Šajatović: Tomašević, Vuković i Samodol – idila je (očekivano) trajala kratko - Monitor.hr
16.10.2021. (20:30)

O osnovama suvremenoga korporacijskog upravljanja

Šajatović: Tomašević, Vuković i Samodol – idila je (očekivano) trajala kratko

Početak Tomaševićeva mandata, nakon dvadeset godina vladavine Milana Bandića, krajnje je zahtjevan pothvat. Uza stare interesne strukture koje se bore za opstanak tu su i oni koji do sada nisu imali pristup kolaču od 4,2 milijarde kuna Holdingovih rashoda. Pa su tu zakonska ograničenja koja ne vrijede za privatne korporacije. Pa još mnogo klipova koji sami padaju (pucanje vodovoda u Selskoj). Pa epska ‘partija’ s Pripuzovim C.I.O.S.-om zbog otpada. Pa još sto drugih stvari. Tomašević je u ulozi kriznog menadžera. A oni moraju imati jasnu sliku onoga što žele, iznijeti je svim stakeholderima i igrati s igračima koje su naslijedili. Mnoge bi se moglo pridobiti. Nisu svi neprijatelji, bez obzira na to kako su zaposleni. Igrati prema njima ‘bunker’ nije dobro rješenje. Preživi li sve te izazove, Tomašević bi za tri godine mogao postati ozbiljan izazivač premijeru Plenkoviću. Kojega to, za sada, ne zabrinjava previše. Pa se s gradonačelnikovim kadrovskim mukama dobrohotno zafrkava ‘puštajući suze’ zbog toga što svjetla u Poglavarstvu gore duboko u noć. Miodrag Šajatović za Lider.


Slične vijesti

Četvrtak (14:00)

Manje apartmana, više odrastanja – Hrvatska otkriva čari 'nekvalitetnog' rasta

Šajatović: Ideja odricanja od rasta BDP-a dobiva neočekivane pristaše

Odrast (engl. degrowth) kapilarno postaje legitimna tema. U turizmu su spremni zaustaviti rast zabranom gradnje apartmana. Radnička fronta i Domovinski pokret zabranom uvoza radnika žrtvovali bi rast BDP-a. A i porezno tjeranje na najam praznih stanova umjesto gradnje novih uklapa se u ideje zagovornika odrasta. Godinu dana nakon, prema mišljenju mnogih, skandalozne Tomaševićeve konferencije o odrastu ideja o žrtvovanju rasta BDP-a postaje politički podobna. Čak bi se na njoj mogli dobivati glasovi na lokalnim izborima. Rast je, bar privremeno, dok je turizma i EU fondova, ostvaren. Kad su se Hrvatskoj već tako posložile zvijezde, sad kriterij uspjeha vladajućih, ali i biznis-zajednice, više nije sirovi rast, nego onaj utemeljen na razvoju, dakle kvalitetan rast. Miodrag Šajatović za Lider.

05.09. (13:00)

Porez nekima, a ne svima

Šajatović: Porez na nekretnine – samo da ne bude previše štete

Pogrešno je vjerovati površnoj impresiji da će se oporezivanjem praznih stanova povećati ponuda na tržištu, pa će to spustiti cijene. Obično se zaboravi mnogo ‘sitnica‘. Primjerice, one kojima su podstanari ostavili štetu i neplaćene režije, uza sudstvo koje nije ponudilo zaštitu, nikakav porez neće nagnati na ponavljanje pogreške. Ako devedeset posto građana živi u svojoj nekretnini, dakle 380 tisuća njih su podstanari. Koliko podstanarskih stanova treba? U kojim mjestima? Koja bi bila prihvatljiva cijena najma garsonijere, jednosobnog ili dvosobnog stana? Koji je, brojčano izražen, cilj prosječne stanarine na koju Vlada cilja poreznim izmjenama? Porez na nekretnine neće riješiti ništa bitno, pa bi dobitak bio da komplikacije i šteta od njegova uvođenja ne budu prevelike. Miodrag Šajatović za Lider.

