Šajatović: Reforme - Potemkinova sela na hrvatski način - Monitor.hr
09.11.2021. (07:00)

Još uhljeba

Šajatović: Reforme – Potemkinova sela na hrvatski način

Igrokaz reforme zdravstva samo je jedan u nizu koji na festivalu koji slijedi trebamo očekivati. Ovdašnja administracija gradit će brojna Potemkinova sela. Kao što je knez Potemkin bio napravio lažna sela uz put kojim je prolazila carica Katarina II., tako će sada, prema svemu sudeći, biti fingirane reforme da se zavaraju birokrati iz Bruxellesa. Da se opravda temeljem Nacionalnog plana oporavka već pristigli predujam. Očito je zadatak smišljanja zdravstvene reforme pretežak za postojeću administraciju. U programu reformi za koje je stiglo 812 milijuna eura piše (molim za malo koncentracije): Analiza radne opterećenosti provest će se za institucije uključene u pojedine sustave upravljanja i kontrole uzimajući u obzir i opterećenje koje proizlazi iz Mehanizma za oporavak i otpornost… U prijevodu, jedino je sigurno da će reforme za posljedicu imati – povećanje administracije. Miodrag Šajatović za Lider.


Slične vijesti

Četvrtak (13:00)

Onda su tu trgovci koji, htjeli – ne htjeli priznati, u svakoj inflaciji mogu profitirati

Miodrag Šajatović: Liječenje inflacije pijavicama i puštanjem krvi

Kad je o Hrvatskoj riječ, treba biti svjestan nemoći monetarne vlasti i Vlade da ozbiljnije obuzdaju cijene. Sve što se radi (ograničavanje marži, snižavanje trošarina, zamrzavanje cijena, dizanje mirovina za trećinu rasta troškova…) više je politički folklor uplašenih vođa nego paket mjera koji bi mogao ozbiljnije ublažiti rast cijena. Dok se na globalnoj razini ne pronađe model kapitalizma 3.0 koji bi iskorištavanjem mogućnosti digitalne revolucije (umjetna inteligencija) automatski i bez sitnih dnevnopolitičkih interesa optimirao kapitalističke poslovne cikluse, bit će pretjeranih šokova u standardu najširih slojeva kojima će se izravnavati, nazovimo to, nezasluženi rast standarda ostvaren u godinama kad je ’tiskara novca’ radila u tri smjene. Miodrag Šajatović

 

16.06. (18:00)

Nije prioritet, ali bilo bi lijepo

Šajatović: Gradonačelniče Tomaševiću, spasite KK Cibonu!

Vratila se nada, nakon osvajanja prvenstva i Kupa, da bi taj zagrebački klub opet mogao biti zdrav i potencijalno uspješan zagrebački sportski kolektiv. Na čije će utakmice s uživanjem dolaziti cijele obitelji. Ključna figura bez koje je sada nemoguće očuvati instituciju KK Cibone zagrebački je gradonačelnik. Upućeni procjenjuju da gradonačelnik Tomašević nije protiv pomoći Grada, ali uza stotine drugih požara koje pokušava gasiti prepuštanje posla suradnicima nije se pokazalo najučinkovitijim. U odnosu na Cibonu može dokazati da, koliko god mu sport nije bio životno važan, kao netko tko gradi politički leadership ima snage baviti se i nečim što nisu njemu bliske pješačke ili biciklističke staze. Osim toga, ako u zagrebačkom sportu postoji publika koja predstavlja urbani Zagreb, onda je to onih pet tisuća gledatelja na finalu hrvatskoga košarkaškog prvenstva. Ako želi dizati urušene institucije Zagreba, Cibona bi morala biti primjer. Smatra Miodrag Šajatović za Lider.

09.06. (19:00)

Svi bi se samo okupljali

Šajatović: Dvije zamke za Damira Vanđelića

Mjesta za promišljanje nikako da zažive u Hrvatskoj. Pokušaj bivšega bankara Frane Lukovića (Ideje) usprkos kvaliteti radova nije previše utjecao na politiku. Udruga Lipa nakon početnog se entuzijazma uspavala. Mnoge druge inicijative tiho su se ugasile. Svi upadaju u zamku da će okupiti velik broj ‘uglednih stručnjaka’. Neki koji su vidjeli kako to izgleda u nekim prijašnjim pokušajima i danas se čude da od deset ‘uglednih stručnjaka’ njih osam nije bilo u stanju napisati nekoliko stranica. A oni koji su domaću zadaću predali, bolje da se nisu sramotili. U ovdašnjim okolnostima osnivač udruge jest taj koji ima ili nema viziju. Možda uz suradnju jednoga ili dvaju istomišljenika. Svi ostali koje će se angažirati zaduženi su za opjevavanje pojedine dionice. Ako inicijator računa na pedeset ‘uglednih stručnjaka s karakterom’ čije će prijedloge ukomponirati u neku cjelinu, osuđen je na neuspjeh. Da se ne spominje predzadatak – ocjena stanja i prognoza budućnosti. Miodrag Šajatović za Lider.

