• Danas (11:30)

    Rudan: Svaka stanica zna gdje joj je mjesto te kada i zašto stati s dijeljenjem

    Svatko od nas u jednom je trenutku bio jedna jedina stanica, toliko sićušna da je nevidljiva našem vlastitom oku. U njoj je morala biti sadržana sva informacija o tome kako će se njezinim dijeljenjem, a zatim i dijeljenjem svih stanica koje iz nje nastanu, izgraditi čitav naš organizam, građen od trilijuna i trilijuna stanica. Očigledno, u toj je prvoj stanici morao postojati “plan” kako sve desetke, stotine, milijune, milijarde i trilijune njezinih stanica-kćeri, unuka, praunuka i šukun-šukun-šukununuka porazmjestiti na ispravan način u trodimenzionalnom prostoru tako da od njih nasumičnim dijeljenjem ne nastane tek velika, nepravilna kuglasta masa građena od gomile stanica… – razmatra čudo građenja života znanstvenik Igor Rudan u Večernjem.

    17.05. (23:30)

    Igor Rudan: Ljudski život zapisan 
je u samo jednoj stanici iz koje nastaje

    Kako je moguće iz informacije sadržane u jednoj jedinoj, prvoj stanici organizma, razviti tijekom nekoliko mjeseci cijeli organizam? Može li itko zamisliti da se iz jedne jedine cigle, temeljem informacija sadržanih u njoj, tijekom devet mjeseci, isključivo umnožavanjem te prve cigle, razvije čitav grad New York, Šangaj ili Tokyo, sa svojom cjelokupnom infrastrukturom – vodovodom kao arterijama u tijelu, kanalizacijom kao venama, velikim elektranama kao mitohondrijima, svim svojim električnim instalacijama kao živcima, sa stadionima, aerodromima, mostovima, tunelima, parkovima, i svim drugim čudesima koje jedan funkcionirajući megalopolis posjeduje, a za što bi se analogije mogle naći i u ljudskom tijelu. Kako je to moguće? pita se Igor Rudan u još jednom znanstveno-popularnom članku koji morate pročitati.

    11.05. (08:26)

    Čisto da se podsjetimo...

    Igor Rudan: Naši dijelovi stari su milijarde godina

    “S gledišta fizike i kemije nakupina smo, pak, nama nezamislivo velikog broja atoma, koji su se iz nekog razloga samoorganizirali u nama nepojmljivo kompliciranu strukturu. Ti atomi koji nas grade postoje već odavno, oni su stvarani aktivnošću zvijezda u raznim fazama svemira. Naši sićušni sastavni dijelovi stari su, stoga, milijarde godina. I nakon što naši životi završe, oni ne prestaju postojati, već samo izgube organizirano stanje i rasprše se zemljom, zrakom, vodom i konačno cijelim svemirom, kako bi se vremenom opet organizirali u nešto drugo, baš kao LEGO kockice”, piše Igor Rudan, direktor Centra za globalno zdravlje na Sveučilištu u Edinburghu. Večernji

    14.10.2018. (09:30)

    Igor Rudan se oprašta od kolumne “21. stoljeće”

    Rudanov glavni cilj je popularizacija znanosti i u ovoj zadnjoj kolumni za Večernji rezimira rezultate svojih nastojanja: Facebook nekoliko tisuća ili tek 0,1 posto ljudi u Hrvatskoj. Kolumna u Večernjem (u tisku i na internetu) doseže do 40.000 ljudi ili jedan posto Hrvatske. Treći pristup je snimanje popularno-znanstvene serije “Preživljavanje: Priča o globalnom zdravlju” sa 100.000 gledatelja. Tu su još knjige “Točna boja neba” i najnovija “Zao zrak”… Zaključuje koliko je, zapravo, teško doseći značajniji broj stanovnika Hrvatske popularno-znanstvenim sadržajima. Ubuduće će pisati znanstvene eseje. Naravno, linkati ćemo. Večernji

