• 04.08.2016. (05:12)

    Bolje je na autopilotu

    Ante Babić: Dug pada jer vlada ne radi, to jest ne zadužuje se

    Hrvatska bilježi pad javnog duga tri mjeseca zaredom, a u travnju se spustio na 285,1 milijardu kuna. “Ovaj pad duga je plod tehničke vlade. Nije stvar u tome da su nešto napravili, nego baš suprotno, dug pada jer ne rade, odnosno ne zadužuju se”, kaže ekonomist Ante Babić. Belgija je suprotan primjer – bila je gotovo 600 dana bez vlade, a tehnička vlada, koja se nije zamarala kakav će dojam ostaviti na građane, puno je trošila rezultat čega je bio veliki gospodarski rast, rast plaća, veliki pad stope nezaposlenosti i rast izvoza. 24sata



  • Slične vijesti

    09.05.2018. (21:18)

    Papreno

    Kako banke od države u jednome potezu uzmu 451 tisuću kuna

    U jednome potezu banke su od države zaradile gotovo 451 tisuću kuna. Toliko naime iznose kamate koje će država platiti od posljednjeg izdanja trezorskih zapisa. Naime, činjenica jest da se država kratkoročno iznimno jeftino zadužuje uz kamatnu stopu 0,09%. No država se zadužila na iznos od 502 milijuna X 0,0009. Lider

    04.11.2017. (19:16)

    Na meti prevaranata

    Dvije banke u Hrvatskoj prošli mjesec meta masovnog "skimminga"

    Splitska i RBA banka bile su prošli mjesec meta masovnog “skimminga”, a napadi su zabilježeni uglavnom iz egzotičnih zemalja. “Skimming” je skidanje podataka s kartica preko posebnih čitača koji izgledaju kao originalni utori za kartice na bankomatu, a služe za krađu podataka, pa onda i novca. Splitska banka je priznala da su prošle tri transakcije “skimmera” te je s računa njihovih klijenata nestalo deset tisuća kuna, dok RBA banka nije objavila koliko je novca skinuto. Jedna ni druga banka nisu zatražile pomoć policije, nego su problem riješile interno, a same banke su obavijestile da su obeštetile klijente. Poslovni

    08.10.2017. (19:16)

    Malo dobrih ljudi

    U istražnom povjerenstvu za Agrokor: Lovrinović, Maras, Grmoja…

    U petak se trebalo glasati o osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor. Iako do glasanja nije došlo, neslužbeno se može saznati tko bi trebao sjediti u povjerenstvu. Uz HDZ-ovce Josipa Borića, Antu Babića i Mariju Jelkovac, te možda Milijana Brkića i Gvozdanu Perić, tu su i HNS-ov Stjepan Čuraj, SDP-ov Gordan Maras (možda i Orsat Miljenić i Franko Vidović), Ivan Lovrinović iz ‘Promijenimo Hrvatsku’, kao i Nikola Grmoja iz Mosta. Index

    16.06.2017. (06:33)

    Nepodnošljiva lakoća stvaranja duga

    Kako je na četiri Agrokorove tvrtke natovareno 90 milijardi duga?

    “Već sama činjenica da su samo četiri tvrtke iz koncerna – Ledo, Belje, Jamnica i PIK Vinkovci – dosad priznale više od 90 milijardi kuna izdanih jamstava i sudužništva pokazatelj je zastrašujućih razmjera bezglavog (pre)zaduživanja, kao i potpune nedjelotvornosti hrvatskih institucija, koje su morale primijetiti da stvari izmiču kontroli. To se prije svega odnosi na Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja je od Todorićevih tvrtki koje su izdavala jamstva po nekoliko puta veća od njihove vrijednosti tražila i očekivala tek formalno izvještavanje Zagrebačke burze te, de facto, nije učinila ništa da zaštiti interese manjinskih dioničara”, piše Jutarnji.

    05.01.2017. (12:16)

    Za sad sve mirno

    Moramo li ove godine strahovati od divljanja tečaja eura?

