Rijetko poravnanje Jupitera, Venere, Marsa i Saturna - Monitor.hr
21.04.2022. (07:00)

Gledaj gore

Rijetko poravnanje Jupitera, Venere, Marsa i Saturna

Svako jutro pred svitanje na jugoistočnom dijelu neba sve do kraja travnja moći će se vidjeti pravi nebeski spektakl – relativno rijetko poravnanje Jupitera, Venere, Marsa i Saturna koji će se nalaziti raspoređeni po nebeskoj dijagonali. Njima će se pridružiti i Mjesec koji je nedavno bio pun, a sada se smanjuje. Vidjet ćemo srp Mjeseca kako plovi ispod niza planeta. Ispod Saturna bit će 25. travnja, potom ispod Marsa sljedeće noći, a ispod Jupitera i Venere 27. travnja. Venera i Jupiter nastavit će se približavati jedno drugom sve dok se 30. travnja ne pojave gotovo jedno uz drugo na nebu. Zapravo, to će biti njihovo najbliže približavanje od 2016. s time da će ono ovaj put biti lakše vidljivo zbog povoljnije pozicije u odnosu na izlazeće jutarnje Sunce. Planeti će na nebu biti nalik zvijezdama različitog sjaja, no mogu se razlikovati od njih po tome što znatno manje trepere. Index


Slične vijesti

06.11. (08:00)

On se drži svoje putanje

Otkriven 2026 ED138: Opservatorij Vera C. Rubin pronašao novog kandidata za patuljasti planet

Znanstvenici su u podacima opservatorija Vera C. Rubin otkrili novo transneptunsko tijelo, označeno kao 2026 ED138. Smješten izvan Plutonove orbite, na oko 46 astronomskih jedinica od Sunca, ovaj objekt privukao je pozornost procijenjenim promjerom između 600 i 1.500 kilometara. Analizom novih i arhivskih snimki rekonstruirana je njegova putanja kroz više od desetljeća. Zbog veličine i vjerojatno sferičnog oblika, 2026 ED138 ispunjava ključne preduvjete da postane službeno priznati patuljasti planet. Godinama je ostao nezamijećen jer se nalazio u iznimno zgusnutom području neba, skriven među milijunima zvijezda Mliječne staze. Bug

03.07. (01:00)

Dosta jak fotić

Opservatorij Vera C. Rubin započeo povijesnu desetogodišnju misiju mapiranja svemira

Službeno je započelo desetogodišnje istraživanje Legacy Survey of Space and Time (LSST) u čileanskom opservatoriju Vera C. Rubin. Koristeći najveću kameru na svijetu od 3200 megapiksela, teleskop će svake tri noći snimati cijelo južno nebo i prikupljati 10 terabajta podataka po noći. Cilj ovog povijesnog projekta je stvaranje najdetaljnijeg 3D prikaza svemira koji će pomoći znanstvenicima u rješavanju misterija tamne tvari i energije. Osim udaljenih galaksija, opservatorij će detaljno popisati Sunčev sustav, a već je otkrio više od 11.000 novih asteroida. PetaPixel

09.05. (15:00)

Da znate kamo povesti dragu u ljetno veče

S Merkura se pruža najbolji pogled na susjedne planete

Ako tražite najbolji pogled na susjedstvo, zaboravite na Saturnove prstenove i uputite se na Merkur. Dok vanjski planeti pate zbog velike udaljenosti od Sunca i međusobnog bljedila, Merkur nudi spektakl bez premca. S njegove površine Venera blista čak 14 puta sjajnije nego što je ikada vidimo sa Zemlje, dosežući magnitudu od -7,7. Čak je i naša Zemlja s Merkura blistavija nego što je Venera nama. Iako su Jupiterovi mjeseci atraktivni zbog oblaka i prstenova, samo Merkur omogućuje promatranje unutarnjih planeta u njihovom punom, zasljepljujućem sjaju. IFL Science

08.02. (16:00)

