Ratna svakodnevica: Griju se na svijeće, spavaju u sedam slojeva odjeće, po drva u šumu ne smiju zbog mina - Monitor.hr
03.12.2022. (11:00)

Neslomljivi

Ratna svakodnevica: Griju se na svijeće, spavaju u sedam slojeva odjeće, po drva u šumu ne smiju zbog mina

image

Preživjeti još jedan dan. Snaći se za naramak ogrjeva ili barem pola sata vatre kako bi se skuhalo nešto za jelo. Zaspati u sedam slojeva odjeće, ispod svih pokrivača koje pronađeš. Već drugi mjesec tisuće Ukrajinaca se smrzavaju u mračnim i hladnim, ruševnim domovima, penju se na visoke katove, kuhaju na plinskim kartušama ili se griju na svijećama, a tek rijetki sretniji su iz podruma izvukli stare lijevane peći, tzv. buržujke. Njih se, naime, može priključiti na dimnjake tamo gdje oni postoje: na 20. katu nebodera to nikako nije moguće. Iako ukrajinski inženjeri rade u tri smjene kako bi popravili transformatore ili električnu mrežu gdje je to moguće, njihov posao često se pretvara u Sizifov. I kad se napajanje stabilizira, isključenja struje su neizbježna zbog sve ograničenijih resursa. A zima stisla i ne pušta… Slobodna


Slične vijesti

Jučer (16:00)

"Nisam imao dvojbi"

Ukrajinski general Valerij Zalužnji odrekao se milijun dolara u korist ukrajinske vojske

Željezni general": Ovo je čovjek koji je promijenio tijek rata u Ukrajini - N1

The New York Times je izvijestio da je vrhovni zapovjednik oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužnji naslijedio milijun dolara od Amerikanca ukrajinskog podrijetla Gregoryja (Grigorija) Stepanca i cijeli iznos donirao za potrebe vojske. To je potvrdio i ukrajinski Glavni stožer objavom da je Zalužnji novac u cijelosti usmjerio na poseban račun ukrajinske Narodne banke za prikupljanje sredstava za potrebe vojske, što je potvrđeno SWIFT porukom banke od 5. siječnja 2023. godine. “Cijeli život dao sam Oružanim snagama. I nisam imao dvojbi oko toga što bih trebao učiniti s nasljedstvom. Posljednja volja gospodina Grigorija očito je bila da preko mene podupre ukrajinsku vojsku. Zahvalan sam svima koji pomažu OS Ukrajine kao i svojoj obitelji na razumijevanju”, napisao je general. Otkrilo se da je Grigorij Stepanec oporučno ostavio još milijun dolara Izraelskim obrambenim snagama (IDF) i po dva milijuna dolara Kijevsko-mogiljanskoj akademiji u Kijevu i Ukrajinskom katoličkom sveučilištu (UCU) u Lavovu. Jutarnji

Jučer (09:00)

Republika Komi obiluje prirodnim resursima poput ugljena, nafte, plina, zlata, dijamanata

Aktivistica za nezavisni Komi: Rusija mora proći tranziciju i suočiti se s kolonijalnom prošlosti

“Ruska Federacija će u budućnosti morati proći kroz tranziciju i suočiti se s totalitarnom i kolonijalnom prošlošću, a tijekom tog razdoblja morat će spoznati da su od državnih interesa vrjedniji životi ljudi, bilo da je riječ o Rusima ili pripadnicima etničkih manjina na koje se trenutno gleda kao na građane drugog reda ili kao na topovsko meso za rat u Ukrajini”, kaže Svetlana Pilajeva, aktivistica za nezavisnost republike Komi. Riječ je o jednom od mnogih ugrofinskih naroda nastanjenih u Rusiji koji su, kao i ostali starosjedilački narodi, bili podvrgnuti osvajanju i asimilaciji. “Godinama regijom upravljaju ljudi koje je imenovao Putin, oni nemaju nikakve veze s našom zemljom i ne investiraju u razvoj naše regije, ona je za njih ‘donor resursa’ za Moskvu. Narod Komi, kao i druge etničke zajednice, uvijek su tretirani kao građani drugog reda, da nisu pametni i talentirani kao Rusi”, upozorava Pilajeva. Aljazeera