    07.10.2018. (14:30)

    Igor Rudan slavi prvu godišnjicu svoje kolumne “21. stoljeće”

    Kolumna “21. stoljeće” slavi prvi rođendan, koji se poklopio s tjednom dodjela Nobelovih nagrada za prirodne znanosti. Ne računajući ovotjedne dobitnike, u prethodnih 117 godina Nobelovu nagradu dobila su 844 muškarca i 48 žena. Žene su, dakle, dobivale tek jednu od dvadeset nagrada – najčešće za mir ili književnost. Razlozi tog nerazmjera znanstveno su istraženi, te se pokazalo da su žene u neravnopravnom položaju na svim dijelovima puta prema uspjehu. U siromašnijim zemljama to počinje već od upisa u osnovnu školu… – Igor Rudan

    22.09.2018. (14:30)

    Koji vojnik bi to bio!

    Igor Rudan: Zašto ekstremni oblici života sve više zanimaju znanstvenike?

    Svoje fascinantne znanstvene crtice Igor Rudan donosi svake subote, prošle je pisao o tri čudesna životna oblika koji daju nadu da bi i čovjek, koji postaje gospodar svoje evolucije, mogao nešto ukrasti njih: Možda najzanimljiviji oblik života na Zemlji je tardigrad. Poznat i kao “vodeni medvjed”, velik samo pola milimetra, pronađen je na vrhovima Himalaja, u brazdama na dnu oceana, u blatno-plinskim vulkanima, tropskim prašumama, kao i ispod leda na Južnom polu. Tardigrada ima više od tisuću vrsta, a fosili su im stari više od 500 milijuna godina. Mogu podnijeti temperature do −272°C, tj. gotovo apsolutnu nulu, ali i minutama preživjeti vrućine do 150°C. Nadalje, mogu podnijeti tlak šest puta veći od onog u najdubljoj točki oceana na Zemlji, Marijanskoj brazdi. Podnose zračenja stotinama puta veće doze od ljudi. Prvi su oblik života za koji smo dokazali da može preživjeti u svemiru. Mogu izdržati bez hrane i vode dulje od 30 godina, isušiti se toliko da im tijelo sadrži manje od 3% vode, a zatim ponovo živnuti i razmnožavati se. Kakav je evolucijski put naveo tardigrade na razvoj ovakvih svojstava, to nije sasvim jasno. – Igor Rudan za Večernji

    09.09.2018. (10:36)

    Igor Rudan: Kako su dinamit i manjak kisika doveli do otkrića Viagre

    Zbog prirodne selekcije ljudi najotpornijih na glad i žeđ, koje su kroz povijest stalno pratile čovječanstvo, danas bez hrane možemo preživjeti tjednima, a bez vode danima. Bez kisika, međutim, možemo preživjeti samo nekoliko minuta, vjerojatno stoga što je kisik uvijek bio dostupan.” – tako započinje svoju novu znanstvenu kolumnu Igor Rudan, a završava ju sa – “U 21. stoljeću Viagra je postala najbrže prodavani lijek svih vremena i neočekivano poboljšala kvalitetu života mnogim muškarcima, a vjerojatno i ponekoj ženi.”

    26.08.2018. (07:33)

    Igor Rudan: Zašto se povukao čir na želucu?

    Dogma medicine 20. stoljeća bila je kako stres pojačava lučenje kiseline. Lijekovi za smanjenje lučenja kiseline donosili su farmaceutskoj industriji milijarde dolara. Ideja da čir želuca uzrokuje bakterija mnogima je zvučala apsurdno. – to je tema ovotjedne kolumne Igora Rudana u Večernjem.

    18.08.2018. (12:11)

    Igor Rudan: Zašto je bilo potrebno bacati mačke iz aviona?

