Roditelji preživjelih ročnika s potopljene "Moskve" poslali pismo Putinu - Monitor.hr
23.06. (15:00)

"Mnogi od njih ne žele biti u ovom sukobu..."

Roditelji preživjelih ročnika s potopljene “Moskve” poslali pismo Putinu

Roditelji 49 ročnih vojnika uputili su pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u kojem traže od njega da njihovu djecu ne šalje natrag u Ukrajinu, javlja ruska Nova Gazeta: “Naša djeca stigla su u vojsku kao ročni vojnici i odmah su nezakonito poslana u ‘posebnu vojnu operaciju’. Zbog toga imaju psihičke traume. Smatramo da je nedopustivo s obzirom na njihovo narušeno psihičko stanje opet ih slati u rat” – stoji u pismu roditelja preživjelih mornara s krstarice “Moskva” koju su Ukrajinci potopili sredinom travnja, pri čemu je poginulo 250 mornara. Roditelji strahuju da će se njihovi sinovi do kraja mjeseca morati ukrcati na drugi brod, raketnu fregatu Ladny staru 30 godina kojoj trebaju brojni popravci, i biti poslani natrag u rat. 24sata


Slične vijesti

Danas (12:00)

Komad otuđene zemlje

Povratak Krima Ukrajini – vjerojatno neostvariv cilj

Jedan od deklariranih ukrajinskih ratnih ciljeva je istjerati ruske trupe s vlastitog teritorija. To uključuje i poluotok Krim, kojeg je Rusija okupirala još 2014. Ali koliko je ovaj cilj realističan? Za Moskvu je Krim čak važniji od ostatka Ukrajine. Krim je bio dio Rusije više od dva stoljeća. Već u 18. i 19. stoljeću carevi su ondje sve više naseljavali etničke Ruse. Staljin je nastavio ovu politiku, zato je većina stanovništva na ovom poluotoku i danas proruska. Tek 1954. godine Krim je pripojen Ukrajinskoj SSR. Rusija svoj status na Krimu pokušava dodatno učvrstiti aktualnim ratom. Osim osvajanja Donbasa, Kremlj je jednim od svojih najvažnijih ratnih ciljeva proglasio stvaranje ruskog kopnenog koridora do Krima. U Ukrajini, međutim, nema jasnoće oko toga koliko daleko bi se išlo s ciljem povratka Krima pod ukrajinsku kontrolu. DW

Utorak (14:00)

Imperijalizam, revanšizam, fetišizam

Alexander Etkind: Borite se protiv Rusije, ali čitajte njezine pjesnike

Zbog svega toga imperijalistička kultura je mozaik koji se vrlo brzo menja. Lako je dokazati da je Puškin bio imperijalista, a Vagner antisemita, ali se time ne može objasniti njihova umetnost, kao ni rat i holokaust. Za razliku od vojne komande, nacionalna kultura je pluralnost glasova i svih njihovih protivrečnosti. Čak i jedan glas, na primer Puškinov, stalno sam sebi protivreči. O tim protivrečnostima napisane su desetine knjiga i stotine disertacija. Ali one nam ne pomažu da razumemo sadašnji rat. U nastojanju da objasne neobjašnjivo, kritičari sada pišu o ruskoj imperijalnoj kulturi kao uzroku današnjeg rata. Da li su ruski pesnici uobličili kolonijalistički, agresivan, vojni pogled na svet? Da li čitanje tih stihova može biti uzrok totalnog rata u Ukrajini? Nije ruska poezija oblikovala diktatora, njegove saradnike i njegove vojnike; kladim se da su oni gledali iste holivudske filmove kao mi. Njih su oblikovali pohlepa, arogancija i kukavičluk. Peščanik

Subota (15:00)

Balkan je i dalje postkonfliktna sredina i plodno tlo za manipulacije i zloupotrebe tenzija i trauma iz prošlosti

Siniša Vuković: Ni Milošević nije pao zato što je vodio ratove, već zato što ih je izgubio