    U ovoj nas godini čeka golemo zaduživanje države, možda još jedna rekordna turistička sezona i povećani priljev eura iz fondova Europske unije, pa tečaj kune prema euru ne bi trebao pasti ispod 7,45 ili narasti na iznad 7,65 kuna za euro, kažu analitičari. Kad bi kuna i krenula u nekom neočekivanom smjeru, reagirao bi HNB kao što je to učinio tri puta prošle godine. T-Portal

    22.08.2016. (12:04)

    Šok-terapija

    I dalje prisutan trend razduživanja; nova šansa za banke kunski krediti

    I u 2016. nastavio se pad kreditne aktivnosti: krajem lipnja u Hrvatskoj je plasirano 267,7 milijardi kuna kredita (!) – 13,4 milijarde manje nego 2015. Djelomično je to posljedica konverzije švicaraca te nastavka razduživanja sektora kućanstava, koji čini gotovo 45% (!!) u ukupnim kreditima. “Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja [= rasta zaduženosti] sektora stanovništva”, izvještava RBA i nadu vidi u rastu popularnosti kredita u domaćoj valuti. Jutarnji

    10.08.2016. (15:44)

    Predizborne investicije

    Zagreb raspisao javni natječaj za kredit od 200 milijuna kuna

    Grad Zagreb raspisao je javni natječaj za kreditno zaduženje u visini od 200 milijuna kuna za financiranje investicijskih projekata. U natječaju se ne precizira o kojim je investicijama riječ, ali kako T-Portal doznaje od Vjere Salopek, zamjenice gradskog pročelnika za financije, 109,6 milijuna kuna planira se utrošiti za realizaciju Programa radova kapitalnih ulaganja u objekte društvenih djelatnosti, a 80,4 milijuna kuna otpada na gradnju novih prometnica, od čega najveći dio na novu etapu Radničke ceste.

    14.06.2016. (19:31)

    Deja vu

    Kamate nikad niže u 500 godina, a RH prijeti rast cijene zaduživanja

    Iako se može reći da su kamate u svijetu trenutačno na najnižoj razini u posljednjih 500-tinjak godina, Hrvatska je u grupi zemalja koje imaju ozbiljnih problema s pitanjem hoće li cijena njezina duga rasti do razina koje bi mogle prouzročiti velike sistemske probleme. Cijena hrvatskog duga usko je vezana uz pitanje kakvu će nam ocjenu dati procjenitelji dviju rejting agencija u sljedeća dva tjedna, piše Jutarnji u opširnoj analizi.

    12.06.2016. (15:55)

    Inkognito

    Strogo povjerljivo: Tajni računi hrvatske elite kod RBA Grupe

    “Dokument kojeg su iz Raiffeisen Grupe u Austriji uputili austrijskoj Agenciji za nadzor financijskog tržišta (FMA) na njihovo izričito traženje, otkriva koje su fizičke osobe na štednim računima kod RBA Grupe, sa danom 30. lipnja 2011. godine, imale iznose veće od milijun eura. Među njima su brojni hrvatski državni dužnosnici, ali među imenovanima se nalaze i supruge Ive Sanadera, Ive Josipovića,Milana Bandića i Nadana Vidoševića te kćer Vesne Pusić. Mnogi dužnosnici s popisa u to vrijeme novac s tih računa nisu naveli kao štednju u imovinskim karticama koje su ispunjavali kao državni dužnosnici, čime su očito prikrivali trag tog novca”, piše Domagoj Margetić za Seebiz.

  • Slične vijesti

    09.05.2018. (21:18)

    Papreno

    Kako banke od države u jednome potezu uzmu 451 tisuću kuna

    U jednome potezu banke su od države zaradile gotovo 451 tisuću kuna. Toliko naime iznose kamate koje će država platiti od posljednjeg izdanja trezorskih zapisa. Naime, činjenica jest da se država kratkoročno iznimno jeftino zadužuje uz kamatnu stopu 0,09%. No država se zadužila na iznos od 502 milijuna X 0,0009. Lider

    04.11.2017. (19:16)

    Na meti prevaranata

    Dvije banke u Hrvatskoj prošli mjesec meta masovnog "skimminga"

    Splitska i RBA banka bile su prošli mjesec meta masovnog “skimminga”, a napadi su zabilježeni uglavnom iz egzotičnih zemalja. “Skimming” je skidanje podataka s kartica preko posebnih čitača koji izgledaju kao originalni utori za kartice na bankomatu, a služe za krađu podataka, pa onda i novca. Splitska banka je priznala da su prošle tri transakcije “skimmera” te je s računa njihovih klijenata nestalo deset tisuća kuna, dok RBA banka nije objavila koliko je novca skinuto. Jedna ni druga banka nisu zatražile pomoć policije, nego su problem riješile interno, a same banke su obavijestile da su obeštetile klijente. Poslovni

    08.10.2017. (19:16)

