Šajatović: Dvije zamke za Damira Vanđelića - Monitor.hr
09.06.2022. (17:00)

Svi bi se samo okupljali

Šajatović: Dvije zamke za Damira Vanđelića

Mjesta za promišljanje nikako da zažive u Hrvatskoj. Pokušaj bivšega bankara Frane Lukovića (Ideje) usprkos kvaliteti radova nije previše utjecao na politiku. Udruga Lipa nakon početnog se entuzijazma uspavala. Mnoge druge inicijative tiho su se ugasile. Svi upadaju u zamku da će okupiti velik broj ‘uglednih stručnjaka’. Neki koji su vidjeli kako to izgleda u nekim prijašnjim pokušajima i danas se čude da od deset ‘uglednih stručnjaka’ njih osam nije bilo u stanju napisati nekoliko stranica. A oni koji su domaću zadaću predali, bolje da se nisu sramotili. U ovdašnjim okolnostima osnivač udruge jest taj koji ima ili nema viziju. Možda uz suradnju jednoga ili dvaju istomišljenika. Svi ostali koje će se angažirati zaduženi su za opjevavanje pojedine dionice. Ako inicijator računa na pedeset ‘uglednih stručnjaka s karakterom’ čije će prijedloge ukomponirati u neku cjelinu, osuđen je na neuspjeh. Da se ne spominje predzadatak – ocjena stanja i prognoza budućnosti. Miodrag Šajatović za Lider.


Slične vijesti

Četvrtak (13:00)

'Možete se vi ne baviti umjetnom inteligencijom, ali ona će se baviti vama'

Šajatović: Učimo li 45 minuta na dan o umjetnoj inteligenciji?

Ne poznavati AI danas je kao da poduzetnik ne zna čitati i potpisuje ugovor znakom ‘X’, ne znajući što prihvaća. Koliko god poduzetnik ili menadžer bio skeptičan prema tome da AI bude član uprave, student u Beču ili ‘gazda’ otoka na Filipinima, te primjere treba uzimati krajnje ozbiljno. Kad je o poslovnoj zajednici u Hrvatskoj riječ, revolucionarni eksponencijalni razvoj umjetne inteligencije, prema svemu sudeći, bit će najdalekosežnija disrupcija još od pretvorbe i privatizacije prije 35 godina. Zato bi bilo mudro da svaki od nas, koliko god nam se to ne dalo, svaki dan odvoji bar 45 koncentriranih minuta za svladavanje osnovnih znanja o umjetnoj inteligenciji i potragu za primjerima ranoga korištenja AI-ja u našim branšama. Miodrag Šajatović za Lider.

18.06. (14:00)

Pametnim strojevima protiv glupe politike

Šajatović: Industriji dajte bar milijardu eura za robote i AI

U 250 godina industrijskih revolucija umjetna inteligencija je, nakon uvođenja pokretne trake, najvažnija inovacija. Možda nekome izgleda pretjerana najava da će za od tri do pet godina propasti sve tvornice koje ne budu imale robote pogonjene umjetnom inteligencijom, ali samo bi neodgovorni političari bili spremni čekati da vide hoće li se to dogoditi ili neće. U Hrvatskoj ima na tisuće većih i manjih izvoznika, lidera u tržišnim nišama, koji bi uz poguranac novcem za investicije u nadolazeći spoj robotike i umjetne inteligencije mogli ne samo očuvati nego i povećati udjele na međunarodnim tržištima. Ako je Vlada za robotaksije mogla izdvojiti skoro 200 milijuna eura, valjda može i milijardu za sve druge. Miodrag Šajatović za Lider.

12.06. (14:00)

Za to će vrijeme smišljat što će pred iduće izbore

Šajatović: Tri godine bez izbora? Dobro vrijeme za nečinjenje

Po svemu sudeći, ‘tri godine bez izbora’ proći će kao i najveći broj godina u prvoj četvrtini 21. stoljeća. Usporenim i naknadnim reakcijama na krizne situacije, prepuštanjem briselskim činovnicima da umjesto naših vođa osmišljavaju hrvatsku budućnost. I provođenjem neopasnih ‘reformi’ kakva je na primjer zabrana zatvaranja lođa na zgradama i stavljanja klimatizacijskih uređaja na njihova pročelja. Recimo da se nešto i petlja oko digitalizacije državnog aparata. Ali to je preklanjski snijeg. Danas se ozbiljne vlade bave umjetnom inteligencijom. Europska komisija odabrala je desetak zemalja članica kojima će sufinancirati gradnju takozvanih AI tvornica. Hrvatska nije na popisu tih zemalja. Kod nas je fokus na obnovi željezničkih tračnica. Kasni se 20-30 godina, ali, kako kažu u Dalmaciji, ‘vrag prišu odnija’. Kad za deset godina, možda, obnovimo tračnice, onda ćemo se baviti umjetnom inteligencijom. Ima vremena. Miodrag Šajatović za Lider.

