Saga o jeziku 4: Fetišizacija standarda - Monitor.hr
06.11.2023. (16:00)

Morali su se prvo izboriti da mogu slobodno govoriti

Saga o jeziku 4: Fetišizacija standarda

Za razliku od nestandardnih varijanti, standard mora pokrivati manje-više sve situacije u kojima bi se jezik mogao koristiti, posebno one formalne. Standardizacija je stoga proces minimiziranja razlika u jezičnoj uporabi, kako bi se smanjila mogućnost višestrukoga tumačenja. Dok u nekima zemljama postoji institucija koja se bavi kodifikacijom standardnoga jezika, npr. Francuska akademija, u drugih se taj proces provodi spontano, kroz prestižnu uporabu, kao u engleskome. Standardni jezik učimo u školi, a kako je to prvenstveno jezik pisma, temeljen dobrim dijelom na književnoj tradiciji, naziva ga se i književnim jezikom (iako to nije ispravan termin). U saboru je do 19. stoljeća službeni jezik bio latinski, svakodnevni govor gospode i plemstva njemački, dok je standard povijesno i društveno-politički uvjetovan. Zasnovan je na novoštokavštini zapadno-hercegovačkoga tipa, koja u doba ilirskoga preporoda teži postati standardnom na čitavome štokavskom području. Saša Kresojević za lokalni portal.


Slične vijesti

05.07. (14:00)

Jezik nam je nešto službeniji nego što je bio

Kapović: Briga o hrvatskomu jeziku ne bi se trebala pokazivati šupljim i nepotrebnim zakonima, nego istraživanjem i stvaranjem novih resursa

Nije jasno čemu dizanje spomen-ploče zakonu za koji ne znamo kakve koristi od njega uopće imamo s obzirom da njime nije ništa postignuto, a čak i simbolički je dosta smiješno da se tolika strka radi oko zakona o hrvatskom jeziku u zemlji koja se zove Hrvatska i u kojoj je hrvatski službeni jezik ne samo od 1991, nego po ustavu još od 1974. Čini se da iza svega toga stoje dnevnopolitički razlozi, kako se u kuloarima i govori – jer jezičnih razloga za sve to sasvim sigurno nema – rekao je Mate Kapović za Novosti. Zakon ionako neće ulaziti u književno stvaralaštvo i privatni govor, nego će se odnositi na službenu upotrebu hrvatskog jezika. Primjerice, strane tvrtke svoje nazive najprije će morati pisati na hrvatskom, a tek onda na svom jeziku. Sankcija neće biti, nego je naglasak na edukaciji kroz školski sustav.

28.06. (00:00)

Biseri rasuti po cijelom svijetu

Hrvatski jezik službeni je i u mjestima izvan Lijepe Naše

U Bosni i Hercegovini hrvatski je jedan od tri službena jezika. Status službenog jezika ima i u Gradišću, austrijskoj pokrajini. Vjeruje se da gradišćanskohrvatski govori oko 50.000 ljudi. Gradišćanskohrvatski pisani jezik temelji se uglavnom na lokalnom čakavskom dijalektu s nekim utjecajima drugih hrvatskih dijalekata koji se govore u Gradišću. Hrvatski jezik govore i Hrvati u Vojvodini, kao i Moliški Hrvati u Italiji. Također i u rumunjskim mjestima Carașova (Krašovani) i Lupac. Za naš je jezik vezano još zanimljivosti, a jedno od njih je da se prvi put spominje – 1275. u dokumentu “Istarski razvod”.  Croatia Week/Večernji

13.03. (19:00)