02.06. (12:00)

Popravni ispit

Šajatović: Filipović – još jedan ministar energetike, a ne industrije?

Filipović nije došao na mjesto ministra s dobrim imidžem. Dobar glas izgubio je nesmotrenostima u vrijeme kampanje za gradonačelnika Zagreba. A onda su mediji jedva dočekali njegovu priču da 20 minuta u SAD-u nije prešao cestu jer nije znao za tipku na semaforu. Imidž ne mora biti istina, ali je činjenica. No, u ministarskom razdoblju nije mu se dogodio niti jedan gaf koji bi medijima dao štofa za nastavak serijala. Za nadati se da povoda za ismijavanje novi ministar više neće davati. No to je manji dio izazova. Veći je problem što se Davor Filipović uselio u ministarstvo koje nalikuje čudnovatom kljunašu. Kao i prethodnici mu, Filipović upada u zamku da većinu vremena odvaja za energetiku, a industrija opet ostaje po strani. Nedavno se iz ministarstva moglo čuti da se priprema industrijska strategija koja će se temeljiti na reformi pravosuđa i obrazovanja. Poznavajući stavove Filipovića kao profesora, posebno ćemo pratiti hoće li se usuditi suprotstaviti se takvom tragikomičnom i s realnošću posvađanom pristupu. Miodrag Šajatović za Lider.

27.05. (09:00)

Trideset godina u analognom, a trideset godina u digitalnom okruženju

Šajatović: Generacija maturanata iz 1977. nije nesretna kao što smo mislili

Današnjim generacijama prijeti mnogo nezgodniji paket opasnosti. Moja generacija ostavlja im urušene institucije, nikad izgrađeni sustav vrijednosti i bezvizionarstvo. A na to se sada slažu agresivna Rusija, osnažena Kina, SAD s unutarnjim razdorima… Priroda se sveti što joj je učinjeno maksimiranjem ekonomskog rasta po svaku cijenu. K tome, tu je digitalna revolucija koja ubrzava život i uvjete za rad do točke u kojoj ljudski mozak samo što ne pukne. Ako se vratimo mom razredu, od nas 28 živo je 26. Zanimljivo, trećina smo samostalni poduzetnici (tvrtke, obrti, OPG-ovi, odvjetnički uredi). Trećina su državni službenici. Nekoliko kolega zaposlenici su u tvrtkama, a imamo i dvije dugotrajne dobrovoljne nezaposlenosti. Možda će slična struktura biti i u generacijama koje upravo ulaze u svijet rada. Ono u čemu bismo se mogli drastično razlikovati mjesto je rada. Od nas 26 samo je jedan kolega izvan Hrvatske. Kad sadašnji maturanti budu slavili npr. 20-godišnjicu mature, to će, vjerojatno, raditi virtualno, osvrće se na svoju maturu Miodrag Šajatović za Lider.

19.05. (14:00)

Ušminkavanje krize

Šajatović: Sedam faza inflacije

Rast cijena pojavni je oblik nagomilanih neravnoteža dodatno povećanih ratom u Ukrajini i ekonomskim sukobom između Zapada i Rusije. Inflacija se obično razvija u sedam faza. Tek smo u drugoj. Pojednostavnjeno, prva je faza kad inflacija bukne i približi se godišnjoj razini rasta cijena od osam do deset posto. U drugoj fazi vlasti reda radi, da se ne kaže da ništa ne rade, odigraju predstavu sa zamrzavanjem cijena. U trećoj fazi inflacija jača, kupci smanjuju potrošnju. U četvrtoj fazi proizvođači smanjuju proizvodnju, ali nastavljaju pokušavati prevaliti trošak na preostale kupce. U petoj fazi u branšama počinju posustajati najneotporniji igrači. U šestoj fazi počinju socijalni buntovi. U sedmoj fazi, kad više ništa ne pomaže, vlasti smanjuju tiskanje novca, dižu realne kamate, hlade potražnju, mire se s recesijom samo da svedu inflaciju u političko-socijalno prihvatljive okvire. No, sve to traje, čak godinama… Miodrag Šajatović za Lider.