    U uvijek zanimljivim znanstvenim kolumnama subotom Igor Rudan ovaj put donosi priču o DDT-u: Kontroverzni je DDT tako prošao puni krug, od “čudotvornog oružja” i “kriptonita za komarce” do “toksičnog kolonijalizma”. Donio je jednu Nobelovu nagradu za medicinu, ali i pokrenuo današnje pokrete za zaštitu okoliša, kao i ozbiljna znanstvena istraživanja ravnoteže ekosustava i klimatskih promjena, čija će uloga u 21. stoljeću sve više rasti. Večernji list

    14.08.2018. (22:36)

    Igor Rudan o “vrućim serijama” sjajnih dostignuća

    Igor Rudan se u zadnjoj kolumni bavi vrlo zanimljivom temom – kreativno najjačim godinama u životu znanstvenika, umjetnika i filmskih redatelja. Tijekom života svi imaju po jednu “vruću seriju”, tj. tri najznačajnija ostvarenja vremenski su grupirana znatno češće od očekivanog. Ta “vruća serija” može se pojaviti bilo kada tijekom karijere – kod nekih ranije, kod drugih i vrlo kasno. [expand trigpos=”below” title=”više” swaptitle=”manje”] Jedan od najčešće spominjanih primjera je teško razumljivi “annus mirabilis” Alberta Einsteina, kada je tijekom iste godine – 1905. – objavio četiri znanstvena rada koja su fundamentalno promijenila razumijevanje prostora, vremena, mase i energije. Mnogi se znanstvenici slažu kako bi svaki od ta četiri rada – o fotoelektričnom učinku, Brownovu gibanju, specijalnoj teoriji relativnosti i ekvivalentnosti mase i energije – bio sam po sebi vrijedan zasebne Nobelove nagrade za fiziku. Ali, kako je moguće do čak četiri takva otkrića doći u istoj godini karijere?
    Raspon kolumne je, na žalost, premali da može ozbiljnije obraditi temu, ali može potaknuti čitatelja na daljnja istraživanja. [/expand]

  • Danas (11:30)

    Rudan: Svaka stanica zna gdje joj je mjesto te kada i zašto stati s dijeljenjem

    Svatko od nas u jednom je trenutku bio jedna jedina stanica, toliko sićušna da je nevidljiva našem vlastitom oku. U njoj je morala biti sadržana sva informacija o tome kako će se njezinim dijeljenjem, a zatim i dijeljenjem svih stanica koje iz nje nastanu, izgraditi čitav naš organizam, građen od trilijuna i trilijuna stanica. Očigledno, u toj je prvoj stanici morao postojati “plan” kako sve desetke, stotine, milijune, milijarde i trilijune njezinih stanica-kćeri, unuka, praunuka i šukun-šukun-šukununuka porazmjestiti na ispravan način u trodimenzionalnom prostoru tako da od njih nasumičnim dijeljenjem ne nastane tek velika, nepravilna kuglasta masa građena od gomile stanica… – razmatra čudo građenja života znanstvenik Igor Rudan u Večernjem.

    17.05. (23:30)

    Igor Rudan: Ljudski život zapisan 
je u samo jednoj stanici iz koje nastaje

    Kako je moguće iz informacije sadržane u jednoj jedinoj, prvoj stanici organizma, razviti tijekom nekoliko mjeseci cijeli organizam? Može li itko zamisliti da se iz jedne jedine cigle, temeljem informacija sadržanih u njoj, tijekom devet mjeseci, isključivo umnožavanjem te prve cigle, razvije čitav grad New York, Šangaj ili Tokyo, sa svojom cjelokupnom infrastrukturom – vodovodom kao arterijama u tijelu, kanalizacijom kao venama, velikim elektranama kao mitohondrijima, svim svojim električnim instalacijama kao živcima, sa stadionima, aerodromima, mostovima, tunelima, parkovima, i svim drugim čudesima koje jedan funkcionirajući megalopolis posjeduje, a za što bi se analogije mogle naći i u ljudskom tijelu. Kako je to moguće? pita se Igor Rudan u još jednom znanstveno-popularnom članku koji morate pročitati.

