Sarajevska škola dokumentarnog filma u kinu Tuškanac - Monitor.hr
14.04.2016. (10:26)

Sarajevska škola dokumentarnog filma u kinu Tuškanac

U utorak 19.4. u u kinu Tuškanac, od 19 i 21h na još jednom Kratkom utorku, nakon više od 30 godina u Zagrebu će se moći vidjeti filmovi slavne Sarajevske škole dokumentarnog filma. Riječ je o kratkim dokumentarnim filmovima iz produkcije Sutjeska filma, snimljenim 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, koji su u to vrijeme bili nevjerojatno uspješni na svjetskim festivalima, pogotovo onom u Oberhausenu, da bi zatim pali u zaborav, i prije sedam godina bili ponovo ‘otkriveni’ na senzacionalno primljenoj retrospektivi na istom festivalu. Danas nepostojeća producentska kuća Sutjeska film producirala je filmove tiše i osjetljivije od tada prevladavajućeg crnog vala, ali ne manje kritičke angažirane, ironične i obojene crnim humorom. Prikazat ćemo 14 filmova u 2 programa, sve s 35mm kopija, a filmove će predstaviti jedan od najznačajnijih redatelja škole – Vlatko Filipović.

Sutjeska film osnovan je 1960. s posebnom namjenom produkcije kratkih filmova. Nakon što se većina jugoslavenske dokumentarne produkcije u 50-ima još bavila tekovinama revolucije i kultom Tita, u 60-ima dolazi do skretanja ka socijalnim temama, kroz istraživanje ‘skrivene’ strane jugoslavenskog društva. Sarajevska škola dokumentarnog filma (taj naziv je, kao i u slučaju Zagrebačke škole crtanog filma, estetska oznaka) proizašla je iz produkcije Sutjeska filma, kao i iz u Sarajevu vrlo žive scene filmske kritike okupljene oko časopisa Sineast. Iako su u Sutjeska filmu djelovali neki autori povezani s crnim valom koji je oštro kritizirao tadašnje društvo (Bato Čengić, ali i Dušan Makavejev su neke od svojih dokumentaraca snimili u njihovoj produkciji), prevladavajući sentiment u filmovima Sarajevske dokumetarne škole onaj je empatije i solidarnosti s njenim junacima.

To najviše dolazi do izražaja u filmovima Vefika Hadžismajlovića, kao što su ‘Dva zakona’ (nagrađen na Oberhausenu 1969.), koji progovara o sudbini djevojčica u ruralnim dijelovima Bosne, koje iako ih zakon obvezuje da pohađaju školu, ostaju kući zbog želja njihovih roditelja, ili ‘Na objedu’, filmu o nostalgiji za članovima obitelji koji su bili primorani napustiti zemlju odlazeći ‘trbuhom za kruhom’. Iako sentimentalni i melankolični, ti filmovi su i tiho optimistični. Mada ulaze u intimu njihovih protagonista, istovremeno ostaju na potrebnoj distanci.

Drugi najvažniji autor škole Vlatko Filipović njegovao je eksperimentalniji izričaj, što se možda najviše vidi u sjajnom filmu ‘Hop Jan’, snimljenom u bračkim kamenolomima kraj Pučišća. Radi se o filmu koji slavi ljudski rad, snagu i umijeće, a u isto vrijeme je i komentar tadašnjeg društva. To je prvi film snimljen u bivšoj Jugoslaviji koji je uvršten u arhiv MOMA-e u New Yorku. Na programu ćemo vidjeti još jedan Filipovićev film ‘U zavjetrini vremena’, koji prikazuje težak život u zabačenom selu Lukovac na vrhu Bjelašnice.

Možda najradikalniji predstavnik škole bio je Petar Ljubojev, doktor sociologije kulture, čiji filmovi obiluju deadpan humorom i spotovskom upotrebom glazbe, što podsjeća na radove koji su zajedno (ili odvojeno) zakuhali Karpo Godina i Branko Vučićević. Tome u remek djelu ‘Misija Ismeta Kozice’, ‘optimističkom slikovnom isječku’ o pronalaženju radnica za rad u tvornici, pridonosi i glazba Mladena Vraneševića, člana kultne Laboratorije zvuka, koji je bio i jedan od stalnih Godininih suradnika.

