa djelovanja projektila ukrajinske vojske. Stvara se koalicija zapadnih zemalja koja će opskrbiti ukrajinske zračne snage naprednima avionima koji će pomagati držati na sigurnom ukrajinsko nebo od ruskih bombardiranja dalekosežnim projektilima i davati logistiku svojoj vojsci u efikasnoj realizaciji kontraofenzive. Na čelu ove avionske koalicije su Velika Britanija i Nizozemska. U glavnim europskim gradovima svjesni su da rusku vojsku na njen teritorij može potjerati samo vrlo pripremljena ukrajinska vojska koja mora imati što više naprednog naoružanja kako bi se brzo i uspješno ostvarila kontraofenziva koja će prisiliti Kremlj da povuče svoju vojsku na vlastiti teritorij, gdje joj je i mjesto. Nacional

17.05. (13:00)

Gotovo sva nafta odlazi u Kinu i Indiju

Misteriozne tvrtke, flota u sjeni i izvoz nafte: Ovako Rusija godinama može financirati rat

Ruski tankeri - ilustracija

Iako je Rusija pod strogim sankcijama EU-a i SAD-a, sirova nafta i dalje nesmetano plovi međunarodnim vodama. Doduše, cijena takve nafte ograničena je na 60 dolara po barelu, no i na tim razinama Moskva prodajom crnog zlata nastavlja financirati državu i svoj ratni pohod na Ukrajinu. Bloomberg je pratio kretanje ruske trgovačke flote zaključivši da su u proteklih pet tjedna isporuke ruske nafte porasle u četiri tjedna i trenutno su u prosjeku deset posto veće u odnosu na početak travnja te na najvišoj razini otkad se prati ruska trgovačka flota, tj. od početka 2022. U Rusiji se svakog dana u rafinerijama preradi 430.000 barela nafte, što je čak 300.000 barela na dan manje nego u ožujku, ali ipak znatno više od razina proizvodnje derivata u travnju i svibnju 2022. Kako gotovo sva ruska nafta odlazi u Kinu i Indiju, količine isporučene Aziji također su došle na dosad najviše razine. Tportal

17.05. (00:00)

Lagano istiskivanje

Prigožinova borba na život i smrt i četiri teorije o rušenju moćnih ruskih letjelica

Ukrajinska protuofenziva za Bahmut nije dio dugo najavljivane proljetne (protu)ofenzive, ali jest njezina uvertira. Pokrenuta je doslovno u posljednji trenutak, ali još uvijek na vrijeme. Upravo je Prigožinu osvajanje Bahmuta pitanje života i smrti. On je ovu besmislenu bitku pokrenuo u trenutku kad su ruske snage doživjele dva ogromna poraza. Htio je u toj bitci od Wagnerovaca stvoriti heroje (najviše sebe). U međuvremenu se Prigožin, ponesen uvjerenjem o sve većoj važnosti, uspio zakrviti s ruskim vojnim vrhom, koji samo čeka priliku da ga se riješi. Prigožinu zasigurno neće pomoći ni objava tajnih američkih dokumenata da je pokušao s Ukrajincima trgovati informacijama o ruskim položajima. U isto vrijeme nagađa se o misteriju rušenja čak četiri vrlo važnih ruskih letjelica u jednom danu. Index

15.05. (01:00)

Zamislite da postoji mogućnost da Kina kupi Meksiko i dođe na granicu sa SAD-om. Što mislite, kakve bi bile posljedice?

Noam Chomsky: SAD i EU spremni su žrtvovati Ukrajinu samo da bi oslabili Rusiju

Noam Chomsky: Nema opravdanja za agresiju, ali ni za provokacije što su vodile prema njoj

