08.12.2019. (12:00)
Lebdeće čestice PM10, koje se nazivaju i grubim česticama, promjera su manjeg od 10 mikrometara (npr. prašina i pelud), a uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate. Njihova prosječna dnevna granična vrijednost je 50 mikrograma po kubnom metru pa se smatra da sve zabilježene vrijednosti iznad toga loše utječu na zdravlje. Te lebdeće čestice prvenstveno nastaju zbog ispušnih plinova u prometu i industriji te zbog loženja na kruta goriva. Na to utječe i nedostatak ciklone, zbog čega zrak ne struji, on se “ujezeri”. A tu pridonosi i položaj Zagreba, koji je okružen Medvednicom i Plešivicom, odnosno zatvoren sa severa i zapada pa kad nema vjetra nema ni provjetravanja. N1
Kad su još prije sto godina pronašli način na koji ne bi dolazilo do eksplozija u benzinskim motorima, nisu shvaćali koliko će umjetni dodatak gorivu imati štetan utjecaj po ljudsko zdravlje – s tri puta većom količinom olova u organizmu od uobičajenog. Milorad Milun za Novosti ukazuje kako im je trebalo 80 godina da to shvate, upozorivši na novu pošast, vezanu uz mikroplastiku, koja je kod mnogih preminulih od određenih bolesti pronađena u organizmu, pa čak i u mozgu. Zasad nije pouzdano koliko je opasna, no pronađene su brojne veze između masnih nakupina u arterijama, koje su dovele do moždanih i srčanih udara. Jedna od velikih tema danas je neurotoksičnost uzrokovana zagađenjem okoliša.
Brojne suvremene studije pokazuju da postoji veza između jake zagađenosti zraka i povećanog rizika za demenciju, porast stope depresije, anksioznosti i psihoze. Postoje i studije u kojima je nađena veza između zagađenja atmosfere i autizma i drugih kognitivnih teškoća kod djece. WHO je dao smjernice za poboljšanje kvalitete zraka, ali kao što vidimo, neki političari najavljuju još više naftnih bušotina, još više izgaranja fosilnih goriva, još više zagađenja zraka, voda i okoliša…
Hrvatska je peta zemlja u EU po smrtnosti uzrokovanoj onečišćenim zrakom. Glavni onečišćivači su lebdeće čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon. Zagreb je često među gradovima s lošom kvalitetom zraka, osobito zimi. Onečišćenje zraka uzrokuje brojne zdravstvene probleme, uključujući kardiovaskularne bolesti, moždani udar i rak pluća. Preporuča se pratiti indeks kvalitete zraka, izbjegavati boravak na otvorenom kada je onečišćenje visoko, koristiti maske N-95/FFP2 i održavati higijenu. Savjeti
Zrak u Zagrebu opet je opasan za zdravlje s AQI indeksom iznad 150. Glavni krivci su mala kućna ložišta i prekogranično zagađenje. Iako se kvaliteta zraka dugoročno poboljšava, problem ostaje ozbiljan jer onečišćenje zraka godišnje ubije više ljudi nego cigarete. Grad i država planiraju mjere poput energetske obnove zgrada, modernizacije prometa i javnog prijevoza i poticanja obnovljivih izvora energije. Zagreb uvodi senzore za bolji nadzor i provodi edukaciju građana. EU direktiva s novim standardima do 2030. ključna je za daljnji napredak. Index… problem komentiraju i na Forumu.
