Šajatović: Tri prijedloga kako odgovoriti državno upravljanom kapitalizmu s Istoka - Monitor.hr
21.04.2022. (20:00)

Ako nekome još nije jasno u koju vrstu kapitalizma mi spadamo

Šajatović: Tri prijedloga kako odgovoriti državno upravljanom kapitalizmu s Istoka

Uobličavanje obrane od državno koordiniranoga kapitalizma nije nimalo jednostavno. Traži stručnost, vrijeme i usredotočenost. Prvo, Hrvatskoj treba institucija za strateško ekonomsko promišljanje. Drugo, potrebno je ministarstvo međunarodne razmjene. Treće, potreban je stalan i od javnosti neskriven oblik koordinacije Vlade i najvećih hrvatskih poduzetnika. Ako nam se ne da mučiti, jednostavno predamo upravljanje državom nekoj od zemalja koje s tim, u okviru svoga strateškoga kapitalizma, imaju iskustva. I voljne su ‘pomoći‘ samozadovoljnim, rentijerski nastrojenim, uspavanim susjedima.  Miodrag Šajatović za Lider.


Slične vijesti

Četvrtak (16:00)

Cijeli svijet je dužan, samo ne zna se kojoj planeti

Šajatović: Rekordni rast svjetskog duga – zločin, zasad bez kazne

Globalni dug na novoj je rekordnoj visini od 313 bilijuna dolara (bilijun je milijun milijuna). Prije deset godina iznosio je tek 210 bilijuna dolara. U takvim okolnostima, kad se čini da zaduživanje nema gornjih granica, postavlja se pitanje jesu li mudriji oni koji se drže niskih proračunskih deficita ili ona vodstva koja bez mnogo dilema zadužuju svoje države i buduće porezne obveznike. Pa se u mnogim člancima izruguje Njemačka koja se uporno drži niskih državnih minusa i pušta tržištu da bankrotima pročisti nacionalnu ekonomiju od tvrtki koje nisu konkurentne. Takav pristup nije u modi dvadesetih godina 21. stoljeća. Javnost, počevši od medijske, divi se ubrzanim primjerima ekonomskog rasta SAD-a ili Kine, u bližem susjedstvu Mađarske. Nitko se ne pita otkud vladama tih zemalja novac za financiranje vojne industrije, nekretninskog sektora ili za izdašne subvencije vlastitim industrijama. To je sve rezultat zaduživanja.

Može se postaviti i teza da je pumpanje svjetskog rasta tiskanjem jeftinog novca i lakim zaduživanjem razlog zbog kojega mnogi autokrati uspijevaju deset i više godina ostati na vlasti. Zaduživanjem koje se stalno može uvećavati i reprogramirati populistički se može kupovati naklonost naroda.Miodrag Šajatović za Lider.

11.04. (12:00)

Nisu ni klase kakve su nekad bile

Šajatović: Klasno raslojavanje – Jeste li simbolički analitičar ili numerat?

Pripadam srednjoj klasi.‘ ‘Ja sam u nižoj srednjoj klasi.‘ ‘Moglo bi se reći da pripadam višoj srednjoj klasi…‘ Prije tridesetak godina ti bi odgovori bili u suglasju s tada prihvaćenom stratifikacijskom (hijerarhijskom) strukturom društava dvadesetog stoljeća. Ulaskom u novi milenij dinamika društvene stratifikacije dobiva drugačiji predznak. Sve brojniji pokazatelji upućuju na intenzivnije društveno raslojavanje. Zanimljiva je fragmentacija srednje klase. Koja, prema autoru Ivanu Buriću, uopće nije nestala. Tu su tehnokrati – visokoobrazovani bijeli ovratnici u javnom sektoru, sitna buržoazija (mali vlasnici koji zapošljavaju, ali i sami moraju raditi, i obrtnici) te kognitivni radnici u privatnom sektoru (do ranga srednjeg menadžmenta). Burić se u Sociologiji hrvatskog društva hrabro upustio u opis istaknutijih fragmenata ‘velikih klasa‘. Miodrag Šajatović za Lider.

04.04. (13:00)

Oni će nas povesti u bolje sutra, a mi da ne brinemo

Šajatović: Razočarani demokracijom i kapitalizmom, birači hoće autoritarne vođe

Htjeli to priznati ili ne, većina političara intuitivno osjeća kakve su preferencije birača. Pa ne začuđuje što se predizborno nadmetanje u Hrvatskoj događa u znaku dvoboja dvojice, svakoga na svoj način, vođa kojima se sviđa autoritarnost.