    11.05. (08:26)

    Čisto da se podsjetimo...

    Igor Rudan: Naši dijelovi stari su milijarde godina

    “S gledišta fizike i kemije nakupina smo, pak, nama nezamislivo velikog broja atoma, koji su se iz nekog razloga samoorganizirali u nama nepojmljivo kompliciranu strukturu. Ti atomi koji nas grade postoje već odavno, oni su stvarani aktivnošću zvijezda u raznim fazama svemira. Naši sićušni sastavni dijelovi stari su, stoga, milijarde godina. I nakon što naši životi završe, oni ne prestaju postojati, već samo izgube organizirano stanje i rasprše se zemljom, zrakom, vodom i konačno cijelim svemirom, kako bi se vremenom opet organizirali u nešto drugo, baš kao LEGO kockice”, piše Igor Rudan, direktor Centra za globalno zdravlje na Sveučilištu u Edinburghu. Večernji

    14.10.2018. (09:30)

    Igor Rudan se oprašta od kolumne “21. stoljeće”

    Rudanov glavni cilj je popularizacija znanosti i u ovoj zadnjoj kolumni za Večernji rezimira rezultate svojih nastojanja: Facebook nekoliko tisuća ili tek 0,1 posto ljudi u Hrvatskoj. Kolumna u Večernjem (u tisku i na internetu) doseže do 40.000 ljudi ili jedan posto Hrvatske. Treći pristup je snimanje popularno-znanstvene serije “Preživljavanje: Priča o globalnom zdravlju” sa 100.000 gledatelja. Tu su još knjige “Točna boja neba” i najnovija “Zao zrak”… Zaključuje koliko je, zapravo, teško doseći značajniji broj stanovnika Hrvatske popularno-znanstvenim sadržajima. Ubuduće će pisati znanstvene eseje. Naravno, linkati ćemo. Večernji

    07.10.2018. (14:30)

    Igor Rudan slavi prvu godišnjicu svoje kolumne “21. stoljeće”

    Kolumna “21. stoljeće” slavi prvi rođendan, koji se poklopio s tjednom dodjela Nobelovih nagrada za prirodne znanosti. Ne računajući ovotjedne dobitnike, u prethodnih 117 godina Nobelovu nagradu dobila su 844 muškarca i 48 žena. Žene su, dakle, dobivale tek jednu od dvadeset nagrada – najčešće za mir ili književnost. Razlozi tog nerazmjera znanstveno su istraženi, te se pokazalo da su žene u neravnopravnom položaju na svim dijelovima puta prema uspjehu. U siromašnijim zemljama to počinje već od upisa u osnovnu školu… – Igor Rudan

    22.09.2018. (14:30)

    Koji vojnik bi to bio!

    Igor Rudan: Zašto ekstremni oblici života sve više zanimaju znanstvenike?

    Svoje fascinantne znanstvene crtice Igor Rudan donosi svake subote, prošle je pisao o tri čudesna životna oblika koji daju nadu da bi i čovjek, koji postaje gospodar svoje evolucije, mogao nešto ukrasti njih: Možda najzanimljiviji oblik života na Zemlji je tardigrad. Poznat i kao “vodeni medvjed”, velik samo pola milimetra, pronađen je na vrhovima Himalaja, u brazdama na dnu oceana, u blatno-plinskim vulkanima, tropskim prašumama, kao i ispod leda na Južnom polu. Tardigrada ima više od tisuću vrsta, a fosili su im stari više od 500 milijuna godina. Mogu podnijeti temperature do −272°C, tj. gotovo apsolutnu nulu, ali i minutama preživjeti vrućine do 150°C. Nadalje, mogu podnijeti tlak šest puta veći od onog u najdubljoj točki oceana na Zemlji, Marijanskoj brazdi. Podnose zračenja stotinama puta veće doze od ljudi. Prvi su oblik života za koji smo dokazali da može preživjeti u svemiru. Mogu izdržati bez hrane i vode dulje od 30 godina, isušiti se toliko da im tijelo sadrži manje od 3% vode, a zatim ponovo živnuti i razmnožavati se. Kakav je evolucijski put naveo tardigrade na razvoj ovakvih svojstava, to nije sasvim jasno. – Igor Rudan za Večernji