U Europi prema procjenama Europske agencije za okoliš od istog uzroka umre oko 300.000 stanovnika. Čak 96 posto Europljana koji žive u gradovima izloženo je koncentracijama lebdećih čestica koje su iznad razine definirane u smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. U 2023. pod najvećim pritiskom onečišćenja zraka lebdećim česticama kod nas bili su Zagreb, Slavonski Brod, Sisak i Kutina. Jedan od glavnih izvora onečišćenja zraka je promet. U ljetnim mjesecima to nije toliki problem jer nema grijanja, a i emisije iz prometa su značajno manje nego zimi. Ministarstvo zaštite okoliša pokrenulo je program od 220 milijuna eura, kojim će financirati projekte za vozila s nultim emisijama za one koji rade veliku kilometražu. N1
Na što je upozorio Državnog hidrometeorološkog zavoda uz preporuku građanima da razmisle o smanjenju intenzivnih aktivnosti na otvorenom ako osjete simptome poput nadražaja očiju, kašlja ili grlobolje. No nisu samo pluća na udaru lošeg zraka, lebdeće čestice su štetne i za kardiovaskularni sustav. Ključne onečišćujuće tvari koje značajno utječu na zdravlje su lebdeće čestice promjera manjeg od 2,5 i 10 mikrometara (μm), poznatije kao PM2,5 i PM10, potom dušikov dioksid (NO2) i prizemni ozon (O3) – svi su povezani s razvojem hipertenzije, kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, ali i karcinoma. Jutarnji, DHMZ redovito izvještava o kakvoći zraka,detaljnije informacije ovdje. Ovaj problem komentiraju na Forumu. Fotka linkana s Huffington posta
U proteklih mjesec, mjesec i pol dana u stalnom trendu je pogoršanje situacije, dosta je loša kvaliteta zraka. Jučer i danas smo s višim vrijednostima, u crvenom smo. Kvaliteta zraka je nezdrava s tendencijom prema lošem, rekao je prim. dr. Saša Srića, pulmolog i voditelj Odjela Interne medicine u zagrebačkom KBC-u. Zdravlje naših sugrađana je ugroženo, imamo prisutne lebdeće, PM čestice 2.5, odnosno do 10 mikrograma koje su vrlo opasne i one prodiru čak i u manje dišne puteve i krvotok. Ozbiljno mogu ugroziti zdravlje kroničnih bolesnika i pacijenata koji se liječe zbog astme ili bilo koje druge kronične plućne bolesti. Iz DHMZ-a poručuju građanima da razmisle o smanjenju intenzivnih aktivnosti na otvorenom ako osjete simptome poput nadražaja očiju, kašlja ili grlobolje. HRT
Prekoračenje koncentracije ozona iznad graničnih vrijednosti utvrđenih europskim standardima kvalitete zraka predstavlja značajan rizik za zdravlje i okoliš. Copernicus služba za nadzor atmosfere (CAMS) objavila je kakva nas kvaliteta zraka očekuje u narednom periodu. Konkretno, površinske koncentracije ozona s vršnim vrijednostima predviđaju se za parišku regiju, Beneluks i Njemačku, naglašavajući značajnu ulogu koju imaju emisije prekursora (dušikovi oksidi i hlapljivi organski spojevi) koji se često emitiraju daleko od lokacija gdje se događaju epizode onečišćenja. U Dolini Poa u sjevernoj Italiji također se predviđa da će tijekom ovih dana biti vrlo visoke površinske koncentracije ozona. Prizemni ozon je onečišćivač zraka koji pridonosi lošoj kvaliteti zraka. Osim štetnih učinaka na ljudsko zdravlje, površinske koncentracije ozona također imaju štetne utjecaje na vegetaciju i ekosustave te mogu ozbiljno utjecati na prinos usjeva i biti odgovorne za gubitak bioraznolikosti. Green
Istraživanje, koje je Guardian proveo u suradnji s međunarodnim timom znanstvenika, pokazalo je da je zrakom onečišćenim lebdećim česticama PM2,5 najpogođenija Sjeverna Makedonija, a slijedi je Srbija te istočnoeuropske zemlje Rumunjska, Albanija, Slovačka, Poljska i Mađarska. Općenito, situacija u istočnoj Europi znatno je teža nego u zapadnoj, izuzevši područje oko rijeke Po u Italiji. Iako nije u skupini zemalja koje su najteže pogođene onečišćenjem zraka, i Hrvatska ima problem s prekoračenjima graničnih vrijednosti čestica PM2,5 koje preporučuje WHO. Procjenjuje se da je oko 275.000 preuranjenih smrti godišnje prouzročeno lebdećim česticama PM2,5, a 64.000 dušikovim dioksidom, a onečišćeni zrak odgovoran je i za više od 1200 smrti godišnje osoba mlađih od 18 godina. Jutarnji
Nova zagrebačka postaja za praćenje kvalitete zraka rezultat je AIRQ projekta kojeg Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) u partnerstvu s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) provodi od 2017. godine, a čiji je cilj ostvariti efikasniju kontrolu i upravljanje kvalitetom zraka u urbanim sredinama, zonama i aglomeracijama. Razvijen je model za procjenu prizemnih koncentracija onečišćujućih tvari što je posebno važno za ona područja na kojima nema mjernih postaja. Time je osigurana 100 % pokrivenost stanovništva u urbanim sredinama relevantnim podacima o kvaliteti zraka. Green