Šajatović: Marić više nije imao Plenkovićevu podršku u čuvanju državne blagajne - Monitor.hr
07.07.2022. (08:00)

Ja ne vjerujem gazdi, on ne vjeruje meni

Šajatović: Marić više nije imao Plenkovićevu podršku u čuvanju državne blagajne

Jedan od primjera zašto je dugovječni čuvar državne blagajne odlučio otići jest i nečuveni potez ministra prometa i veza Olega Butkovića. Koji je kao predsjednik Skupštine Hrvatskih autocesta dopustio da Uprava zaposlenicima obeća mjesečno usklađivanje plaća s rastom troškova života u prethodnome mjesecu. Teško je vjerovati da je Butković HAC-ovcima amenovao usklađivanje plaća a da to bar prešutno nije odobrio premijer Plenković. Ako je tako, ministru financija nije preostalo drugo negoli povući se ‘iz osobnih razloga’. Državna administracija i u normalnim je društvima opetrećena procedurama. U Hrvatskoj je sve potencirano nekvalitetnim zakonskim i podzakonskim rješenjima, stranačkim pritiscima i pritiscima interesnih skupina (gdje pojedini zainteresirani stišću prijetnjama i ucjenama). Pa je onda tu strah od Remetinca. Dijelom opravdan, a dijelom alibi za nečinjenje onoga za što se prima plaća. Miodrag Šajatović za Lider.


Slične vijesti

Četvrtak (18:00)

Ako već daju obećanja, zašto da ne budu kreativni?

Šajatović: Pet je predizbornih disciplina, nitko da dođe na ideju sa šestom

Prva je uvrijedi protivnika, druga je uvjeravanje da “oni to mogu bolje”, treća je reakcija na neku nepovoljnu situaciju vladajućih kako bi se ušićario koji bod… tu je i igranje na sigurno, pa i podilaženje glasačima poput povećavanja plaća i mirovina…  Teoretski, postoji i šesta disciplina. To je ona u kojoj neki političar izađe s originalnom idejom i obećanjem. Primjeri? Pa evo, recimo, da neka stranka sve karte stavi na zdravstvo. I da obeća kako će udvostručiti izdvajanja za zdravstvo, smanjiti liste čekanja na 60 dana i zabraniti liječnicima da istodobno rade u javnom i privatnom zdravstvu. Ili će druga stranka najaviti da će sve snage i politike usmjeriti na rast industrije i izvoza. Pa će osnovati ministarstvo industrije i vanjske trgovine. Za tu šestu disciplinu, nažalost, obično nema prijavljenih natjecatelja.  Miodrag Šajatović za Lider.

23.11. (09:00)

Act surprised

Šajatović: Osoba 2023. godine je, u prenesenom i doslovnom smislu, ChatGPT

Davne 1995. uredništvo časopisa Time za osobu godine proglasilo je PC. Bio je štos nešto neživo proglasiti osobom. Kad se 2023. za osobu godine proglasi oblik umjetne inteligencije ChatGPT, više nije sigurno je li riječ o digitalnom proizvodu u oblaku ili nečemu što briše granicu između čovjekove i umjetne inteligencije. Ne bi bilo loše pogledati glasoviti ZF film iz 1968. ‘2001.: Odiseja u svemiru‘. Posebno dio kad računalo HAL 9000, sa svim elementima onoga što danas podrazumijevamo pod umjetnom inteligencijom, instalirano u svemirski brod kojim ljudska posada putuje prema Jupiteru, u strahu da ne bude isključeno, ne preže od namjere da se riješi ljudske posade. U filmu jedan od preživjelih astronauta u posljednji trenutak stavi umjetnu inteligenciju pod kontrolu. Ali to je ipak samo film. Miodrag Šajatović za Lider.

16.11. (11:00)

Linijom manjeg otpora

Šajatović: Zamka vođenja Hrvatske prema franšiznome modelu

Podizanje kreditnog rejtinga svakako je pozitivna vijest. Ali otvara i neka pitanja. Ako je napredak tako velik, kako to da Hrvatska i uz neviđeni poguranac EU fondova i dividende ulaska u šengenski i europrostor i dalje ne uspijeva ostvarivati stope rasta BDP-a više od tri posto na godinu? Prepisivanje tuđih gotovih rješenja ulijenilo je vlade, ekonomiste i društvo u cjelini. Već četrdeset godina, još od vremena posljednje faze socijalizma, ali nastavljeno i u samostalnoj tranzicijskoj ekonomiji, rast i pokušaj razvoja Hrvatske svodi se na ispunjavanje uvjeta koje postavljaju različiti davatelji makrofranšiza. U prvo vrijeme bili su to MMF i Svjetska banka. Onda je glavni franšizer, u fazi kandidature za članstvo u EU-u, postao Bruxelles. Ne treba zaboraviti da, kao i u biznisu, tako i u međunarodnoj politekonomiji davatelji franšize ipak žele zarađivati više od primatelja. I tu se plaća franšizna naknada premda nije tako jasno vidljiva kao u poslovnim odnosima. Ni u slučaju državnih franšiza nema besplatnog ručka. Miodrag Šajatović za Lider.