    09.09.2018. (10:36)

    Igor Rudan: Kako su dinamit i manjak kisika doveli do otkrića Viagre

    Zbog prirodne selekcije ljudi najotpornijih na glad i žeđ, koje su kroz povijest stalno pratile čovječanstvo, danas bez hrane možemo preživjeti tjednima, a bez vode danima. Bez kisika, međutim, možemo preživjeti samo nekoliko minuta, vjerojatno stoga što je kisik uvijek bio dostupan.” – tako započinje svoju novu znanstvenu kolumnu Igor Rudan, a završava ju sa – “U 21. stoljeću Viagra je postala najbrže prodavani lijek svih vremena i neočekivano poboljšala kvalitetu života mnogim muškarcima, a vjerojatno i ponekoj ženi.”

    26.08.2018. (07:33)

    Igor Rudan: Zašto se povukao čir na želucu?

    Dogma medicine 20. stoljeća bila je kako stres pojačava lučenje kiseline. Lijekovi za smanjenje lučenja kiseline donosili su farmaceutskoj industriji milijarde dolara. Ideja da čir želuca uzrokuje bakterija mnogima je zvučala apsurdno. – to je tema ovotjedne kolumne Igora Rudana u Večernjem.

    18.08.2018. (12:11)

    Igor Rudan: Zašto je bilo potrebno bacati mačke iz aviona?

    U uvijek zanimljivim znanstvenim kolumnama subotom Igor Rudan ovaj put donosi priču o DDT-u: Kontroverzni je DDT tako prošao puni krug, od “čudotvornog oružja” i “kriptonita za komarce” do “toksičnog kolonijalizma”. Donio je jednu Nobelovu nagradu za medicinu, ali i pokrenuo današnje pokrete za zaštitu okoliša, kao i ozbiljna znanstvena istraživanja ravnoteže ekosustava i klimatskih promjena, čija će uloga u 21. stoljeću sve više rasti. Večernji list

    14.08.2018. (22:36)

    Igor Rudan o “vrućim serijama” sjajnih dostignuća

    Igor Rudan se u zadnjoj kolumni bavi vrlo zanimljivom temom – kreativno najjačim godinama u životu znanstvenika, umjetnika i filmskih redatelja. Tijekom života svi imaju po jednu “vruću seriju”, tj. tri najznačajnija ostvarenja vremenski su grupirana znatno češće od očekivanog. Ta “vruća serija” može se pojaviti bilo kada tijekom karijere – kod nekih ranije, kod drugih i vrlo kasno. [expand trigpos=”below” title=”više” swaptitle=”manje”] Jedan od najčešće spominjanih primjera je teško razumljivi “annus mirabilis” Alberta Einsteina, kada je tijekom iste godine – 1905. – objavio četiri znanstvena rada koja su fundamentalno promijenila razumijevanje prostora, vremena, mase i energije. Mnogi se znanstvenici slažu kako bi svaki od ta četiri rada – o fotoelektričnom učinku, Brownovu gibanju, specijalnoj teoriji relativnosti i ekvivalentnosti mase i energije – bio sam po sebi vrijedan zasebne Nobelove nagrade za fiziku. Ali, kako je moguće do čak četiri takva otkrića doći u istoj godini karijere?
    Raspon kolumne je, na žalost, premali da može ozbiljnije obraditi temu, ali može potaknuti čitatelja na daljnja istraživanja. [/expand]