29.08. (14:00)

A on ipak ne ulazi u utakmice koje teško može dobiti

Šajatović: Plenković najavio ‘uređivanje institucija‘. Pretežak je to zadatak

Ako ipak krenemo od pretpostavke da priznanje o neuređenim institucijama i potrebi njihova uređivanja nije bio trenutak nepažnje, bilo bi zanimljivo promisliti o tome bi li Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem to mogla provesti. Bit će iznenađenje ako se zadatak ne izgubi u dnevnoj operativnoj zbiljnosti. Plenković bi morao rušiti sustav koji se stvarao trideset godina. U kojem ključne uloge na svim razinama drže članovi stranke čiji je predsjednik. Tipičan primjer ‘kvake 22‘. HDZ je ‘bratstvo‘ od 217.000 članova. Godinama stvarana mreža ‘pomoći bratu u nevolji‘ iznimno je čvrsta. Tko je komu što dužan, kako ne pomoći pri zapošljavanju nekoga iz ‘bratove‘ obitelji, kako ne prilagoditi neki natječaj nekomu od ‘braće‘?  Čak i oni članovi HDZ-a koji ne bi željeli igrati prema sirovim bratskim odnosima moraju uložiti goleme napore vozeći slalom između etike i zakona s jedne strane i stalnih pritisaka članova stranačkog bratstva s druge strane. Tko izrazito ignorira činjenicu da je član bratstva, lako ostaje bez funkcije. Miodrag Šajatović za Lider.

22.08. (10:00)

Pa se ti igraj s vatrom

Šajatović: Sudbina templara – pouka za Elona Muska i big tech ekipu

Bogatstvo Billa Gatesa, Jeffa Bezosa, Elona Muska, Marka Zuckerberga i njima sličnih nije kompatibilno s demokracijom, smatra autor knjige Gigakapitalisti Riccardo Staglianò. Polazi od teze ‘da se ta zastrašujuća količina novca neizbježno pretvara u jednako zastrašujuću moć‘. Pri čemu misli i na ‘moć interveniranja u donošenje zakona. Motiv koji se provlači kroz biografije svih njih, a koji je novost, jest da je riječ o privatnim osobama kojima je dopušteno ono što je nekad bilo dopušteno samo državama‘. Najmoćniji poduzetnici današnjice zaboravljaju da su, dok prijete demokraciji, prijetnja opasnijim protivnicima – političkim vladarima i s njima povezanim ‘dubokim državama‘. A u srazu s tom ekipom poduzetnici su obično bivali poraženi. Vitezovi templari, megapoduzetnici srednjega vijeka, to su bolno iskusili… Miodrag Šajatović za Lider.

14.08. (14:00)

Vrag šalu bere

Šajatović: Debele cerade, ravni krovovi i privatne vatrogasne cisterne

Klimatska neutralnost postala je tema kojom se danas bavi svaka ozbiljnija kompanija. To je za svaku pohvalu. Ali za biznis je jednako važno prilagođavati se učincima klimatskih promjena. Potražnja za prilagođenim proizvodima i uslugama raste dramatično brzo. Ne ulazeći u rasprave je li i koliko čovječanstvo krivo za globalno zagrijavanje i njegove posljedice, ovo žarko dugo ljeto s ekstremnim vrućinama i učestalim nevremenima samo najzagriženije ‘ravnozemljaše‘ ostavlja ravnodušnima. Pokret za klimatsku neutralnost uzeo je maha. Kad je o biznisu riječ, solari su, primjerice, postali standard na krovovima ozbiljnijih tvrtki. Izvještavanje o klimatskoj neutralnosti polako se spušta s velikih na manje kompanije. Medijski je taj dio priče itekako ekstenzivno pokriven. Miodrag Šajatović za Lider.

08.08. (10:00)

Vaša obećanja škode, gospodo

Šajatović: Nikad veći raskorak između očekivanja i stvarnosti

Mlade obitelji i pojedinci moći će kupovati stanove po priuštivoj cijeni kvadrata. Dok se ne odluče za kupnju nekretnine, imat će mogućnost biranja podstanarskog smještaja, opet po priuštivoj cijeni. A umirovljenici i starije osobe imat će bitno kvalitetniji život i položaj u društvu. To proizlazi iz najave premijera Andreja Plenkovića s posljednje sjednice Vlade prije ljetnog odmora. Kad se tome pridodaju globalne najave poput skraćenog radnog tjedna i umjetne inteligencije koja će nam olakšati poslove, ispada da smo na korak do utopije. Političko i tehnološko pumpanje optimizma da smo na korak do idealnog, jedan je od razloga što kod mlađih generacija izrazito raste broj anksioznih, depresivnih i kako se to već stručno kaže, ljudi. I što je tako mnogo onih koji su u sudaru sa stvarnošću izgubili ambicije. Miodrag Šajatović za Lider.

