01.06. (08:30)

Rijetka vrsta

Hrvati su drugi na svijetu po stopi izumiranja

Prema podacima Svjetske banke za 2017., Hrvati su drugi najbrže izumirući narod na svijetu, odmah iza Litavaca. Usprkos razmjerno slaboj stopi nataliteta, glavni razlog za ovu poziciju je ipak u padu stanovništva, koji iznosi 1,2%. Trenutno u našoj zemlji živi manje od četiri milijuna ljudi. Analizu rasta i pada stanovništva u svijetu objavio je portal Axios. Index

02.05. (16:30)

Priljev eura

Odljev mozgova iz Hrvatske koštao – dvije milijarde eura

Odličan članak T-Portala o prijedlogu Radimira Čačića da se formira fond na razini EU kojim bi se nadoknadilo štetu Hrvatskoj zbog masovnog iseljavanja. Napravili su računicu gubitka od emigriranja – prosječni godišnji trošak školovanja studenta je 27.550 kuna, a broj hrvatskih državljana sa završenim fakultetom koji su našli posao u EU narastao je u četiri godine (od 2013. do 2017.) za 24.000. Njihovo školovanje koštalo je 446,4 milijuna eura, a ako bi se ovdje uračunalo osnovnu i srednju školu, trošak se penje na milijardu eura. Kad se doda iseljenike sa srednjom i nižom stručnom spremom, ukupna šteta je oko dvije milijarde eura. Postoji međutim i suprotni učinak – samo 2017. hrvatski gastarbajteri u Hrvatsku su poslali 1,04 milijarde eura, a i to je samo ono što je uplaćeno preko bankovnih računa.

31.03. (08:28)

Gdje ćeš biti 2026.?

Iseljavanje će stati za 7 godina kad odu svi koji mogu

Kad se uzme u obzir tko bi sve mogao otići iz Hrvatske do 2026. godine, to bi bilo ukupno oko 800 tisuća ljudi, a već ih je 300 tisuća otišlo. Hrvatska će za sedam godina izgubiti cijeli potencijal ljudi koji se mogu iseliti i tada će zapravo iseljavanje stati. Te alarmantne brojke najavljuje dr. Tado Jurić predstavljajući knjigu “Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?”, u kojoj su prezentirani rezultati prvog znanstvenog istraživanja uzroka i posljedica te obilježja novijih iseljavanja Hrvata u Njemačku. Istraživanje je provedeno u Njemačkoj među hrvatskim iseljenicima koji su se iselili u razdoblju od priključenja Hrvatske EU, i to na uzorku od 1200 ispitanika, piše Slobodna Dalmacija.

19.03. (12:30)

Schöne Grüße aus Deutschland

Šterc: Broj stanovništva u Hrvatskoj pao na 3,95 milijuna

Mi demografi smo na osnovu prirodnog pada i svu silinu iseljavanja projicirali da nas u Hrvatskoj ima oko 3,95 milijuna i držimo da je ta brojka puno realnija od službenih procjena DZS da nas ima oko 4,1 milijuna – rekao je demograf Stjepan Šterc. Što se samo prirodnog prirasta – odnosa broja rođenih i umrlih – tiče, od 2011. je 105 tisuća osoba više umrlo nego što ih se u istom razdoblju rodilo, a još više se ljudi iselilo. Glas Istre

12.03. (23:30)

Prazna Hrvatska

Najviše se iseljava iz Slavonije, najmanje iz Istre, Rijeke i Zagreba

2016. godine iz Požeško-slavonske županije odselilo se 1,72% stanovništva, a iz Vukovarsko-srijemske 1,67%, sljedeće godine iz Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske iselilo se preko dva posto stanovništva, a iz Vukovarsko-srijemske preko tri posto. Iseljavanje je najmanje bilo iz Grada Zagreba, Istarske županije, Dubrovačko-neretvanske, Varaždinske i Međimurske županije. Novi list

24.02. (07:30)

Posljedice iseljavanja

Hrvatska stari, pali smo ispod četiri milijuna ljudi

Prema statistici koju je objavio Državni zavod za statistiku, u Hrvatskoj je sredinom 2018. godine broj stanovnika pao na 4 milijuna i 89 tisuća. No, brojni demografi složni su u tvrdnji da je Hrvatska već ‘pala’ ispod 4 milijuna stanovnika. U posljednjih deset godina iselilo je oko 65 tisuća djece u dobi osnovne i srednje škole. Najviše zabrinjava odnos mlađih od 14 i starijih od 65. 24sata

12.02. (12:30)

Republika Staračka

Demograf: Hrvatska ne može zaustaviti odumiranje

Ne možemo preokrenuti negativan prirodni prirast jer je razlika broja rođenih i umrlih prevelika. Broj umrlih se konstantno kreće od 50.000 do 55.000 godišnje. Bit će uspjeh da nekim mjerama podignemo brojku živorođenih na 40.000. Sad imamo oko 36.000 rođenih godišnje – kaže dr. Ivan Čipin. Smatra da se treba fokusirati na smanjenje iseljavanja, a ono čega se boji je nova kriza koja bi potaknula emigraciju, a i 2020. Austrija ukida ograničenje na zapošljavanje. Naveo je i zanimljiv podatak da se u Njemačku ne iseljavaju većinom cijele obitelji nego odrasli muškarci – njih je 50% među iseljenicima, 25% su žene, 13% djeca i 12% ostali od 50-64. Index

18.12.2018. (20:30)

Drugi najveći grad u državi zove se Emigrant City

Institut za javne financije: Iz Hrvatske se od 2013. iselilo 230.000 ljudi

Hrvatsku je od ulaska u EU napustilo čak do 2,6 puta više ljudi nego što to tvrdi službena statistika, dakle ne 102.000 ljudi, nego njih 230 tisuća, zaključak je Instituta za javne financije. Usto, prosječna dob novih hrvatskih emigranata znatno je niža nego kod ranijih iseljenika – u razdoblju od 2001. do 2013. emigrant je bio star 41,5 godinu, a 2016. je imao 33,6 godina. Jutarnji

16.11.2018. (15:00)

Tri puta više

Hrvati iz inozemstva prošle godine poslali preko milijardu eura u Hrvatsku

Pošast masovnog iseljevanja dobila je još jednu brojčanu potvrdu: u Hrvatsku je u 2017. poslano preko milijardu eura, čak tri puta više novca nego 2016. “Većinu osobnih transfera čine novčane doznake migranata, koji novac šalju u svoje matične zemlje”, napominje Eurostat. Najveći priljev novčanih doznaka u 2017. imali su ponovno Portugal (3,6 milijardi) i Poljska (3,1 milijarde eura). Slijedi Rumunjska s 2,8 milijardi eura, i Velika Britanija s 2,3 milijarde eura. Index