Šajatović: Tomašević, Vuković i Samodol – idila je (očekivano) trajala kratko - Monitor.hr
16.10.2021. (20:30)

O osnovama suvremenoga korporacijskog upravljanja

Šajatović: Tomašević, Vuković i Samodol – idila je (očekivano) trajala kratko

Početak Tomaševićeva mandata, nakon dvadeset godina vladavine Milana Bandića, krajnje je zahtjevan pothvat. Uza stare interesne strukture koje se bore za opstanak tu su i oni koji do sada nisu imali pristup kolaču od 4,2 milijarde kuna Holdingovih rashoda. Pa su tu zakonska ograničenja koja ne vrijede za privatne korporacije. Pa još mnogo klipova koji sami padaju (pucanje vodovoda u Selskoj). Pa epska ‘partija’ s Pripuzovim C.I.O.S.-om zbog otpada. Pa još sto drugih stvari. Tomašević je u ulozi kriznog menadžera. A oni moraju imati jasnu sliku onoga što žele, iznijeti je svim stakeholderima i igrati s igračima koje su naslijedili. Mnoge bi se moglo pridobiti. Nisu svi neprijatelji, bez obzira na to kako su zaposleni. Igrati prema njima ‘bunker’ nije dobro rješenje. Preživi li sve te izazove, Tomašević bi za tri godine mogao postati ozbiljan izazivač premijeru Plenkoviću. Kojega to, za sada, ne zabrinjava previše. Pa se s gradonačelnikovim kadrovskim mukama dobrohotno zafrkava ‘puštajući suze’ zbog toga što svjetla u Poglavarstvu gore duboko u noć. Miodrag Šajatović za Lider.


Slične vijesti

Četvrtak (17:00)

Sjeća li se itko predsjedničkog kandidata Juričana?

Šajatović: Korupcija, nepotizam i kronizam postali su nevažna tema

Trenutačno je na djelu kvaka 22. Bez smanjivanja korupcije, nepotizma i kronizma bitan je dio razvojnog potencijala zemlje poništen. To bi se možda moglo promijeniti pobjedom oporbe na izborima. Ali glasači ne reagiraju na obećanja o smanjenju korupcije, nepotizma i kronizma. Onih pedeset posto s pravom glasa koji ne izlaze na izbore bar su desetak puta poručili da ih tema o korupciji neće izvesti na birališta. Shvativši realnost, biznis-zajednica prihvatila je da su korupcija, nepotizam i kronizam zadane veličine. Teoretski, rješenje kvake 22 bilo bi u stavljanju te teme među prioritete vlade Andreja Plenkovića. Ali s obzirom na to da to izborno nije odlučujuća tema, a unutarstranački je vrlo nezgodna, nema izgleda da se takav preokret dogodi. A ako bi se na skorašnjim parlamentarnim izborima i dogodilo čudo, teško da bi se neka oporbena koalicija uspjela u kratkom roku obračunati s čvrstom institucionalnom mrežom koja se formirala u godinama HDZ-ove vladavine. Miodrag Šajatović za Lider.

16.03. (13:00)

Tko ne leti, ne vrijedi

Šajatović: Svjetska ekonomija je poput bumbara – leti, a ne bi trebala

Koliko god izgledalo da su recesija i depresija neizbježne, taj se scenarij, srećom, do sada nije dogodio. Nejasno je je li izostanak svjetske recesije rezultat otpornosti stvorene globalizacijom i efikasna državnog intervencionizma ili će se prave posljedice samo odgoditi za godinu-dvije. Glavni argument zašto se svjetska ekonomija drži na okupu možda najviše leži u dividendi triju desetljeća globalizacije. S jedne strane, otvorena su mnoga tržišta, industrijski pogoni ravnomjernije su raspoređeni. Ekspanzivne su monetarne politike uza slobodnija tržišta stvorile nove platežno sposobne pripadnike potrošački potentnih pripadnika srednjih slojeva u nastajanju. (Na kraju još o bumbaru. Istraživanja su pokazala da je tajna njegova letenja u tome što za razliku od drugih letača ne maše krilima sinkronizirano. I to, začudo, daje rezultat.) … Miodrag Šajatović za Lider.