 

Prekjučer (15:00)

Prle i Tihi na ukrajinski način

Tajnovita ukrajinska bojna: Ako ih ruske postrojbe ulove ili zarobe – za Kijev oni ne postoje

Ukraine fears Trump hold on aid exposed vulnerability in war with Russia

Tajnovita ukrajinska bojna Bratstvo sastavljena je isključivo od dragovoljaca. Njezini su pripadnici dio ukrajinskih specijalnih postrojbi i njihova je uloga u ratu iznimno bitna, no za razliku od drugih pripadnika ukrajinskih snaga, ako ih ruske postrojbe ulove ili zarobe, Kijev će službeno reći da za njih nikada nije niti čuo. Bojna Bratstvo, naime, djeluje duboko iza neprijateljskih linija – na teritoriju Ruske Federacije. Jutarnji

Prekjučer (11:00)

Morbidna patologija ruske politike

Slavoj Žižek: Slava ili smrt

Uspon paravojski u i oko Rusije doveo je do nekih zaista smiješnih situacija. Prošle godine su bivši pripadnici američkih i drugih zapadnih oružanih snaga organizirali jedinicu dobrovoljaca za borbu na ukrajinskoj strani. U savršenoj ironiji, oni sebe nazivaju grupom Mozart – što je direktan odgovor na Wagnera. Možemo se samo nadati da će ruske položaje gađati nečim jačim od Mozart kugli. Ali tu humor prestaje. Ruska ratna politika potaknuta je jednom vrstom vjerskog fundamentalizma koji otvoreno slavi smrt. Neki ruski svećenici govore vjernicima da mogu „postati ono što jesu“ samo činom ubojstva. „Specijalna vojna operacija“ u Ukrajini za njih je borba za „cjelinu božje tvorevine“. Kako je jedan od glavnih Putinovih propagandista Vladimir Solovjov rekao u novogodišnjoj poruci na ruskoj televiziji: „Život je krajnje precijenjen. Zašto se bojati neizbježnog? Pogotovo kada idemo u raj. Smrt je kraj zemaljskog puta i početak drugog. Ne dopustite da strah od smrti utječe na vaše odluke. Vrijedi živjeti samo za nešto za što možeš umrijeti. Borimo se protiv sotanista. Ovo je sveti rat i mi moramo pobijediti.“ Peščanik/Projectsyndicate

Nedjelja (12:00)

Persona non grata

Turska smanjila izdavanje viza ruskim emigrantima

Istanbul's population more than 75 countries despite slight decline - Türkiye News

Mnogi su Rusi do sada bez problema mogli dobiti boravišnu dozvolu u Turskoj ako predoče ugovor o najmu stana, zdravstveno osiguranje i potvrdu o prihodima. Do listopada 2022. ruski državljani bili su na čelu stranaca koji su dobili boravišne dozvole u Turskoj. Ukupno 153.000 Rusa dobilo je takve dozvole u 2022., od kojih 132.000 u turističke svrhe. Ali od kraja prosinca iz raznih turskih gradova pristiže sve više odbijenica. Nema točne statistike o tome. Prema chatu Telegrama, u kojem Rusi koji su stigli sami prikupljaju podatke, od kraja prosinca bilo je više od 250 odbijenica i nešto više od 100 odobrenja. “Mnogi ljudi dobivaju odbijenice, ali ima i pozitivnih odgovora. Razlozi i kriteriji su nejasni. Nema službenih objašnjenja”, kaže Eva Rapoport, koordinatorica projekta “Kovčeg” koji pomaže ruskim emigrantima. Deutsche Welle

Subota (12:00)

Blitzkrieg se blitzkriegom izbija

Alexander Vindman: “Što je Ukrajini potrebno da bi oslobodila Krim?”