Srbija u ruskom ratu u Ukrajini nije neutralna jer su njena neutralnost i balansiranje zapravo otvoreno legitimisanje i prihvatanje pozicija agresora, tvrdi u razgovoru za Al Jazeeru Siniša Vuković, profesor upravljanja konfliktima i globalne politike sa američkog univerziteta Johns Hopkins u Washingtonu. Komentirajući globalne promjene nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Vuković je rekao da se u budućnosti može očekivati i kineska odluka o invaziji na Tajvan koja bi mogla izazvati Treći svjetski rat. “Istorijsko iskustvo upućuje na zaključak da invazije ovog tipa –  asimetrične s promjenljivim ciljevima – nose opasnost od trajanja. Rusija ima dovoljno resursa da odugovlači s aktivnostima na terenu, u nadi da će iscrpljivanjem Ukrajine slomiti dalji otpor i isprovocirati neku vrstu primirja koje prihvaća okupaciju. Rusija se može smatrati uspješnom samo ako se Ukrajina preda ili prihvati diktat Rusije. Sve do tada Rusija ne može bilo koji trenutni ili privremeni uspjeh smatrati mjerom svog konačnog uspjeha. Aljazeera

05.08. (19:00)

Ne znaš više kome vjerovat

Analiza dezinformacija o ratu u Ukrajini u prvih 150 dana rata

SEE Check mreža o najčešćim primjerima lažnih vijesti o ratu u Ukrajini, koje kolaju medijskim prostorom država bivše Jugoslavije: U kontekstu rata u Ukrajini riječ je uglavnom o proruskim narativima kojima je cilj Ukrajinu prikazati kao “nacističku” zemlju, a Rusiju kao zemlju koja zapravo dolazi u pomoć građanima i građankama Ukrajine. U bitno manjem broju, u regiji su prisutne i dezinformacije koje idu na ruku ukrajinskoj strani. Primjerice, u Srbiji dominirao je proruski manipulativni medijski sadržaj i u “mainstream” medijima. Takav narativ uveliko je usuglašen s neslužbenim stavom politike u Srbiji, iako srpske vlasti neslužbeno nisu zauzele stranu. U regiji su ukupno zabilježene 1573 netočne i manipulativne tvrdnje, koje su većinom dio ruske propagande koja je našla svoj put i u zemljama jugoistočne Europe. Invazija se najčešće pravda optuživanjem Ukrajine za nacizam, ptuživanjem Zapada za prisustvo NATO-a, a jednako su lažne i proukrajinske dezinformacije kao i “uklapanje” invazije u narative popularnih teorija zavjere. Faktograf

02.08. (13:00)

Ruske lovačke priče

Zapadni vojni izvori tvrde da Putin sigurno gubi rat i da Moskva “velikim pričama” nastoji zamaskirati očigledno

“Putinov rat izgrađen je na lažima. Rusija neće dobiti ovaj sukob”, tvrde državni vojni analitičari u Londonu. Govore i o tome kako je Rusija dosad izgubila “desetke tisuća vojnika”. Tu objavu britanskog Ministarstva obrane podijelio je i sir Richard Moore, šef britanske tajne obavještajne službe MI6. Moore je na Sigurnosnoj konferenciji u Aspenu ranije ovog mjeseca rekao da je Rusija nedavno pretrpjela “epske neuspjehe” i da je rusko-ukrajinski rat došao u slijepu ulicu. Demokratska zastupnica u američkom Kongrsu Elissa Slotkin rekla je za CNN kako su obaviješteni da je čak 75.000 ruskih vojnika poginulo ili ozlijeđeno u ukrajinskome ratu, te da je 80 % Putinovih kopnenih snaga trenutačno “zaglavljeno i umorno”. Ruska ekspanzionistička retorika iz Moskve protekli tjedan samo je pokušavala maskirati ove gubitke, istaknuo je visoki američki dužnosnik. Slobodna

26.07. (17:00)

"Rusija propada i želi povući svijet sa sobom"

Ukrajinska redateljica Alina Gorlova: Ne vjerujem da ćemo ikada živjeti u svijetu bez rata

