Lani se iz Hrvatske iselilo 40.148 ljudi, među kojima je bilo 32.453 hrvatskih državljana te 7.667 stranaca. S drue strane, uselilo se rekordnih 37.726 ljudi, od toga 27.834 stranaca i 9.882 hrvatska državljanina. Trećina useljenih su iz BiH (12.040 ljudi), iz Srbije je bilo 4.079 useljenih, s Kosova 3.525, a iz Azije 3.310.
EU je lani izdala 3,22 milijuna dozvola za boravak strancima koji nisu građani EU, i to radi zapošljavanja, obrazovanja, obiteljskih razloga, prava na azil i supsidijarnu zaštitu. Među državama koje prednjače po odobravanju boravka strancima zbog zapošljavanja Hrvatska je vodeća u EU s udjelom od čak 90% izdanih prvih dozvola stranim radnicima, dok je za za preostale radnike dozvola produljena. Od tih 26 tisuća novih stranaca samo njih 495 došlo je u našu zemlju zbog obrazovanja. Večernji…
Od 1991. do 2017. iz istočne se Njemačke odselilo oko 1,2 milijuna ljudi, većinom mladi i dobro obrazovani, da bi 2017. prvi put zabilježeno više dolazaka nego odlazaka na istoku Njemačke. Većina povratnika je stara između 29 i 45 godina, proveli su oko desetljeća na zapadu, ondje osnovali obitelj i sada se vraćaju jer je kvaliteta života bolja. Ekonomija ubrzava, nezaposlenost pada, sveučilišta su sve bolja, dječja skrb je poboljšana, cijene stanova i zemljišta su niske, a u blizini su stariji članovi obitelji. N1…
U Irsku se iz Hrvatske lani iselilo 2.045 osoba, dok je u BiH iz Hrvatske lani otišlo 2.534 osoba. Općenito se lani iz inozemstva u Hrvatsku doselilo 26.029 osoba (godinu prije 18 tisuća), pri čemu je 33 posto useljenika imalo hrvatsko državljanstvo, a 67 posto bili su stranci. Od ukupnog broja doseljenih 40 posto osoba je iz Bosne i Hercegovine. T-Portal…
Prošle se godine u Hrvatsku doselilo 43.219 stranaca kojima je odobren privremeni boravak, što je gotovo trostruko više nego 2016. Velika većina, njih 31.000 bilo je iz BiH, Srbije, Makedonije i Kosova, a većina od 28.000 tisuća ih je mlađe od 39 godina. Manjina ima visoku ili višu stručnu spremu – njih 2.064. Večernji…
Australija nije imala recesiju već 27 godina, proteklih 30 godina ta ekonomija kumulativno je rasla tri puta više nego njemačka, a nacionalni dohodak u istome razdoblju prosječno je rastao četiri puta više nego američki. The Economist razlaže koji su njihovi elementi uspjeha: godišnje im se doseli 190 tisuća ljudi, javni dug iznosi samo 41 posto BDP-a, stjecanje mirovine vezala je gotovo isključivo uz ulaganje osiguranika u privatne investicijske fondove, slično je reformirala i zdravstveno osiguranje, stranački sustav izrazito naginje centrizmu. Navode i dva propusta: prava Aboridžina i emisije štetnih stakleničkih plinova. Novac.hr je preveo dio teksta.
Useljavanje u Hrvatsku: Talijanski znanstvenik Fabio Franchini (43) nakon slavnog MIT-a sreću je našao u – Hrvatskoj, na Institutu Ruđer Bošković; radnim danima je u Zagrebu, vikendom putuje ženi i djeci u Trst
“Iako je iseljavanje očekivano i, na neki način, za to smo se i borili, jer članstvo u EU znači i slobodan protok radne snage, domaći političari su šokirani i ogorčeni razvojem situacije. No, ako ne možemo – a ne možemo – zaustaviti najveći dio onih koji odlaze u potrazi za boljim životom, možda možemo privući neke druge, koji će jednako tako svojim radom moći puniti državni proračun i stabilizirati državne financije. No, to je matematika. Politički je ta priča, očito, nezgodna”, komentira Jasmin Klarić na Novi list.