Sve se vraća u prah. I to luksuzni

Nova snimka maglice Heliks otkriva kemiju života i sudbinu Sunca

Svemirski teleskop James Webb snimio je dosad najdetaljniji prikaz maglice Heliks, poznate i kao Božje ili Sauronovo oko. Riječ je o planetarnoj maglici nastaloj smrću zvijezde slične Suncu, u čijem središtu se nalazi bijeli patuljak. Infracrvena promatranja otkrivaju složenu strukturu plina i prašine, uključujući kometne čvorove i hladnu prašinu bogatu organskim spojevima. Taj materijal sudjeluje u nastanku novih zvijezda i planeta te pokazuje kako su nastali sastojci života – i kako će završiti Sunce za oko pet milijardi godina. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

26.11.2025. (19:00)

Kad ti susjed razbije planet – i još ostavi suvenir

Teja, svemirsko tijelo koje je udarilo u Zemlju i stvorilo Mjesec, potekla iz unutarnjeg Sunčevog sustava

Nova studija sugerira da je Teja, planetarna protoplaneta koja je prije 4,5 milijardi godina udarila u proto-Zemlju i stvorila Mjesec, zapravo nastala u unutarnjem Sunčevom sustavu – bliže Suncu nego Zemlja. Analizom izotopa u uzorcima sa Zemlje, Mjeseca i meteorita, znanstvenici su utvrdili da Tejini kemijski potpisi nisu identični Zemljinima, ali najviše odgovaraju materijalu iz unutarnjih regija sustava. To znači da su Zemlja i Teja vjerojatno bile susjedi u ranom protoplanetarnom disku. Index

28.05.2025. (13:00)

Dotad ćemo se ionako preseliti valjda na Mars, ako ne i malo dalje

Znanstvenici izračunali: Za oko 250 milijuna godina Zemlja će biti nenastanjiva za većinu živih bića

I to ne zbog klimatksih promjena, nego zbog postupnog jačanja Sunčeve svjetlosti kako stari. Veća količina zračenja dovest će do zagrijavanja Zemljine površine i promjena u ciklusima ugljika, čija će koncentracija u zraku početi drastično padati. To će imati katastrofalan utjecaj na biljke jer je CO₂ neophodan za fotosintezu. Projekcije su da će tada Zemlja biti potpuno drugačija nego danas. Drugim riječima, uvjeti na našem planetu vratit će se u stanje u kakvom su bili prije 2,5 milijardi godina – prije tzv. velikoga oksidacijskog događaja. Isto tako, prema procjenama svi će kontinenti biti spojeni u jednom, što će dodatno pogoršati klimatske uvjete jer će povećati unutarnje temperature, smanjiti dostupnost vode i pojačati sezonske ekstreme. Studije pokazuju da Zemlja neće “umrijeti” u jednom trenutku, već u nizu faza. Ovo nije tu da nekoga plaši, jer se radi o projekciji daleke budućnosti, već pomaže saznanjima da su klimatski uvjeti kakvima i danas živimo zapravo privremeni i krhki. Index

28.02.2025. (13:00)

Ajmo planeti, svi u vrstu!

Danas na noćnom nebu rijedak fenomen: svi će se planeti Sunčevog sustava poravnati

Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Neptun i Uran vidjet će se istovremeno, poredani u spektakularan, skladan niz koji je poznat kao veliko planetarno poravnanje. Mjesec će biti mlad, tek mali srpić ispod Saturna nisko na horizontu. Ovakav događaj izuzetno je rijedak i neće se ponoviti sve do 2040. godine. Posebno je rijetko to što će se planetima pridružiti Merkur koji je često preblizu Suncu ili je ispred ili iza njega tako da se ne može vidjeti. Najbolje vrijeme za promatranje ovog fenomena bit će neposredno nakon zalaska Sunca, naravno, ako i gdje bude vedro. Preporučuje se pronaći mjesto s otvorenim pogledom na zapadni horizont, daleko od svjetlosnog zagađenja gradskih područja. No, najbolji je doživljaj teleskopom u zvjezdarnici. Index