12.05. (15:00)

Fućkaš obalu i more, daj EU novce

Šajatović: Susjed Viktor dobro se zabavlja

Mađarska pod Orbanom neskriveno razvija kombinaciju iliberalne demokracije i strateškog kapitalizma kojeg karakterizira javna i čvrsta povezanost autokrata i tamošnjih krupnih kapitalista. Koji rade za svoj račun, ali uvažavajući da moraju odraditi i dio poslova kako bi se ostvarivala državna politika, javno proklamirane ideje da Mađarska želi postati poslovno središte srednje i jugoistočne Europe. Hrvatska politička i opća javnost pokazala se indiferentnom na primjere ovladavanja mađarskih tvrtki energetikom, bankarstvom, poljoprivredom, prehrambenom industrijom i trgovinom. Kad je Orban počeo svojatati našu obalu, činilo se da će se javnost konačno trgnuti, no čini se da i tu postoji kolektivna nezainteresiranost, tvrdi Miodrag Šajatović za Lider.

06.05. (15:00)

Još će nam turisti uništiti sezonu

Šajatović: Lude dvadesete – Ekonomija i biznis naglavačke okrenuti

Pandemija COVID-19, rat u Ukrajini i zapadne sankcije Rusiji okrenuli su biznise naglavačke. Pri čemu nije jasno koliko bi ta izokrenuta vremena mogla potrajati. Dojučerašnje anomalije postaju pravilo. Disrupcije koje su se do prije dvije i pol godine vezivale ponajprije uz efekte digitalne revolucije sada su sve češće uzrokovane geopolitičkim tektonskim poremećajima. Nema sidara i starih recepata kojih bi se poduzetnik ili menadžer mogao držati i biti siguran da će prebroditi oluju. Sve se preispituje. Možda se, ako Europom zavlada neka teška recesija pa na Zapadu krene val otpuštanja, taj problem kratkoročno riješi sam od sebe. Ali dugoročno, svi koji misle da mogu tri mjeseca platiti sezonce, ostvariti veliki profit i da se to neće promijeniti, trebali bi dobro razmisliti. Miodrag Šajatović za Lider.

28.04. (14:00)

Samo Radimir Čačić

Šajatović: Menadžer, pobjednik izbora u Sloveniji. U Hrvatskoj takav nije na vidiku

Teško je sjetiti se da je ikad u hrvatskoj javnosti riječ ‘menadžer’ bila korištena u pozitivnom kontekstu kao proteklog vikenda. Razlog je bila velika pobjeda Roberta Goloba i njegove novoosnovane stranke Pokret slobode nad Janezom Janšom. Odmah se postavlja pitanje bi li u Hrvatskoj bilo moguće da neki menadžer/poduzetnik osnuje stranku i pobijedi na izborima. A drugo pitanje je mogu li biznismeni (bilo da su poduzetnici bilo samo menadžeri) opstati i uspjeti na hrvatskoj političkoj sceni kao članovi postojećih stranaka. Od 12 dosadašnjih premijera, petorica su imali menadžersko iskustvo. No, od 2000. ta je pozicija za njih nedostupna. Nekih novih biznismena koji imaju volje ući u politički ring s novim strankama u Hrvatskoj nema na vidiku. Miodrag Šajatović

21.04. (22:00)

Ako nekome još nije jasno u koju vrstu kapitalizma mi spadamo

Šajatović: Tri prijedloga kako odgovoriti državno upravljanom kapitalizmu s Istoka

Uobličavanje obrane od državno koordiniranoga kapitalizma nije nimalo jednostavno. Traži stručnost, vrijeme i usredotočenost. Prvo, Hrvatskoj treba institucija za strateško ekonomsko promišljanje. Drugo, potrebno je ministarstvo međunarodne razmjene. Treće, potreban je stalan i od javnosti neskriven oblik koordinacije Vlade i najvećih hrvatskih poduzetnika. Ako nam se ne da mučiti, jednostavno predamo upravljanje državom nekoj od zemalja koje s tim, u okviru svoga strateškoga kapitalizma, imaju iskustva. I voljne su ‘pomoći‘ samozadovoljnim, rentijerski nastrojenim, uspavanim susjedima.  Miodrag Šajatović za Lider.