06.06. (22:00)

Počivao u miru

Šajatović: Inovacija koju je Stjepan Andrašić potaknuo 1989. bila je, na neočekivan način, uspješna i nakon tri desetljeća

O Andrašiću je ovih dana napisano mnogo toga lijepoga i točnoga. Točno je da je bio možda i najutjecajnija osoba hrvatske medijske scene druge polovine prošloga stoljeća. Bio je vizionar, znao je ostvariti ravnotežu između ozbiljnosti i lakšeg štiva, pružio je priliku mnogim poslije uspješnim novinarima i urednicima. Večernjak je u njegovo vrijeme imao prosječnu dnevnu nakladu od oko 370.000 primjeraka. Izdao je prvi poslovni imenik u samostalnoj Hrvatskoj, desetke stručnih rječnika i poslovnih knjiga. Uz to tucet stručnih mjesečnika. Bio je jedan od mnogih primjera menadžera koji su maknuti s dotadašnjih pozicija. Napravili su svoje uspješne male tvrtke. Ali doprinos razvoju nacionalne ekonomije ni izdaleka nije mogao biti onakav kakav bi bio da su ostali voditi velika poduzeća. Miodrag Šajatović za Lider.

28.05. (14:00)

A mogli smo i slutiti da se nešto valja iza brda, bili su presumnjivi

Šajatović: Zagustilo je kad se Andrej i Zoran slažu oko obrane

Olakšanje brzo ustupa mjesto zabrinutosti kad se dođe do povoda da se dva posvađana ega zbog nečega nađu i brzo dogovore. Tema su bile obrana i nacionalna sigurnost. Znači da su prijetnje sigurnosti zemlje krajnje ozbiljne. Odugovlačila bi njih dvojica da voda nije došla do grla. I dok u javnosti nema glasnog protivljenja jačanju namjenske industrije (tako se vojna industrija nevino nazivala u vrijeme SFRJ-a), otpori najavljenomu obveznom dvomjesečnom vojnom roku vrlo su glasni. Kad se upare ta dva stajališta, zaključuje se da mi kao društvo nemamo ništa protiv da drugim državama prodajemo oružje pa neka se njihovi mladići obučavaju i, ako treba, ginu. Ali ne bismo da naši mladići prolaze vojnu obuku i koriste se tim istim oružjem. Miodrag Šajatović za Lider.

22.05. (14:00)

Raste i trava dok se ne pokosi

Šajatović: Zašto Hrvatska nema ciljani rast BDP-a

Europska komisija morala bi imati instrumente za određivanje i kontrolu dogovorenog rasta. Do toga je, istina, dug put. Ali do tada bi Bruxelles mogao nametnuti državama članicama, kad već nameće sve do neodvojivih čepova, da u tekuću godinu izađu s ciljanom stopom rasta. Ali onda nastupe neoliberalni ekonomisti: nije na državama da planiraju rast, one samo trebaju stvarati uvjete da biznis lakše radi. Pa će se na kraju vidjeti kakav će biti BDP. Nije čudno što većina europskih političara na vlasti, uključujući hrvatske, obožava takav pristup. Kako bi rekla ekipa iz ‘Alana Forda’: ‘Ništa ne obećavamo i to izvršavamo.’ Ugodna je to pozicija. Kina si je odredila rast od 5 posto za ovu godinu, a to isto ima i SAD, Indija, pa i Poljska. Dok ostali europski političari, uključujući hrvatske, ne izađu iz zone komfora i ne vežu mandate uz brojčano obećani rast BDP-a, neminovni su porazi u globalnim nadmetanjima. Miodrag Šajatović za Lider.