Najčešće se porast sklonosti građana jakim vođama povezuje sa slabostima demokracije: sve izraženijom korupcijom, nepotizmom i urušavanjem institucija. Često se ističe da ekonomski razlozi nisu presudni u odluci mladih za odlazak iz zemlje. To, međutim, nije točno. Ljudi su nezadovoljni cijelim politički demokratskim, ali i ekonomski kapitalističkim paketom. Demokracija i kapitalizam nisu ostvarili očekivanja s kojima se devedesetih napuštalo socijalizam. I to je glavni razlog zbog kojega u mnogim zemljama na vlast dolaze i na njoj sve dulje ostaju autoritarni vođe. Hrvatska je do sada bila pošteđena ekstremnih scenarija, ali mnogo je signala da smo na putu pridružiti se ‘modnom trendu‘. Miodrag Šajatović za Lider.

28.03. (17:00)

Tradicija je na strani trenutne vlasti

Šajatović: Može li HDZ izgubiti izbore, a da Hrvatska nije u recesiji?

SDP je jedina dva puta pobijedio na izborima kad je HDZ nacionalnu ekonomiju odveo u recesiju. Kad nije bilo recesije, nikakve korupcijske afere nisu spriječile HDZ da osvoji Banske dvore. Izbori 2024. pokazat će je li se zakonitost promijenila i korupcija postala presudnija od rasta BDP-a. Iskustvo protekla tri desetljeća povratka višestranačja u Hrvatsku kaže da u praćenju signala koji bi mogli odrediti tko će sastavljati sljedeću vladu ne treba izgubiti iz vida hoće li se i kako oglasiti dva bitna dionika: Amerikanci i Kaptol. Je li administracija SAD-a previše zaokupljena tamošnjim izborima, pa ne vuče konce iza scene u Hrvatskoj? I hoće li biti promjene u signalima s Kaptola sada kada je na čelu novi nadbiskup? Ako je već neizbježno pratiti izbore, bolje da si analitičar sâm odredi što će osluškivati nego da ga svakodnevno zavede svaka izjava s početka TV dnevnika. Miodrag Šajatović za Lider

21.03. (20:00)

Možda nam treba indijski model

Šajatović: Za razliku od hrvatskoga vodstva indijsko ima viziju, znanje i hrabrost

Sedmodnevni radni posjet Indiji mogao je uvjeriti europske novinare u napredak zemlje. Kolege koji su u New Delhiju bili prije desetak godina svjedoče kako je tada i putem od aerodroma do rezidencijalnog dijela po pločnicima spavala gomila beskućnika. Sad ih ondje više nema. To ne znači da ih nema ni drugdje. U dijelovima gradova krajnje siromaštvo još postoji. Ali dojam je da se stvari mijenjaju. Postoji snažno izraženo državno planiranje, ali i višeslojni i teško sagledivi odnosi s privatnim indijskim tvrtkama koje trebaju ostvariti vladine ciljeve. Mnoge korupcijske afere sugeriraju da se impresivan gospodarski rast ostvaruje i na načine koji službeno nisu predviđeni.

Ono što se u Indiji može primijetiti, a čega u Hrvatskoj nema, javni su pozivi za zajedničko postizanje ciljeva. Postići prihod po stanovniku od 12 tisuća dolara do 2047.: ‘Učinimo to zajedno! Uključite se!‘ Problem je što bi si vlasti u Hrvatskoj morale napokon postaviti mjerljive ciljeve. A građani, makar i ciljne skupine, morali bi vjerovati u iskrenu predanost vlasti da se nešto napravi u zajedničkom interesu. Tu isprika da je nas manje od četiri milijuna, a njih 1,4 milijarde, nije opravdanje. Miodrag Šajatović za Lider.

14.03. (11:00)

Treba nam Supermen

Šajatović: U očekivanju sposobnog i moćnog potpredsjednika za gospodarstvo

Sljedeća dva mjeseca bit ćemo preplavljeni uobičajenim političkim predizbornim folklorom. Naravno, za biznis-zajednicu nije nevažno hoće li HDZ ostati na vlasti ili će lijeva koalicija nekako uspjeti steći glasove za sastavljanje vlade. Međutim, ako se poduzetnik ili menadžer odmakne i pogleda širu sliku, može zaključiti da će najvažnija stvar biti tko će nakon sastavljanja ove ili one vlade biti potpredsjednik za gospodarstvo. U hrvatskom biznisu stvorena je kritična masa potentnih tvrtki koje bi bile sposobne napraviti nacionalni ekonomski kvantni skok. Skok je, međutim, nemoguć bez kvalitetnog partnerstva s jakim potpredsjednikom vlade za gospodarstvo. Onim koji ima znanje, viziju i hrabrost maksimirati potencijale ovdašnjih poduzeća, Miodrag Šajatović za Lider.

07.03. (19:00)

Generacija samih svojih gazdi

Šajatović: Kako će stvarnost lupiti generaciju alfa (djecu rođenu nakon 2010.)