Alexander Vindman Sues Donald Trump Jr. and Rudy Giuliani

“Ako bi Sjedinjene Države i Zapad što je brže moguće pružili Ukrajini sva oružana sredstva i logističku podršku potrebnu za pobjedu u ratu protiv ruskih snaga, moguće je da bi Moskva pod pritiskom kredibilne prijetnje pristala na mirovne pregovore i zaustavila rat. Ako Zapad nastavi s postupnim povećavanjem vojne pomoći, samo će rasti rizik od sve veće eskalacije koju bi na kraju bilo nemoguće zaustaviti”, piše bivši američki potpukovnik Alexander Vindman u svojem komentaru za časopis Foreign Affairs. “Vojni gubitak Krima zadao bi težak udarac Putinovu kredibilitetu, pa kako se rat rasteže, mogao bi pribjeći skrivenim pokušajima odvraćanja NATO-a od pomaganja Ukrajini, provodeći napade na računalne mreže i infrastrukturu u Europi i SAD-u za koje bi mogao zanijekati odgovornost. Ili bi mogao uzrokovati industrijske kemijske ili nuklearne nesreće u Ukrajini kako bi demonstrirao svoju spremnost na eskalaciju sukoba”, upozorava Vindman. Jutarnji

Subota (09:00)

Putin naredio da se do kraja proljeća u cijelosti zauzme Donbas

Rusija se priprema za veliku ofenzivu koja bi mogla početi na godišnjicu invazije na Ukrajinu

Rusija i Ukrajina: Kako će zimsko vreme uticati na rat - BBC News na srpskom

Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov tvrdi da Moskva tajno planira napad velikih razmjera koji bi mogao početi 24. veljače, na godišnjicu Putinove invazije na Ukrajinu. Reznikov je rekao da je Moskva mobilizirala oko pola milijuna vojnika za invaziju. Ukrajinski pukovnik Serhij Hrabski smatra da Rusija nema dovoljno snaga za izvođenje napada duž cijele crte bojišta u Ukrajini od 1500 kilometara te da će svoje napore usredotočiti na zauzimanje Donecke i Luhanske oblasti. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ustvrdio je da će ruske snage na isporuku zapadnog oružja većeg dometa Kijevu reagirati tako što će pokušati odgurnuti ukrajinske snage od svojih granica, stvarajući sigurnu tampon-zonu. No, čelnik NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je kako Rusi ne samo što pojačavaju  vlastitu proizvodnju već i nabavljaju novo oružje, više streljiva od drugih autoritarnih država poput Irana i Sjeverne Koreje. Jutarnji

01.02. (22:00)

"Želim braniti domovinu. Na fronti mi se baš sve svidjelo. Civilni život je dosadan"

Tisuće ruskih zatvorenika stigle iz rata. Njihovi bližnji ne mogu ih prepoznati

Putin's Chef' Is Personally Touring Russian Prisons for Wagner Recruits to Fight in Ukraine, Reports Say

Andrej Jastrebov, pušten je iz ruskog zatvora i odmah bačen na bojišnicu u Ukrajini, piše New York Times. Za odlazak u rat obećana mu je sloboda i novac. Dvadesetdvogodišnji Andrej, koji je služio kaznu zbog krađe, preživio je prvu rundu u Ukrajini, no njegovi bližnji tvrdi da se vratio kući promijenjen. – Svima nam se čini da je hipnotiziran, kao da je druga osoba. Više uopće ne pokazuje emocije – rekao je njegov rođak. Odluka predsjednika Vladimira Putina da dopusti grupi Wagner regrutaciju zatvorenika označava prekretnicu u njegovoj 23-godišnjoj vladavini, smatraju aktivisti za ljudska prava i pravni stručnjaci. – Nema više kazni za zločine. Sada je sve dopušteno, a to nosi dalekosežne posljedice za svaku zemlju – izjavila je Olga Romanova, voditeljica udruge Russia Behind Bars. Aktivisti naglašavaju da ovakva situacija najbolje opisuje kakvu je cijenu ruski predsjednik spreman platiti samo da u Ukrajini izbjegne poraz. Jutarnji

01.02. (15:00)

Kad bi Putin bio svrgnut, tko bi ga naslijedio?