09.03. (11:00)

Zimmer frei poduzetnik

Šajatović: Pohvala HUP-u za hrabro otvaranje tabu-teme rentijerstva

Održana je prva ‘Ekonomska kava – mjesto na kojem diskutiramo ideje‘. Taj događaj mogao bi jednoga dana biti obilježen kao vrlo važan u komunikaciji biznis-zajednice s vlašću i ostalim segmentima javnosti u hrvatskom društvu. Predloženo je povećanje plaća poreznim rasterećenjem tako da se neoporezivi dio plaća podigne s 533 na 663 eura, uz prijedlog kako da se na drugi način popunjavaju rupe u proračunu. Zatraženo je da se porezna stopa iznajmljivačima apartmana na moru izjednači s porezom na dohodak od imovine. Koji iznosi 10 posto. Na taj se način otvara rasprava odnosa između poduzetništva i rentijerstva. Miodrag Šajatović za Lider.

02.03. (14:00)

Čega nema, bez toga se mora

Šajatović: Nestašice se (opet) tiho uvlače u naše živote

Trenutačno je u Hrvatskoj najzvučnija nestašica mnogih vrsta lijekova. Prije tjedan dana do javnosti se probilo upozorenje da postoji i nestašica drva za ogrjev. Kupci upozoravaju na nestašicu kovanica eurocenta u trgovinama. Osim nestašica robe, sve su češće i izraženije nestašice usluga. Vijesti o nestašicama stižu i iz razvijenijih ekonomija. Mi koji smo pola života proveli u socijalizmu, a, evo, pola u kapitalizmu, mislili smo da smo se sa starim sustavom riješili nestašica. Kad ono, evo ih opet i u novom sustavu! To može biti posljedica povećane potražnje, smanjene ponude ili kombinacije tih dviju situacija. Treći povod za nestašice mogu biti pokušaji izvršnih vlasti da reguliraju (zamrznu) cijene. Državno reguliranje obično je znak nervoze vladajućih zbog količinskih, pa onda neizbježno i cjenovnih poremećaja u ponudi i potražnji. Miodrag Šajatović za Lider.

23.02. (09:00)

Sve je to lijepo, ali...

Šajatović: Subvencija za stanarinu – još jedna nedomišljena demografska mjera

Umjesto da nekoliko činovnika sklepa nekoliko mjera, problem traži krajnje studiozan pristup. To bi značilo da neki od stručnjaka za Vladu napravi nefrizirano stanje stvari i projekcije. I da se u obzir uzme realan, a to znači pesimističan, scenarij. Starenje će se nastaviti, natalitet se neće previše promijeniti, stručna će radna snaga (uključujući ovih dana medijski eksponirane liječnike) odlaziti. Demografske neravnoteže teže su rješive od recesije ili inflacije. Novac se može tiskati ili povlačiti unutar nekoliko godina. Ljude potrebnih kvalifikacija u kratkom se roku teško može ‘natiskati‘. Zato od Plenkovićeve vlade treba tražiti da bar jednom u dva mandata nekom problemu ne pristupi populističko-amaterski. Miodrag Šajatović za Lider.

16.02. (12:00)

AP? Pa to su mu zadnja slova na registraciji

Šajatović: IDS i HDZ – Dva nova prijedloga zbog čega bi trebalo ići u zatvor

Koliko god inicijative za kriminalizaciju bespravne gradnje i odavanja istražnih podataka bile različite, jedna opozicijska (IDS-ova), a druga vladajuća (HDZ-ova), zajedničko im je da su posljedica nemoći i frustracije predlagača da suzbiju njima neželjenu pojavu. Bespravna gradnja u Istri opet poprima zabrinjavajuće razmjere, a lokalna zajednica ne vidi načina kako da se to zaustavi. Pa predlaže radikalno rješenje. Da svakom bespravnom graditelju može prijetiti zatvor umjesto novčane kazne. Frustriran je i Andrej Plenković (AP), koji ne uspijeva zaustaviti objavljivanje elektroničkih poruka što su ih slale nadobudne i poduzetne Rimac i Žalac. Bit će zanimljivo kad privedu nekog novinara, a on im otkrije da je izvor dobio od, primjerice, Europskog ureda za borbu protiv prijevara. Pa ti hapsi nekoga iz OLAF-a. Miodrag Šajatović za Lider.

