RBA popustio: Radi novu konverziju s nižim kamatama

Linija manjeg otpora

RBA popustio: Radi novu konverziju s nižim kamatama

Pritisak klijenata na Raiffeisenbank Austriju koju je Udruga Franak imenovala kao jednu od tri banke s najviše nepravilnosti u konverziji, uz Sberbank i Hypo, urodio je plodom: banka je odlučila napraviti nove izračune konverzije kredita iz CHF u eure za sve dužnike – i one koji su prihvatili konverziju i one koji nisu. Obavijest o tome jučer im je poslala poštom, piše Večernji. “U novim izračunima RBA će primijeniti niže kamatne stope, koje se primjenjuju za klijente koji usmjeravaju svoja redovna primanja na račun u banci te će priznavati usklađenja kamatnih stopa koja su se provodila za njihove kredite”, priopćili su iz RBA.

RBA Udruga franak

U službi običnih građana (konačno netko)

Predsjednik Vrhovnog suda zaustavit će ovrhe nad više od 15 tisuća žrtava zloglasnih RBA zadruga

Radovan Dobronić primio je prošloga tjedna izaslanstvo Građanske inicijative oštećenika austrijskih RBA zadruga, pripremajući predstojeću sjednicu Građanskog odjela Vrhovnog suda za kraj ove godine. Očekuje se da će na toj sjednici biti definirano i jedinstveno pravno stajalište za djelovanje sudova u zaustavljanju provođenja ovrha. Tim stajalištem neće biti obuhvaćeni samo oštećenici kredita u švicarskim francima, nego i oštećenici sumnjivog poslovanja austrijskih RBA zadruga u Hrvatskoj, a trebala bi se promijeniti i dosadašnja praksa u ovršnim postupcima. Velika su očekivanja od te sjednice koju priprema Dobronić, a koja bi ljudima kojima prijete ovrhe trebala riješiti barem dio problema. Doznaje Nacional.

Radovan Dobronić RBA

Sad će malo teže vraćati kredit u švicarcima...

Šef RBA podnio ostavku zbog afere oko Ustavnog suda

Predsjednik uprave Raiffeisen banke Michael Müller podnio je neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Uprave banke nakon afere koja je izbila kad se otkrilo da je RBA natječajem tražila PR-ovce za vršenje pritiska na Ustavni sud i druge hrvatske sudove. Banka je tražila usluge kriznog komuniciranja oko slučaja kredita u švicarcima. Index…

Michael RBA

Na meti prevaranata

Dvije banke u Hrvatskoj prošli mjesec meta masovnog "skimminga"

Splitska i RBA banka bile su prošli mjesec meta masovnog “skimminga”, a napadi su zabilježeni uglavnom iz egzotičnih zemalja. “Skimming” je skidanje podataka s kartica preko posebnih čitača koji izgledaju kao originalni utori za kartice na bankomatu, a služe za krađu podataka, pa onda i novca. Splitska banka je priznala da su prošle tri transakcije “skimmera” te je s računa njihovih klijenata nestalo deset tisuća kuna, dok RBA banka nije objavila koliko je novca skinuto. Jedna ni druga banka nisu zatražile pomoć policije, nego su problem riješile interno, a same banke su obavijestile da su obeštetile klijente. Poslovni

bankomati RBA skimmeri Splitska banka

Šok-terapija

I dalje prisutan trend razduživanja; nova šansa za banke kunski krediti

I u 2016. nastavio se pad kreditne aktivnosti: krajem lipnja u Hrvatskoj je plasirano 267,7 milijardi kuna kredita (!) – 13,4 milijarde manje nego 2015. Djelomično je to posljedica konverzije švicaraca te nastavka razduživanja sektora kućanstava, koji čini gotovo 45% (!!) u ukupnim kreditima. “Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja [= rasta zaduženosti] sektora stanovništva”, izvještava RBA i nadu vidi u rastu popularnosti kredita u domaćoj valuti. Jutarnji