09.11. (16:00)

Umjesto na sudu, mogli su se susretati na otvorenjima novih tvornica

Šajatović: Vlada i krupni poduzetnici trebaju transparentno razgovarati

U cijeloj priči nema nevinih. Ivica Todorić nikad neće priznati da je razvijajući Agrokor pristao igrati iznimno rizičnu utakmicu. Bio je najambiciozniji poduzetnik u Hrvatskoj i jedan od tri najambicioznija u regiji. U akvizicije i modernizacije išao je s velikim iznosima posuđenog novca. Agrokor je širenje financirao uz dvoznamenkaste godišnje kamatne stope. Kad se tijek novca zakomplicirao, dogodili su se rubno prihvatljivi odnosi s dobavljačima. Da se s Ivicom Todorićem razgovaralo i usklađivalo u desetljeću prije kobne 2017., ili bi mu se pomoglo da ima nerizične financije ili bi ga se na neki način prikočilo. Bilo bi bolje za obje strane. Ekipi iz Banskih dvora ne može se oprostiti to što su oni koji su pisali lex Agrokor poslije na konzultantskim poslovima, u provođenju izvanrednog zakona, naplatili stotine milijuna kuna. Tako je državna intervencija trajno kompromitirana i bit će veliko iznenađenje ako u nekom trenutku politički i pravno ne dođe na naplatu većini aktera. Miodrag Šajatović pojašnjava za Lider.

02.11. (09:00)

Ako su oni to kupili, znači da im vrijedi triput toliko!

Šajatović: Strane tvrtke u ofenzivi, domaće pokušavaju držati položaje

Ako svjetski lider koji upravlja s bilijun dolara ulaganja uđe u hrvatski turizam, vrlo će vjerojatno navaliti i ostali iz investicijske lige prvaka. Kad se tomu pridodaju strane megainvesticije, sve je više signala da se nakon ulaska Hrvatske u euro i šengensko područje ubrzao trend dolaska stranih tvrtki. Pitanje za ekonomsku, poslovnu, političku, pa i opću javnost je jednostavno: Je li svejedno kakav je omjer između stranog i domaćeg vlasništva? Postoji li neka donja granica ispod koje se ne bi smjelo ići zbog nacionalne sigurnosti i opstojnosti? Da ne bude zabune, globalizacija i ulazak u EU mijenjaju vlasničke strukture u svim bivšim socijalističkim ekonomijama, koje su pola stoljeća bile umjetno zaštićene od inozemnih ulaganja. Nadalje, mnoga strana ulaganja podignula su tehnološku razinu ovdašnjega gospodarstva, donijela zaposlenicima nova znanja i procese. Ali logično je da je interes inozemnih matica velik dio novostvorene vrijednosti transferirati u zemlju u kojoj živi osnivač. Zato se politička vodstva odgovornih zemalja bore da njihovi poduzetnici očuvaju što veći dio domaćeg tržišta i da osvoje što više inozemnih. Miodrag Šajatović za Lider.

26.10. (10:00)

S većim plaćama dolaze i veće cijene

Šajatović: Vlada o inflaciji ništa ne obećava i to ispunjava

Govor premijera Andreja Plenkovića u Saboru o stanju države i nacije, praćen jednosatnim ometanjem oporbenih zastupnika koji su cijeli sat lupanjem stvarali buku, zasjenio je drugu, mnogo važniju vijest. Sindikati javnih i državnih službi prihvatili su Vladinu ponudu da će plaće za 230.000 zaposlenih u javnom sektoru odmah porasti za pet posto, a božićnica se diže na tristo eura. Djed Mraz iz Banskih dvora obećao je još i dvanaest posto veće plaće. Vrlo je važno uočiti koliko u Banskim dvorima ignoriraju inflaciju. Za rast cijena okrivio je globalne okolnosti i poduzetnike koji su neopravdano dizali cijene. To da rast plaća u državnom i javnom sektoru podgrijava inflaciju, premijeru, čini se, nije ni nakraj pameti. Miodrag Šajatović za Lider.