Foreign Affairs: Ako Putin izgubi, u svijetu kreće lančana reakcija. Ovo su scenariji

Antiratni skup u Beogradu: ”Rat u Ukrajini nije ruski već Putinov, Rusija je protiv Putina”

Zapad će se morati pripremiti za sljedeću fazu ruskog katastrofalnog rata, pišu analitičari Liana Fix i Michael Kimmage za Foreign Affairs. Rat je sam po sebi nepredvidiv. Doista, tijek sukoba demantirao je prve prognoze da će Ukrajina brzo pasti; preokret sudbine nemoguće je zanemariti. Ipak, čini se da Rusija ide prema porazu. Manje je izvjesno kakav će oblik ovaj poraz imati. Postoje tri osnovna scenarija, a svaki bi imao različite posljedice za Zapad i Ukrajinu:

  • 1. (najmanje vjerojatan) Rusija prihvaća poraz pod uvjetima Ukrajine: Ruska vlada, pod Putinom ili njegovim nasljednikom, mogla bi pokušati zadržati Krim i tražiti mir drugdje.
  • 2. Neuspjeh usred eskalacije: Kremlj nastoji produljiti rat u Ukrajini i istodobno pokreće kampanju sabotaža u zemljama koje podržavaju Kijev i u samoj Ukrajini. U najgorem slučaju, Rusija bi se mogla odlučiti za nuklearni napad na Ukrajinu.
  • 3. Pad Putinovog režima: Odlučujuće bitke ne bi se odvijale u Ukrajini, nego u hodnicima Kremlja ili na ulicama Moskve.

Ruski poraz ojačao bi načelo da napad na drugu zemlju ne prolazi nekažnjeno. To bi moglo otvoriti nove mogućnosti za Bjelorusiju, Gruziju i Moldaviju, a i za Zapad da dovrši ustroj Europe po svojim idejama. Za Bjelorusiju bi se mogao pojaviti put prema kraju diktature te prema slobodnim i poštenim izborima. Gruzija, Moldavija i Ukrajina mogle bi zajedno težiti konačnoj integraciji u Europsku uniju i možda u NATO, slijedeći model srednje i istočne Europe nakon pada Sovjetskog Saveza. Index

01.02. (14:00)

Reci pa poreci

Zapadne kompanije obećale su masovno napustiti Rusiju, no mnoge su to napravile samo na papiru

Moscow, Russia - 30.07.2022: View of the Floors of the Afimall Shopping Center in Moscow, Russia Editorial Image - Image of shopping, russia: 253807035

Nakon ruske agresije na Ukrajinu mnoge globalne tvrtke iz različitih sektora – od tehnologije do automobilske industrije i energetike – najavile su da će obustaviti poslovanje u Rusiji. Prošlo je gotovo godinu dana, a većina kompanija još se nije povukla iz te zemlje. One koje su otišle s ruskog tržišta bile su manje profitabilne i imale su više zaposlenika od onih koje su ostale u Rusiji. Više je američkih tvrtki napustilo Rusiju (18 posto) nego onih sa sjedištem u EU (8,3 posto) ili Japanu (15 posto). Od tvrtki koje su svoje poslovanje zadržale u Rusiji 19,5 posto je u njemačkom vlasništvu, 12,4 posto u američkom, a sedam posto u vlasništvu japanskih multinacionalnih kompanija. “Ovi podaci nam pokazuju da zapadne tvrtke možda i nisu toliko spremne odvojiti se od gospodarstva koje njihove vlade smatraju geopolitičkim suparnikom”, kažu profesori sa Sveučilišta St. Gallen. Tportal