Ulaz na program je 10 kn.

Raspored projekcije:

19:00 Program 1 (86 minuta)
Fasade, Suad Mrkonjić, 1972., 8’
Stanarsko pravo lagumaša Safera, Petar Ljubojev, 1974., 12’
Hop Jan, Vlatko Filipović, 1967., 11’
Carski dan, Milutin Kosovac, 1968., 14’
Na objedu, Vefik Hadžismajlović, 1972., 9’
Penjači, Ranko Stanišić, 1978., 13’
U kafani, Vefik Hadžismajlović, 1969., 7’
Jedan dan Rajka Maksima, Zlatko Lavanić, 1976., 12’

20:30 Razgovor s Vlatkom Filipovićem

21:00 Program 2 (76 minuta)
Dva zakona, Vefik Hadžismajlović, 1968., 9’
Đurđa, Mirza Idrizović, 1978., 11’
Misija Ismeta Kozice, Petar Ljubojev, 1977., 22’
U zavjetrini vremena, Vlatko Filipović, 1965., 14’
Nada, Midhat Mutapčić, 1970., 10’
Kasabe, Mirza Idrizović, 1977., 10’


Slične vijesti

12.05. (19:00)

Osvjetljavanje prošlosti

Jasmila Žbanić u Razgovoru s razlogom: Iako je htjela obrađivati i neke druge teme, vuče je da govori o tragedijama

Redateljica iz BiH govorila je o njezinom novom dokumentarnom filmu “Blum – Gospodari svoje budućnosti”, koji donosi priču o nekadašnjem direktoru jugoslavenskog giganta Energoinvesta Emeriku Blumu, koji je kratko bio i gradonačelnik Sarajeva. Žbanić ističe kako je njezina ideja bila da film najviše gledaju mladi ljudi. Naime, o socijalističkoj prošlosti se ili negativno govori ili je se uopće ne spominje. U filmu se vidi kako je u to vrijeme, 1970-tih i 1980-tih godina, Sarajevo bio provincija. 88% žena nije znalo čitati ni pisati. S druge stane u Energoinvestu nalazimo žene direktorice, žene koje imaju jednaka prava i plaće kao muškarci. Filmovi “Grbavica” i “Quo vadis, Aida?” pokazuju kako se Žbanić bavi teškim ratnim temama. S filmske strane, kaže ona, to su najzanimljivije teme jer su vrlo dramatične, predstavljaju tabue koje treba osvijetliti s drugih strana. HRT

07.04. (09:00)

Još jedan čovjek koji nije mogao šutjeti

Mirotvorac: Reihl-Kir je bio lice institucije države koja uistinu brine do svih građana i do mira, no takva je država izgleda morala umrijeti

“Mirotvorac” je novi dokumentarni filmski hit koji plijeni pažnju pitkošću, rijetkim arhivskim snimkama i sveprožimajućom tjeskobnom atmosferom od početka do kraja, a redateljski postupci su usmjereni da uglavnom priča logično teče poput rijeke, s izuzetkom početka i kraja koji su povezani poput dvije strane istog novčića. Film nudi hipotezu da je Kirovo ubojstvo bilo i ubojstvo za primjer (u cilju ušutkivanja), a isto tako, nisu dani odgovori na pitanje zašto su poslije poznati hrvatski političari u zadnji čas odustali od odlaska na pregovore u Tenju, iz koje se Kir, te njegovi suputnici Zobundžija i Knežević neće vratiti živi. Film Ivana Ramljaka duboko ponire u introspektivne sfere na način koji bi svaka poštena, odgovorna osoba s ikakvim integritetom smatrala normalnim, ali narativ prevladavajućeg političkog mnijenja ga smatra štetnim. Ravno do dna

02.04. (17:00)

Zaslužio je spomenike

Redatelj dokumentarnog filma o Reihl-Kiru: Njegov javni status i dalje je apsolutno neprimjeren