    Malo dobrih ljudi

    U istražnom povjerenstvu za Agrokor: Lovrinović, Maras, Grmoja…

    U petak se trebalo glasati o osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor. Iako do glasanja nije došlo, neslužbeno se može saznati tko bi trebao sjediti u povjerenstvu. Uz HDZ-ovce Josipa Borića, Antu Babića i Mariju Jelkovac, te možda Milijana Brkića i Gvozdanu Perić, tu su i HNS-ov Stjepan Čuraj, SDP-ov Gordan Maras (možda i Orsat Miljenić i Franko Vidović), Ivan Lovrinović iz ‘Promijenimo Hrvatsku’, kao i Nikola Grmoja iz Mosta. Index

    16.06.2017. (06:33)

    Nepodnošljiva lakoća stvaranja duga

    Kako je na četiri Agrokorove tvrtke natovareno 90 milijardi duga?

    “Već sama činjenica da su samo četiri tvrtke iz koncerna – Ledo, Belje, Jamnica i PIK Vinkovci – dosad priznale više od 90 milijardi kuna izdanih jamstava i sudužništva pokazatelj je zastrašujućih razmjera bezglavog (pre)zaduživanja, kao i potpune nedjelotvornosti hrvatskih institucija, koje su morale primijetiti da stvari izmiču kontroli. To se prije svega odnosi na Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja je od Todorićevih tvrtki koje su izdavala jamstva po nekoliko puta veća od njihove vrijednosti tražila i očekivala tek formalno izvještavanje Zagrebačke burze te, de facto, nije učinila ništa da zaštiti interese manjinskih dioničara”, piše Jutarnji.

    05.01.2017. (12:16)

    Za sad sve mirno

    Moramo li ove godine strahovati od divljanja tečaja eura?

    U ovoj nas godini čeka golemo zaduživanje države, možda još jedna rekordna turistička sezona i povećani priljev eura iz fondova Europske unije, pa tečaj kune prema euru ne bi trebao pasti ispod 7,45 ili narasti na iznad 7,65 kuna za euro, kažu analitičari. Kad bi kuna i krenula u nekom neočekivanom smjeru, reagirao bi HNB kao što je to učinio tri puta prošle godine. T-Portal

    22.08.2016. (12:04)

    Šok-terapija

    I dalje prisutan trend razduživanja; nova šansa za banke kunski krediti

    I u 2016. nastavio se pad kreditne aktivnosti: krajem lipnja u Hrvatskoj je plasirano 267,7 milijardi kuna kredita (!) – 13,4 milijarde manje nego 2015. Djelomično je to posljedica konverzije švicaraca te nastavka razduživanja sektora kućanstava, koji čini gotovo 45% (!!) u ukupnim kreditima. “Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja [= rasta zaduženosti] sektora stanovništva”, izvještava RBA i nadu vidi u rastu popularnosti kredita u domaćoj valuti. Jutarnji

    10.08.2016. (15:44)

    Predizborne investicije

    Zagreb raspisao javni natječaj za kredit od 200 milijuna kuna

    Grad Zagreb raspisao je javni natječaj za kreditno zaduženje u visini od 200 milijuna kuna za financiranje investicijskih projekata. U natječaju se ne precizira o kojim je investicijama riječ, ali kako T-Portal doznaje od Vjere Salopek, zamjenice gradskog pročelnika za financije, 109,6 milijuna kuna planira se utrošiti za realizaciju Programa radova kapitalnih ulaganja u objekte društvenih djelatnosti, a 80,4 milijuna kuna otpada na gradnju novih prometnica, od čega najveći dio na novu etapu Radničke ceste.

    05.07.2016. (13:00)

    Demantij RBA: Neistinit SEEbizov članak o računima hrvatskih građana

    Iscrpnije...
    14.06.2016. (19:31)

    Deja vu

    Kamate nikad niže u 500 godina, a RH prijeti rast cijene zaduživanja

    Iako se može reći da su kamate u svijetu trenutačno na najnižoj razini u posljednjih 500-tinjak godina, Hrvatska je u grupi zemalja koje imaju ozbiljnih problema s pitanjem hoće li cijena njezina duga rasti do razina koje bi mogle prouzročiti velike sistemske probleme. Cijena hrvatskog duga usko je vezana uz pitanje kakvu će nam ocjenu dati procjenitelji dviju rejting agencija u sljedeća dva tjedna, piše Jutarnji u opširnoj analizi.