15.05. (12:00)

Priznati poraz

Šajatović: Dobra predsezona, znak dodatnog jačanja ovisnosti o turizmu

Samohvalu kako trenutačno najbrže rastemo unutar sporovozeće Europske unije treba uzeti s rezervom. U 21. stoljeću moguće je prepoznati tri razdoblja. Prvo je od 2000. do 2008. Rast se temeljio na priljevu kapitala i kredita. To je bio realni priljev koji se razmjerno brzo pretvarao u kupovnu moć. Ulagači su kupovali dionice, zemlju, plaćali radove, a domaći su prodavači i dobavljači onda trošili i ulagali taj novac. Više od pola stranih investicija išlo je u bankarstvo, telekomunikacije i trgovinu. Udio industrije u bruto dodanoj vrijednosti smanjen je za 20 posto. Paralelno rastu privatni dugovi gospodarstva i građana. Da se i nije dogodila globalna kriza, dogodio bi se lom. Koliko god mi navijali za rast industrije ne mijenja se paradigma rasta. Turizam plus doznake iz inozemstva plus fondovi EU-a. Miodrag Šajatović za Lider.

08.05. (13:00)

Zašto planirati kad možemo iznenaditi sami sebe

Šajatović: Hrvatska vlada mora osnovati ministarstvo vanjske trgovine

I dok sve ozbiljne države imaju ministarstvo vanjske trgovine i pripremaju se na dugotrajne trgovinske ratove (carine su tek vrh ledenoga brijega), u Hrvatskoj vlada blaženi spokoj. Dežurni su analitičari nonšalantno za TV kuće komentirali da naša razmjena s SAD-om nije velika, pa nema razloga za brigu. U Vladi su to jedva dočekali pa i oni ponavljaju istu priču. Ali ne, nama institucija koja bi se bavila pomaganjem poslovnoj zajednici da se lakše probije na strana tržišta ne treba. Za svaki slučaj ukinuta je čak i Agencija za investicije i izvoz. Imamo mi fondove EU-a kao generatore rasta. Kad zagusti, dok samo od sebe ne prođe, ako se baš mora, osnujemo međuresorno povjerenstvo. Zna se da je to najefikasnije rješenje za nerješavanje nekog problema. Miodrag Šajatović za Lider

01.05. (12:00)

Reci mi u što ulažeš i reći ću ti tko si

Šajatović: Sudbina svijeta ovisi o državnim obveznicama

Svjetski dug dostiže rekordne razine. Velike sile, za koje se čovjek pita odakle im toliko novca za naoružavanje, istraživanje svemira, ulaganje u robotizaciju, financiranje obavještajnih službi te sto drugih stvari, postižu rekorde. Udio je javnoga duga u BDP-u Sjedinjenih Država 121 posto. Kina, koja se počela zaduživati desetljećima poslije, već je na devedeset posto. Jedina stvar koje se Trump dosad istinski uplašio jest opasnost da bi se moglo urušiti trgovanje američkim državnim obveznicama. Zato savjet svima nama: obratimo pozornost na državne obveznice i njihovo tržište. Ti signali diktiraju poteze svjetskih čelnika. Više od signala iz trgovina i s dioničkih i deviznih burzi. Miodrag Šajatović za Lider.

24.04. (13:00)

SF vlada

Šajatović: Zašto Plenković ne bi za potpredsjednika Vlade imenovao AI?

Nakon što 1. lipnja prođe i drugi krug lokalnih izbora, sljedeće tri godine političari ne bi trebali biti opterećeni izlascima na političko tržište. Tako i premijeru Plenkoviću ostaju tri godine mandata tijekom kojih bi napokon mogao učiniti nešto veliko. Po čemu će biti upamćen. Njegov veliki politički finale. Svih dosadašnjih godina Plenkovićeva premijerovanja u fokusu su bili iznuđeni odgovori na krizne situacije (Agrokor, korona, rat u Ukrajini, sada Trumpove carine…). Krizni menadžment, treba priznati, i nije bio tako loš. Ali za održivu budućnost države i zajednice uz političare vatrogasce nužni su oni koji mogu artikulirati dugoročne scenarije i strateško usmjeravanje države.

Jeste li uočili vijest da je Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata upravo odobrila pokretanje prvoga integriranog regulativnog ekosustava na svijetu temeljenoga na umjetnoj inteligenciji? Pojednostavnjeno, zakone će pisati i kontrolirati – na temelju najboljih svjetskih praksi – umjetna inteligencija. Miodrag Šajatović ima prijedlog za premijera… za Lider.