Josip Reih-Kir je pregovorima sa srpskim stanovništvom uporno pokušavao spriječiti sukobe: dok je on načelnik tamošnje policije, inzistirao je, u tom dijelu Hrvatske neće biti rata. On se rasplamsao nakon njegovog ubojstva. O filmu Mirotvorac redatelj Ivan Ramljak priča detalje za Novosti: Postoje događaji prije i poslije Reihl-Kirovog ubojstva koji ukazuju na to da je Glavaš najvjerojatnije imao veze s ubojstvom, ali jasnog dokaza nema. A postoje i elementi iz kojih se može zaključiti da je riječ o Gudeljevom impulzivnom činu. Na suđenjima se govorilo kako je čuo da su mu srpski pobunjenici ubili oca, silovali majku i spalili kuću. Više ljudi s kojima sam razgovarao o Glavašu o njemu misle sve najgore i krive ga za razne zločine, ali ne smatraju da je naredio Reihl-Kirovo ubojstvo. U filmu se pojavljuju samo direktni svjedoci događaja, no pričao sam i s ljudima koji su ubojstvo istraživali, uključujući i moguće nalogodavce. Za organizirano su smaknuće postojale i povoljnije lokacije. Reihl-Kir nije jedini koji je stradao u vrijeme kada su oružje nosili mnogi koji nisu smjeli.

30.03. (21:00)

Doksamo se lokalno, mislimo globalno

Nenad Puhovski o novom izdanju ZagrebDoxa: Festival kao “prozor u svijet”

Izborom filmova ove godine pokušavamo pokazati da se veliki problem s kojim se danas globalno suočavamo i koji prijeti trećim svjetskim ratom može pokušati razbiti na niz manjih problema s kojima se možemo i trebamo uhvatiti ukoštac na osobnoj, lokalnoj, nacionalnoj i drugim razinama, kaže osnivač i umjetnički direktor festivala ZagrebDox za Novosti: Drugim riječima, umjesto da se samo bavimo globalnom ekologijom, Trumpom, Putinom i čime već, mi se prije svega bavimo ljudima, njihovim problemima i onime što možemo napraviti, pa su i filmovi otvaranja odabrani na osnovu tog kriterija. ZagrebDox kreće danas i traje sve do 6. travnja.

26.03. (12:00)

Dokumentarni maraton s doxom u glavi

ZagrebDox – gdje stvarnost ima bolji scenarij od fikcije

Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox održava se od 30. ožujka do 6. travnja u Kaptol Boutique kinima. Factum predstavlja tri filma, uključujući Mirotvorca Ivana Ramljaka o Josipu Reihlu Kiru te Naći ću te Justine Matov. Green Dox donosi Ja sam rijeka, rijeka je ja i Ljude od plastike. U Teen Dox programu ističu se Tko ako ne mi i Projekt Nika. Nagrade dodjeljuju stručni žiriji, a najbolji Teen Dox film biraju učenici 1. gimnazije. Ravno do dna

18.03. (00:00)

Da su igrani filmovi, nitko im ne bi vjerovao

Dokumentarci: Kad je stvarnost luđa od fikcije

  • Tanka plava linija (The Thin Blue Line, 1988) – Errol Morris razotkriva nepravdu u slučaju Randalla Adamsa, nepravedno osuđenog na smrtnu kaznu, uveo rekonstrukcije u žanr true crime dokumentaraca
  • Grizzly Man (2005) – Priča o čovjeku koji je volio medvjede, ali oni nisu voljeli njega
  • Dragi Zachary (Dear Zachary, 2008) – Najtužniji true crime dokumentarac ikad snimljen,
  • Pehist: Život i smrti Roberta Dursta (The Jinx, 2015/2024) – Ubojica koji je sam sebi smjestio pred kamerama
  • Čin smaknuća (The Act of Killing, 2012) – Masovne ubojice rekreiraju vlastite zločine kao da snimaju Hollywoodski film

Bug

13.03. (08:00)

Jer tko još voli lagane teme?