Teško je predvidjeti kako će izgledati poduzetničko okružje 2035. Uz posljedice koje za društvene i ekonomske odnose već donose digitalizacija, demografija, robotizacija, umjetna inteligencija, klimatske promjene i još niz faktora, sve je moguće. Pa i to da većina budućih mladih ljudi u srednjoj Europi, starih između 25 i 35 godina, ima vlastiti biznis. Međutim, treba uzeti u obzir da ključni obrasci ponašanja u društvima kakvo je hrvatsko pokazuju stoljetnu žilavost i opstojnost unatoč svim tehnološkim novostima i izmijenjenim društvenim uređenjima. Možda smo mi stariji previše pesimistični, ali teško je zamisliti da će birokracija, u kombinaciji briselske i zagrebačke, manje nego sada zagorčavati život poduzetnicima iz generacije alfa.

Prije ili poslije romantični pripadnici nove generacije čut će za mnoge slučajeve korumpiranih birokrata, kontroverznih sudaca, političkih reketara i ekipa koje, čim uspiješ, pokucaju na vrata i nude ‘zaštitu‘. Shvatit će da onih 13 posto koji žele raditi za drugoga baš i nisu ‘luzeri‘. Pogotovo ako planiraju raditi za najboljeg poslodavca u zemlji – državu. Miodrag Šajatović za Lider.

29.02. (14:00)

Ne bi samo uzimali, nešto bi i dali

Šajatović: Što bi strani ulagači da im je četiri godine vlasti

Nedavno je predstavljen dokument koji bi zadovoljio tražene uvjete: viziju, hrabrost i znanje, uza samo tri prioriteta. Riječ je o ‘Bijeloj knjizi‘ predstavljenoj na skupu Udruge stranih ulagača. Glavni je cilj ‘zadržavanje, povratak i privlačenje ljudi radi demografske stabilizacije‘. Prvi izvedeni cilj jest ‘dostizanje 90 posto prosjeka realnog dohotka po stanovniku Europske unije‘. Drugi je izvedeni cilj ‘Hrvatska među top 25 poslovnih i investicijskih destinacija u svijetu do kraja ovog desetljeća‘. Mnogo je dokaza o tome kako poduzeća koja kontroliraju strani vlasnici natprosječno mnogo izvoze. Nedostaje dio o tome koliko sudjeluju u uvozu. Ako to i zanemarimo, zaključak je da bi trebalo poticati prije svega ulaganja u industrijske projekte s obećanom visokom dodanom vrijednošću. S mnogo robota i ne previše zaposlenika – Miodrag Šajatović za Lider.

22.02. (12:00)

Ni Parlaonica nije kao što je nekad bila

Šajatović: Hrvatska – zemlja u kojoj su polemike izumrla vrsta

Pojedince koji su spremni javno, u nastavcima braniti vlastita gledišta, a kritički pobijati protivnička, doživljava se kao neodgojene ljude. Ridikule, kako bi se reklo u Dalmaciji. Malograđanski mentalitet više se voli družiti i razgovarati s istomišljenicima. Protivnike se blati, ali ne tako da oni to čuju. Treba priznati da polemiziranje nije ni jednostavno ni ugodno. Moraš mnogo znati o temi, imati spremne protuargumente i biti spreman i izgubiti nakon pet-šest rundi u novinama ili na nekom portalu. Na bodove ili nokautom. Još je tu i nezadovoljstvo obitelji: ‘Zar baš ti moraš o tome, ima onih koji su za to bolje plaćeni.‘

Istrebljenju polemika uvelike su pridonijeli političari. Prije svega iz redova HDZ-a, koji je najdulje na vlasti. Svaka rasprava ili pokušaj polemike namjerno se pretvara u svađu. Ili se rješenja donose u uskom krugu, a onda se zakoni puste u formalnu javnu raspravu. Da se zadovolji forma. Ako se i ne može izbjeći odgovor na neko novinarsko pitanje, tu su politički spin-doktori koji su ministre istrenirali kako reagirati. Miodrag Šajatović za Lider.

15.02. (09:00)

Država kao firma

Šajatović: Da je meni četiri godine vlasti…

…prvo bih se četiri godine smisleno pripremao. Garancija neuspjeha je doći na vlast bez detaljno pripremljenog i razigravanog plana po svim pravilima kriznog menadžmenta kakav se primjenjuje kad se neki novi vlasnici spremaju preuzeti problematičnu tvrtku. HDZ-u vođenom predsjednikom stranke i premijerom Andrejom Plenkovićem nema se što savjetovati. Dokazali su da znaju kako osvajati izbore. Savjeti bi imali smisla samo za stranke čiji bi lideri ozbiljno željeli preuzeti vlast. Prvu od četiri godine pripreme za preuzimanje vlasti ozbiljna ekipa potrošila bi za desetosatni dnevni rad na samoobrazovanju. Lider mora imati viziju, hrabrost i znanje. Sve drugo brzo završi u papazjaniji. Ima li više od tri prioriteta, kandidat za budućeg premijera pao je na ispitu. A tu je još i krizni menadžment. Miodrag Šajatović za Lider.