01.08. (10:00)

Potražnja možda i pada, ali zato profiti neće

Šajatović: Turizam. Miluju ga i nevidljiva ruka tržišta i vidljiva ruka države

Pokret za zaustavljanje daljnje apartmanizacije treba uzeti s rezervom. U njemu je element klasterskog udruživanja. Oni koji su prijašnjih godina, često ilegalno, pa legalizirano, napučili obalu ružnim apartmanskim zdanjima boje se nove konkurencije. Pa bi rado zaštitili svoj oligopolski položaj. Na pitanje kakva je ova sezona, prijatelj, vlasnik kuće za odmor u Istri, precizno je odgovorio: ‘Turizam nas je progutao!‘ A s obzirom na rastuću globalnu i europsku turističku potrošnju s jedne strane i želju mnogih da uzmu dio kolača koji će rasti bar do kraja desetljeća, to će se gutanje nastaviti. Od nove-stare vlade ne treba očekivati da će se odreći poreza koji najizdašnije puni državnu blagajnu. Bolje PDV od turizma u ruci nego porez od sutrašnje moderne industrije visoke dodane vrijednosti na grani. Dileme zapravo nema. Miodrag Šajatović za Lider.

25.07. (14:00)

Kao ekonomski stručnjak ipak neće morati vraćati diplomu

Šajatović: Prije: Troši, troši, troši! Sada: Štedi, štedi, štedi!

Računi za HDZ-ovu izbornu pobjedu sada stižu na naplatu. Ponajprije realnom sektoru nacionalne ekonomije. Poslovna zajednica, barem njezin partijski nezaštićeni dio, platit će igranje državnim proračunom dva puta. Prvo iznuđenim dizanjem plaća da joj radnici ne odu u državni sektor, a uskoro i smanjenim narudžbama državnih institucija. Treba priznati da tu posljedice nisu crno-bijele. Smanjit će se potražnja za dijelom građevinskih radova u infrastrukturi. Ali s obzirom na to da je građevinski sektor već preopterećen narudžbama, smanjivanje ga ne bi moralo baciti na koljena. A protivnici uvoza stranih radnika mogli bi doći na svoje, jer će splasnuti potražnja za Nepalcima. Miodrag Šajatović za Lider.

18.07. (16:00)

Ipak nisu sve uništili (zasad)

Šajatović: Podravka i Končar – dobri primjeri privatno-državnog suvlasništva

Država ne mora biti loš suvlasnik. Končar i Podravka dobri su primjeri. Dobitna je kombinacija da država ima manjinski udio, privatni su fondovi dobrodošli, a kotiranje na burzi obrana je od voluntarističkih pokušaja političko-interesnih skupina. U jednodimenzionalnom svijetu u posljednje vrijeme utihnulih neoliberala državno vlasništvo jamstvo je neefikasnosti i neuspjeha. Za to, istina, ima dosta primjera. Gotovo da nema članice EU-a koja nema takve tvrtke. Naravno da temelj hrvatske ekonomije, u kapitalističkom sustavu koji je prihvaćen prije tri desetljeća, moraju biti potpuno privatne tvrtke. Ali određen broj mješovitih u ovome je nesigurnom svijetu razgranatih državnih intervencija dobrodošao. Miodrag Šajatović za Lider.

11.07. (12:00)

Jer kad zagusti, apartmani na moru i nisu neka razmjenjiva roba

Šajatović: Priprema za krize – Samodostatnost u hrani i energiji nije rješenje

Dobro je da se propituje bismo li imali dovoljno u Hrvatskoj proizvedene hrane i energije. Ali rješenje nije u povratku autarkije, koncepta iz socijalizma prema kojem se sve proizvodi kod kuće. Središnje je pitanje proizvodi li se u Hrvatskoj dovoljno međunarodno razmjenjive robe. U normalnim vremenima riječ je o izvozu i uvozu. U krizama o trampi. Možeš imati dovoljno pšenice, ali ako nemaš aditiva, a onaj tko ih ima, ne želi eure, nego neki repromaterijalal, nisi ništa riješio. Slično je s energijom. Možeš imati dovoljno​ solara, vjetroelektrana i vode, ali ako ti za prijenos trebaju digitalni uređaji, opet se postavlja pitanje imaš li štogod za trampu da ti ih netko ustupi. Miodrag Šajatović za Lider.