Zagrebdox 2025: Dokumentarci koji (ne) ostavljaju mjesta za raspravu

Ovogodišji ZagrebDox donosi filmski presjek kontroverzi, biografskih priča i globalnih problema kroz tri ključna programa: Kontroverzni Dox, Biografski Dox i Stanje stvari. Od razotkrivanja radnih uvjeta u korporacijama, preko političkih i društvenih borbi, do osobnih previranja, ovogodišnji dokumentarci bez zadrške seciraju svijet u kojem živimo. Festival traje od 30. ožujka do 6. travnja u Kaptol Boutique Cinema, a detalji su dostupni na službenim stranicama. tportal

29.11.2024. (13:00)

Ekološki Zenica blues

Kraj svijeta, prirode i čovjeka u dokumentarcu ‘Nebo iznad Zenice’

Jedini razlog iz kojeg Zenica službeno nije najzagađeniji grad u Europi (to je zasad Sarajevo) jest to što tvrtka koja je najviše zagađuje već godina tvrdi da ne može izmjeriti koncentraciju benzena u zraku. Ovaj film, između ostalog, prati napore Eko foruma Zenica, na čelu s dekanom Politehničkog fakulteta, Samirom Lemešom, da se taj problem osvijesti i da se nešto poduzme. I iako do kraja snimanja filma rezultati još nisu stigli, uspio je postići to da se mjerenja provedu, da se provede istraživanje učestalosti genetskih oštećenja u stanovnika Zenice, a čini se da je Eko forum uspio i u još nečemu jer je ArcelorMittal nakon završetka snimanja ovog filma objavio zatvaranje koksare. Naravno, nisu priznali da ih je na to prisilio revolt građana i aktivista, ali nema veze, samo neka zatvore. Zrinka Pavlić za tportal

20.10.2024. (09:00)

Samo rokanje

DORF, festival posvećen rock dokumentarcima, idući tjedan u 18. izdanju

OK, nećemo nikada biti neki veliki festival, ali zato možemo biti mjesto za male platforme i mala druženja. Pokazali smo DORF-om da u Vinkovcima i diljem Hrvatske ima mladih talentiranih ljudi koji trebaju prostor za svoje ideje i djelovanje, a mi im to možemo ponuditi. U tome leži naš najveći uspjeh, smatra idejni začetnik festivala Toni Šarić. Ali, pogriješili bi kada bi rekli da je DORF bio isključivo mjesto na kojem do izražaja dolaze pojedinci i skupine koji su česti zanemareni iako to svojim radom ne zaslužuju, među gostima festivala bila su i neka veća imena. Činjenicu da nije lako organizirati festival koji ima specifičnu publiku i organizacijski ne počiva na velikom broju ljudi, svjedoče stalne potrage Šarića za novim lokacijama na kojima bi DORF dosegao višu razinu. S festivalskim programom su prošli čak 86 gradova u osam država. Novo, punoljetno izdanje kreće 23. 10., a bit će prikazano 8 filmova autora iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije, od kojih su dvije hrvatske premijerne projekcije. HRT

21.09.2024. (16:00)

Počivao u miru

U 85. godini umro ugledni dokumentarist i redatelj Petar Krelja

Jedan od najvažnijih hrvatskih filmskih redatelja, dokumentarist i filmski kritičar Petar Krelja umro je nakon duge i teške bolesti. Režirao je skoro 300 filmova i televizijskih emisija prema vlastitim scenarijima, uređivao radijske emisije, pisao kritičke tekstove i eseje, uređivao knjige te dugi niz godina radio kao filmski urednik na Prvom programu Hrvatskog radija. Tijekom svoje bogate filmske karijere osvojio je više od 35 nagrada i pamti se kao autor je jednog od najkonzistentnijih redateljskih filmografija u hrvatskoj kinematografiji. Neki od filmova koji su ostavili najveći trag u povijesti domaće filmske umjetnosti i utjecali na generacije mladih dokumentarista bili su “Coprnice” (1971.), “Povratak” (1975.), “Prihvatna stanica” (1977.), “Recital” (1972.), “Splendid Isolation” (1973.), “Mariška band” (1986.), “Na sporednom kolosijeku” (1992.). HRT