Nakon bijega od rata u Siriji, sudbina je porodicu Suleyman odvela u različite dijelove Evrope – Lazgin je s porodicom dom našao u Lisičansku, rodnom gradu svoje supruge na istoku Ukrajine. No njihova sreća i život u miru bili su kratkog vijeka, jer su se nedugo zatim ponovo našli usred oružanog sukoba, ovog puta u Ukrajini. Njihova životna priča, koja je nakon invazije koju je Rusija 24. februara pokrenula na Ukrajinu dodatno dobila na značaju, a koju je filmskom kamerom dokumentovala ukrajinska autorica Alina Gorlova, odličan je pokazatelj surovosti, pogubnosti i apsurdnosti rata. U razgovoru za Al Jazeeru, Gorlova govori o svom dokumentarnom filmu “Ova kiša nikad neće stati”, ratu u Ukrajini i ulozi i važnosti koju umjetnost ima u ratnim okolnostima. Aljazeera

26.07. (13:00)

Najveći problem je što nismo naučili puno kao društvo, a čekaju nas novi rizici

Najveći ulagači procjenjuju posljedice pandemije i rata u Ukrajini: Kraj globalizacije i “američkog sna”

“Njemačka strategija do ovog trenutka bila je: SAD-u prepustiti svoju vojsku, EU prepustiti upravljanje financijama, Rusiji prepustiti opskrbu energijom, a Kini svoje krajnje tržište. Bila je to potpuna globalizacija gospodarstva. Ali kako se može vidjeti u ovom trenutku, mislim da su u velikoj nevolji. Ono što sada vidimo je deglobalizacija. Vidimo kako nacionalne države gledaju unutar sebe i brinu se imaju li sposobnosti uzdržavati same sebe”, kaže Ken Moelis, osnivač i izvršni dirketor Moelis & Co. u intervjuu za Bloomberg, prenosi Net

22.07. (19:00)

Tenzije se dižu

Rusija Hrvatsku proglasila neprijateljskom zemljom, Poljska se naoružava

Rusija je dodala Hrvatsku na popis neprijateljskih zemalja. Osim Hrvatske, na popis su dodane Grčka, Danska, Slovenija i Slovačka, piše Interfax. Dekret je potpisao premijer Mihail Mišustin. “Vlada je ažurirala popis stranih država uključenih u neprijateljske aktivnosti usmjerene protiv ruskih veleposlanstava i konzulata u inozemstvu. Grčka, Danska, Slovenija, Hrvatska i Slovačka dodane su ovom popisu”, piše Interfax. In other news, Poljska će kupiti 48 borbenih zrakoplova FA-50, prvu pošiljku od 180 tenkova K2 Black Panther i haubice od Južne Koreje, rekao je poljski ministar obrane dok zemlja jača svoju vojsku zbog rata u Ukrajini. Index

20.07. (18:00)

Napetost se širi

Putin, Teheran i trgovci dronovima

To da bi Iran mogao opskrbljivati ​​Rusiju bespilotnim letjelicama čini se vjerojatnom iz posebno jednog razloga: dva blisko povezana režima, kako onaj u Moskvi tako i onaj u Teheranu, ogorčeni su protivnici bilo kakvog oblika političke slobode i vladavine prava. Na međunarodnoj razini obje se zemlje (Iran i Rusija) predstavljaju kao neprijatelji demokracije i vladavine prava koji su odlučni učiniti gotovo sve. Žestina i proizvoljnost kojom obje države djeluju protiv disidenata i kritičara ogleda se, primjerice, u stavovima koje zauzimaju u indeksu World Justice Project za 2021. Rusija je rangirana na 101. mjestu (od ukupno 139), Iran na 119. DW

20.07. (16:00)

I dalje ide, malo sporije, ali ide

Uvoz iz Ukrajine manji za 2 milijuna eura

Prema podacima iz 2019. godine, Ukrajina je bila odgovorna za 42% suncokretovog ulja kojim se trguje na svjetskom tržištu, 16% kukuruza i 9% pšenice. Neke zemlje jako ovise o Ukrajini, poput Libanona koji uvozi 80% pšenice iz ove zemlje i Indije koja iz Ukrajine uvozi 76% svog suncokretovog ulja. Prema podacima iz 2021. godine, uvoz iz Ukrajine u Hrvatsku iznosio je 6,3 milijuna eura, a u prva četiri mjeseca 2022. godine četiri milijuna. Iako iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) ističu da vanjskotrgovinsku razmjenu s Ukrajinom karakterizira deficit, dodaju da je zabilježen “kontinuirani porast izvoza i uvoza u zadnjih nekoliko godina što je bio dobar pokazatelj sve jačih gospodarskih odnosa prije početka rata”. N1