09.02. (13:00)

Misle li raditi i na nečem važnom?

Šajatović: Godina bez izbora, godina bez reformi

Ako dakle, 2023. neće biti parlamentarnih izbora, što poslovna zajednica može očekivati? I tu je Plenković dao odgovor. Vlast će se baviti trima prioritetima: energetikom i klimom, digitalizacijom i demografijom. Čovjek bi očekivao da će bar jedan prioritet biti iz košare u kojoj su vrući reformski krumpiri: smanjivanje korupcije, reforma sudstva, stvarna reforma zdravstva ili koncentracija na nearshoring.  Naravno da su energetika, klima i digitalizacija važne stvari, ali to su područja kojima se bave i sve druge zemlje. To se podrazumijeva. Ali neambiciozne vlade razlikuju se od ambicioznih po tome koliko imaju vlastitih prioriteta, a ne samo onih prepisanih od Europske komisije. Miodrag Šajatović za Lider.

02.02. (13:00)

Vrijeme kada svi mogu profitirati

Šajatović: Izbori? Što prije, to bolje

Izgledi da se premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ipak odluči za prijevremene izbore nisu mali. Vladajućoj garnituri, bar se tako sada čini, prijetnja nisu parlamentarne oporbene stranke. Najveća opasnost prijeti od neformalne ‘stranke‘ u osnivanju. Koja bi mogla imati skraćenicu SŽI. Bila bi to virtualna, ali opasna Stranka žrtava inflacije. U nadi da će, ako već nema većih izgleda za izlazak iz gliba, izborni folklor što brže proći, iskusniji vlasnici tvrtki na nacionalnoj i lokalnim razinama u financijskim planovima za ovu i sljedeću godinu rezervirali su dio sredstava. Političari, skupljači ‘dobrovoljnih‘ priloga, samo što nisu zakucali na vrata. Miodrag Šajatović za Lider.

26.01. (11:00)

Tržišno novorođenče

Šajatović: Startupovi su dobrodošli projekti, ali nisu pravi biznisi

Investitor iz San Francisca Dave McClure kaže da je ‘startup‘ ona kompanija ‘koja ne zna što je njezin proizvod, tko su joj kupci, a ni kako na tome zaraditi. Kad spozna odgovore na sva tri pitanja, više ne govorimo o ‘startupu‘, nego o pravom biznisu‘. To što nisu cjeloviti biznisi, ni u kom slučaju ne umanjuje potrebu za startupovima, tj. novopokrenutim kompanijama koje, koristeći se digitalnim tehnologijama, svojim proizvodom pucaju na globalno tržište i brz rast prihoda. Samo ih se stavlja na mjesto koje im na poslovnoj sceni pripada. U istraživanje i razvoj. Miodrag Šajatović za Lider

19.01. (11:00)

Daj više izvoza i turizma

Šajatović: Plaće su u Hrvatskoj baš takve kakve smo i zaslužili

Veće plaće imaju zemlje koje imaju veći BDP po stanovniku. Najnovija Eurostatova metodologija pokazala je da je prosječna godišnja bruto plaća u Sloveniji 28.765 eura, a u Hrvatskoj 16.169 eura. Dakle, slovenske su plaće 78 posto više od hrvatskih. Ali i slovenski je BDP po stanovniku 63 posto veći od hrvatskoga! Na prvu loptu krivci se traže među političarima i u velikim dijelom nesposobnom državnom aparatu. I tu se više nema što mnogo objašnjavati. Međutim, sve se češće može čuti da su za nisku razinu plaća u Hrvatskoj najviše krivi poduzetnici. I to ponajprije vlasnici i menadžeri industrijskih poduzeća. Pa se izvlače usporedbe prema kojima je prihod po radniku multinacionalki tri i više puta veći nego u hrvatskim tvrtkama u istim branšama. Podaci su točni. Prosječna efikasnost hrvatske industrije prilično je niska. Miodrag Šajatović za Lider.