Kužiš spiku, ne

Zakon o hrvatskom jeziku: Pravne norme teško da mogu utjecati na upotrebu jezika

Može li se upotreba jezika uopće regulirati “odozgo”, odredbama, propisima i zakonima? Samostalna je Slovenija 2004. donijela Zakon o javnoj upotrebi slovenskog jezika, koji djeluje kao direktna inspiracija za ovaj hrvatski. Između redaka hrvatskoga Zakona lako je iščitati strah od famoznih posezanja iz Srbije, koji desničarski establišment proizvodi i pumpa već barem tri decenije. Naravno, činjenica da je ksenofobija i strah od “kontaminacije” jezika jedan od glavnih pokretača jezičnog zakonodavstva, ne znači da jezik “siguran” od transformacija, asimilacije ili čak nestanka. U vremenu novih medija, granice između hrvatskog i tri najbliža mu jezična standarda, sasvim u skladu sa strahovima konzervativnih jezikoslovaca, vjerojatno su najtanje što su bile u postjugoslavenskoj eri. Međutim, transformacije o kojima je riječ ne proizlaze ni iz kakvih Deklaracija, propisa, i uopće politika “odozgo” – nego iz popularne kulture i društvenih mreža, te kulturno-medijskog krajolika koji seže šire i od Hrvatske i od famozne regije. Dinko Kreho za Kulturpunkt.

07.02. (23:00)

Blaženi hrvatski jezik

Najčešće pogrešno korištene riječi u hrvatskome jeziku

U medijskom prostoru vrlo često se može čuti kako netko govori: Šta vi kažete na to? Šta to znači? Dakle, ispravno je govoriti ŠTO. Druga stvar je pleonazam – Gomilanje suvišnih izraza istih ili bliskih značenja. Evo nekoliko primjera: No međutim – ili samo veznik NO ili samo prilog MEĐUTIM, zatim “Kako i na koji način” – ili KAKO ili NA KOJI NAČIN, ne treba oboje. Isto je i s izrazima “oko desetak”. Ili desetak ili oko deset. Nadalje, ne kaže se “zato jer” već “zato što”, a može i samo “jer”. “Hvala lijepo” je također pogrešno, ispravno je “hvala lijepa” jer je hvala u ženskom rodu. I ne može “neznam” već “ne znam”. Mnoge zbunjuje kad se koriste riječi “sljedeći” i “slijedeći”. Prvi se izraz koristi kad govorimo o nečemu što slijedi, kad je nešto nakon nečeg, a “slijedeći” dolazi od riječit slijediti, dakle slijedeći nekog. Ostalo donose Savjeti.

24.09.2023. (19:00)

Blentavi televizijski prevodi ponekad su zabavni, ali uglavnom iritiraju

“Osobnost” hrvatskog jezika

gramatika

  • U nas i televizija ima osobnost. Tako kažu naši prevoditelji. Ne znam što bi u duhu svega hrvatskoga trebala značiti “televizijska osobnost”, a ni koje “osobnosti” dobivaju plaću za takve prevode. Čak i Google prevodi “television personality” kao “televizijska ličnost”. Ali, avaj, “ličnost” smrdi po srpskom pa radije napravimo autogol nego da koristimo mrske riječi koje stoljećima žive ko uljezi u našem jeziku.
  • Hrv. jezični portal (HJP) “osobnost” definira kao “ukupnost odlika koje čine izuzetnost i neponovljivost osobe, karakteristični način na koji osoba razmišlja, osjeća i ponaša se i koji čini vlastiti stil života”. Sličnu definiciju daje i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a kao istoznačnica dopuštena je i “ličnost”. I eto nas opet kod nesretne riječi “lice” koja u nevinom obliku znači “prednja strana glave od čela do brade”, a u poganom obliku “srp. osoba, vojno lice, pov. u SFRJ, profesionalni vojnik” (HJP). Zato smo npr. pod hitno izbacili “ličnu kartu” i uveli “osobnu iskaznicu”, premda je na njoj nečije lice, lik, a ne opis karaktera, ponašanja, načina života i sklonosti japanskoj poeziji. Radiogornjigrad
25.02.2023. (18:00)

"Enter the bitch"

Jezične pogreške u prijevodima s hrvatskog na engleski: “Shrimp on the way home”

IZGUBLJENI U PRIJEVODU Kako je 'hladna plata' postala 'cold salary'? - DuList

Britanac Paul Bradbury, direktor Total Croatia Newsa i autor knjige “Croatia: A Survival Kit for Foreigners”, koji živi u Hrvatskoj već 20 godina, objavio je video na svom YouTube kanalu i u njemu nabrojio 15 šašavih pogrešaka koje Hrvati čine u prijevodu na engleski jezik.