banke konverzija franaka kredit kreditiranje RBA zaduženost

Bolje je na autopilotu

Ante Babić: Dug pada jer vlada ne radi, to jest ne zadužuje se

Hrvatska bilježi pad javnog duga tri mjeseca zaredom, a u travnju se spustio na 285,1 milijardu kuna. “Ovaj pad duga je plod tehničke vlade. Nije stvar u tome da su nešto napravili, nego baš suprotno, dug pada jer ne rade, odnosno ne zadužuju se”, kaže ekonomist Ante Babić. Belgija je suprotan primjer – bila je gotovo 600 dana bez vlade, a tehnička vlada, koja se nije zamarala kakav će dojam ostaviti na građane, puno je trošila rezultat čega je bio veliki gospodarski rast, rast plaća, veliki pad stope nezaposlenosti i rast izvoza. 24sata

Ante Babić RBA zaduživanje

Demantij RBA: Neistinit SEEbizov članak o računima hrvatskih građana

RBA

Inkognito

Strogo povjerljivo: Tajni računi hrvatske elite kod RBA Grupe

“Dokument kojeg su iz Raiffeisen Grupe u Austriji uputili austrijskoj Agenciji za nadzor financijskog tržišta (FMA) na njihovo izričito traženje, otkriva koje su fizičke osobe na štednim računima kod RBA Grupe, sa danom 30. lipnja 2011. godine, imale iznose veće od milijun eura. Među njima su brojni hrvatski državni dužnosnici, ali među imenovanima se nalaze i supruge Ive Sanadera, Ive Josipovića,Milana Bandića i Nadana Vidoševića te kćer Vesne Pusić. Mnogi dužnosnici s popisa u to vrijeme novac s tih računa nisu naveli kao štednju u imovinskim karticama koje su ispunjavali kao državni dužnosnici, čime su očito prikrivali trag tog novca”, piše Domagoj Margetić za Seebiz.

Domagoj Margetić Ivo Josipović Ivo Sanader RBA

Danke Dojčland, und Esterajh, ampak Slovenia...

U godini dana hrvatski štediše uštedjeli 12 milijardi kuna

Ukupni devizni depoziti su krajem siječnja iznosili 171,6 milijardi kuna, zabilježivši povećanje za 266 milijuna kuna u odnosu na prosinac prošle godine. Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) ukazuju na nastavak rasta ukupnih depozita u siječnju na godišnjoj razini, za 12,1 milijardu kuna ili 5 posto, na 255,6 milijardi kuna. Premda su na mjesečnoj razini, drugi mjesec za redom, zabilježili pad od 1,4 milijarde kuna ili 0,5 posto, ukupni depoziti, koji uključuju depozitni novac te oročene i štedne kunski i devizni depozite, na godišnjoj su razini porasli za 12,1 milijardu kuna ili 5 posto, na 255,6 milijardi kuna, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA). Poslovni

depoziti RBA

Štedjeti se mora

Hrvati u bankama čuvaju 248 milijardi kuna

Podaci Hrvatske narodne banke za kolovoz su pokazali da su ukupni depoziti (stanovništvo i pravne osobe) poslovnih banaka kojeg čine depozitni novac, te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti iznosili 248,4 milijarde kuna, što je povećanje od 3,8 milijardi kuna ili 1,6 posto na godišnjoj razini, odnosno 3,4 milijarde kuna (1,4 posto) više u odnosu na srpanj. Analiza RBA je, međutim, pokazala kako je godišnjem i mjesečnom rastu ukupnih depozita pridonio rast depozitnog novca (žiro i tekući novac, štednja po viđenju), dok su ukupni štedni i oročeni depoziti usprkos mjesečnom rastu zabilježili pad na godišnjoj razini. Slobodna

banke HNB RBA

Austrijanci najavili ustavnu tužbu zbog RBA zadruga

banka RBA zadruga

Linija manjeg otpora