  • Na raspolaganju nam je nekoliko desetljeća, ne više od toga, da nešto odlučno poduzmemo u pogledu uništavanja okoliša što će uskoro doći do točke s koje nema povratka, kada ćemo se suočiti s uništavanjem organiziranoga ljudskog društva i brojnim tragedijama na tome putu. To je prvo. Potom, raste opasnost izbijanja nuklearnog rata kako u Evropi, tako i u Aziji. Onda dolazi buduća pandemija koja će biti znatno teža i opasnija od ove posljednje. Industrija izbacuje lijekove što potiču otpornost organizma prema antibioticima, lijekove koji napadaju naš obrambeni sistem, a nije ih moguće nadzirati. Sve su to posljedice kapitalizma kao takvoga, per se.
  • Uzmite, na primjer, veliku korporaciju poput Applea koja spada među najveće svjetske korporacije; pogledajte njezin profit. Najveći dio dolazi, kako bi ekonomisti rekli, iz rente, ne iz proizvodnje. Dolazi od patenata, oblikovanja, neujednačenih međunarodnih vlasničkih prava čime se radikalno krše načela slobodnoga tržišta. To je onaj dio sustava, što počiva na pravilima i interesima američkoga kapitala. I to je vrlo krhak sustav. Korporativni je svijet izmjestio proizvodnju onamo, gdje lako iskorištava radnu snagu, ili je ona jeftinija, onamo gdje se ne poštuju ljudska prava, niti postoji briga za zaštitu okoliša. Sjedinjene se Države na vlastitom terenu postupno deindustrijaliziraju.
  • NATO je uvijek bio agresivna organizacija. Pogledajte njegovo djelovanje posljednjih godina: bombardiranje Srbije, invaziju Iraka, invaziju Afganistana, pogledajte uništavanje Libije nasuprot rezoluciji Vijeća sigurnosti UN što su je agresori sami predložili…
  • Gotovo svi oni 30 godina vode bezobzirnu i provokativnu politiku širenja Atlantskoga pakta, što je suprotno čvrstim obećanjima danima Gorbačovu. Gotovo 30 godina jasno je kako su Ukrajina i Gruzija crvena crta. Nijedan ruski čelnik, od Jeljcina i Gorbačova pa do danas, nije prihvatio mogućnost da Ukrajina i Gruzija postanu članice neprijateljskog vojnog saveza. To je bilo potpuno jasno. Što ne opravdava (rusku) agresiju, ništa ne može opravdati agresiju, ali to je bio glavni čimbenik koji je vodio do nje.
  • Sjedinjene Države preferiraju nastavak rata jer time misle oslabiti Rusiju. To je mnogo puta ponovljeno, nije to bila nikakva tajna. A opravdavalo se time da bi nastavljanje rata Ukrajini omogućilo bolju pregovaračku poziciju. A tko će to biti u boljoj poziciji? Ukrajina je uništena. Nema nikakvih naznaka da bi bila u boljoj poziciji za pregovore. Mislim da znate kako su u ožujku i travnju održani ukrajinsko-ruski pregovori pod pokroviteljstvom Turske. No, britanski premijer Johnson je došao u Kijev i priopćio vladi Zelenskoga da Velika Britanija i SAD nisu skloni pregovorima. Nakon njega došao je ministar obrane, Llyod Austin, ponavljajući svoju uobičajenu izjavu kako rat mora biti nastavljen ne bi li se Rusiju što više oslabilo. I to je ono, što znamo. Sve ostalo su pretpostavke. I to je razlog zašto su se protivili primirju. Tačno
10.05. (13:00)

Neuništivi kritičar američke vanjske politike

Noam Chomsky: “Rusija se u Ukrajini ponaša puno humanije nego SAD u Iraku”

image

Američki lingvist i dugogodišnji kritičar američke vanjske politike Noam Chomsky (94) u intervjuu za The New Statesman iznio je svoju tezu o ratu u Ukrajini, rekavši kako se Rusija “bori humanije” nego što je to činio SAD u Iraku. Chomsky uspoređuje ruski način borbe u Ukrajini s američkim tijekom invazije na Irak 2003., tvrdeći da se razaranje infrastrukture velikih razmjera zabilježeno u tom sukobu “nije dogodilo u Ukrajini”. “Kad su SAD i Britanija razbili Bagdad u komadiće, je li ijedan strani čelnik išao u Bagdad? Ne, zato što kad SAD i Britanija započnu rat, one uništavaju sve: komunikaciju, transport, energiju… sve što pokreće jedno društvo”, kazao je Chomsky. Jutarnji