  • plaža – bitch
  • ručni rad – free hand job
  • gulaš s tjesteninom – gulas with celebrity
  • punjena paprika – papric punishment
  • burek od zelja – burek with desire
  • pašteta od jetrica – suffering for liver
  • škampi na domaći način – shrimp on the way home. Index
22.01.2023. (20:00)

Kultura nečitanja, nekultura izražavanja

Učenici znaju računati, ali se ne znaju izražavati na hrvatskom jeziku

Institut za hrvatski jezik osudio srpsko negiranje postojanja hrvatskog jezika – NACIONAL.HR

Od oko 3830 učenika petih razreda koji su u listopadu pisali prve Nacionalne ispite, njih 6,6% (oko 250) nije položilo ni osnovnu razinu hrvatskog jezika, 2,9% nije položilo matematiku, a 3,8% nije prošlo test iz prirode i društva. Većina učenika prošla je testove s osrednjim uspjehom: bolje su napisali matematiku i PiD od hrvatskog jezika. 24sata “Važnost čitanja kao zlatnog puta do pravilnog i moćnog izražavanja gubi bitku u nastavi jer više ne možeš naći učenika koji će doista pročitati lektiru. Gledajući s razine videoigrica, ovo je rat obrazovanja i neobrazovanja u kojem, nažalost, pobjeđuje neobrazovanje. A rad u prosvjeti postao je uzaludan, Sizifov posao”, kaže profesorica hrvatskog jezika Maja Milošević iz Dubrovnika i nastavlja: “Tinejdžere ništa ne zanima, ni o čemu nemaju mišljenje. Veliki problem je u njihovoj nepismenosti, izražavanje im čine kratice jer tako skraćuju vrijeme pisanja i ne muče mozak duže od nekoliko sekundi.” Dubrovački

image

07.03.2022. (14:00)

Jezični savjet

Institut za hrvatski jezik: U pisanju ukrajinskih imena mjesta služite se ukrajinskim jezikom. Zelenski ili Zelenskij?

Dakle, ispravno je Zelenski (bez “j”), genitiv Zelenskoga.
Potaknuti čestim medijskim upitima o načinu pisanja ukrajinskih toponima zbog novonastale situacije Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje preporučuje da se ukrajinski toponimi navode prema ukrajinskome, a ne prema ruskome jeziku. Iskazujući solidarnost s ukrajinskim narodom znanstvenici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje pozivaju sve medijske kuće u Hrvatskoj da se u svojim izvješćima služe ukrajinskim imenima gradova i naselja: Kijiv (uz tradicionalni naziv Kijev), Ljviv, Harkiv, Dnjipro, Odesa, Doneck, Družkivka, Zaporižja, Krivi Rih, Mikolajiv, Mariupolj, Luhansk, Makijivka, Izmajil, Vinicja, Simferopolj, Sevastopolj, Herson, Poltava, Černihiv, Čerkasi, Sumi, Horlivka, Žitomir, Kamjanske, Kropivnicki, Hmeljnicki, Rivne, Černivci, Kremenčuk, Ternopilj, Ivano-Frankivsk, Luck, Bila Cerkva, Kramatorsk, Melitopolj, Kerč, Nikopolj, Slovjansk, Berdjansk, Sjeverodoneck, Alčevsk, Užhorod, Pavlohrad. IHJJ, 1.3.2022.

21.07.2021. (15:30)

Muke po eseju

Umjesto eseja iz hrvatskog jezika 14% maturanata predalo prazan papir

Ispit iz hrvatskog jezika na državnoj maturi sastoji se od dva dijela, eseja i testa. No da bi ga uspješno prošli, maturanti nisu trebali dobiti pozitivnu ocjenu iz eseja. Rasterećeni pritiska, od njih nešto više od 27.000, čak 14% iz eseja nije dobilo niti jedan bod, što znači da su predali prazan, ili gotovo potpuno prazan papir. Stoga se ozbiljno razmišlja da esej od sljedeće godine ponovno postane uvjet za prolaznost ocjene iz hrvatskog jezika. HRT