20.10. (10:00)

Da čujemo i drugu stranu

Šajatović: Svi su za dijalog, ali samo s istomišljenicima

Prošlog tjedna u Lideru smo objavili razgovor s Katarinom Peović, zastupnicom Radničke fronte, koja se zalaže za ukidanje privatnog vlasništva. Među brojnim reakcijama na društvenim mrežama bilo je i onih koje su se svodile na iščuđavanje što je tjednik prije svega namijenjen poduzetnicima i menadžerima dao prostor ekstremno lijevim političkim i ekonomskim idejama. Bilo je tu jednoumlja, isključivosti, ‘cipelarenja‘… Zanimljivo je kako neki koji sebe smatraju liberalnim osobama imaju potrebu uredništvu privatnih, neovisnih novina, u stilu političkih komesara, pokušati određivati s kim i kako smije voditi razgovore. Srećom, izgradili smo održiv medijski projekt i svaki smo dan na tržišnoj provjeri svojih odluka. Dodjela Nobela za ekonomiju posljednjih godina pokazuje nedostatak mislilaca koji će dati provedive odgovore na izazove koji su pred kapitalizmom zapadnog tipa. U takvim okolnostima ekstremno lijeve i desne ideje padaju na plodno tlo. Miodrag Šajatović za Lider.

12.10. (13:00)

Možda to netko ne zna, ali mi imamo i industriju

Šajatović: Liderove nagrade za proizvodne investicije – ponos i frustracija

Zašto ponos? Pa čovjeku je drago kad se pokaže da je tvrdoglavo inzistiranje na nagradama baš za proizvodne investicije bilo utemeljeno. Još nismo naišli na primjer promašene investicije. Frustrira što se odnos prema industriji i dalje ne mijenja. Da nije Liderove akcije ‘Brojimo šlepere s robom za izvoz‘, i dalje bi se u Hrvatskoj brojilo samo koliko je turista došlo i koliko su noći spavali u ovdašnjim krevetima. I dalje nema razumijevanja da je industrija temelj svake uspješne nacionalne ekonomije. Frustrira što država ne želi napraviti finalni korak. Okupiti tristotinjak najpotentnijih proizvodnih tvrtki, pitati ih što im treba da ubrzaju rast. I imati smislene kriterije što posebno poticati. Miodrag Šajatović za Lider.

05.10. (12:00)

Europa između dva pola

Šajatović: Kinezi rasturaju europske dobavne lance u nastajanju

Osjećaj je da nema tvrtke u Hrvatskoj koja u kratkom razdoblju neće (in)direktno osjetiti globalni fajt SAD-a i Kine. Oni koji misle da su imuni na posljedice i da se njih taj ekonomski rat divova ne dotiče nisu naročito odgovorni prema budućnosti svojih biznisa. Kao što nam je prije dvije-tri godine izgledalo da su inflacija i masovni dolazak stranih radnika neka daleka budućnost, pa su procesi iznenada eksplodirali, tako postoje veliki izgledi da će se kineski utjecaji uskoro početi eksponencijalno pojačavati čak i u maloj ekonomiji na periferiji Europske unije. I kako da se sada hrvatski poduzetnik ponaša? Da odbije najpovoljniju ponudu i ugrozi buduću likvidnost? Ili da bude disciplinirani građanin-poduzetnik i da prihvaćanjem skupljeg rješenja iskaže privrženost europskoj industriji? U najboljem slučaju, ići će se na kombinaciju dobave. Miodrag Šajatović za Lider.

28.09. (15:00)

Ubrzanje trenda

Šajatović: Neka institucije ne rade svoj posao

Prošlih dana zabilježena su tri primjera institucija koje su zbog pretjerane primjene sile aktualne vlasti na njih, prema svemu sudeći, došle do točke trajne deformacije. Prvi je slučaj ničim obrazložena smjena direktora regulativne agencije HROTE Borisa Abramovića, čovjeka koji je upozorio na viškove HEP-ova domaćeg plina. Onda se pokazalo da su dugogodišnji politički pritisci na USKOK rezultirali time da se za mjesto ravnatelja više nitko ne želi javiti. Da bi se na kraju unutar osječke policijske uprave dogodio pokušaj zataškavanja prave klasifikacije ubojstva djevojke koje je počinio policijski djelatnik te uprave. Možda će jednoga dana upravo sredina rujna 2023. biti označena kao prijelomna kad je vlast pretjerala s učestalošću i snagom sile kojom su se kompromitirale državne institucije. Primjećuje Miodrag Šajatović, za Lider.