Sedam državnih bolnica u minusu pola milijarde kuna - Monitor.hr
16.03.2017. (13:57)

Stare boljke

Sedam državnih bolnica u minusu pola milijarde kuna

Državnim bolnicama rastu rashodi, izdaci i obveze, vidljivo je iz prikaza analize poslovanja deset državnih bolnica. Ravnatelji svih pet kliničkih bolničkih centara (Zagreb, Sestre milosrdnice, Split, Rijeka, Osijek), kliničkih bolnica (Merkur i Dubrava) i klinika (Zarazna, Klaićeva i Lovran) nedavno su o svojim financijskim pokazateljima za 2016. godinu razgovarali s ministrom zdravstva pa se vidjelo da su u 2016. godini napravili između sedam i deset posto deficita. Iznimke su Rijeka, Lovran i Infektivna, koje su poslovale pozitivno. Ukupni prihodi svih deset bili su 6,45 milijardi kuna, a rashodi 6,9 milijardi (Večernji pogrešno navodi “milijuni” kuna, al’, evo ni ministar ne zna pa nije za zamjeriti) pa je rezultat poslovanja minus od 462,733.337 kuna.


Slične vijesti

26.04. (18:00)

Rodbini je nemoguće dokazati da je liječenje na kojem liječnici inzistiraju pretjerano, odnosno nepotrebno

Njemačka: Bolnice odgađaju smrt pacijenta radi profita

Palijativna skrb- Zašto je važno da brinemo o umirućima i brinemo li dovoljno? - Treća dob Hrvatska

U Njemačkoj prilikom donošenja odluka na kraju života, ne igraju ulogu samo zdravstveni aspekti, nego i etički, a prije svega – financijski. Za to nisu krivi liječnici nego politika koja je posljednja dva-tri desetljeća otvorila vrata privatizaciji u zdravstvu. To znači da profit ima sve važniju ulogu u liječenju. Cjenikom je tako određeno koliko dana pacijent s određenom dijagnozom može biti u bolnici bez obzira na stvarnu dužinu boravka. Tako bolnice od zdravstvenih osiguranja za pacijente s lakšim bolestima paušalno dobivaju manje nego za pacijente s teškim oboljenjima.Stoga ne čudi da terapijama na odjelima intenzivne njege, tamo gdje leže najteže oboljeli, bolnice zarađuju mnogo novca. Činjenicu da su u liječenju ekonomski aspekti u prvom planu umjesto medicinskih, kritizira i Uwe Janssens, glasnogovornik Etičke sekcije Njemačkog društva za intenzivnu medicinu: „U posljednjih 20 godina politika je dovela do toga da medicina bude sve više u obavezi da posluje ekonomski.” Deutsche Welle

05.05.2022. (16:00)

Di su pare?

Kako je moguće da bolnica obavi 50% manje operacija, a ima 40% veće troškove

Tijekom 2021. godine, prema financijskom izvještaju jedne Opće bolnice, prikazani su ukupni troškovi u iznosu od 250 milijuna kuna. Da ponovimo gradivo: s 50 posto manje operativnih zahvata i 30 posto manje primljenih pacijenata nego prije devet godina, bolnica ima gotovo 40 posto veće troškove. Što je u apsolutnom iznosu oko 70 milijuna kuna više. Istina, rastu izdaci za skupe lijekove, dijagnostiku i plaće, to ne treba smetnuti s uma, ali ni blizu toliko koliko pada broj operacija i pacijenata zbrinutih u bolnici. Ako se mislite vaditi na Covid, pandemiju i hladni pogon – nemojte. Slična je situacija i kad se brojke usporede s pretpandemijskom 2019. u kojoj je obrađeno 14.300 pacijenata te obavljeno oko 7000 operativnih zahvata. Robert Mihaljević za Danicu.

26.11.2020. (10:42)

Europska komisija pokrenula nabavu 200 robota za dezinficiranje bolnica u EU

31.01.2019. (11:30)

Dežurni krivci

Medicinska sestra: Ponekad me malo sram biti dio ovog naroda

Emotivna objava medicinske sestre Martine Čvrljak, objavljena na Facebooku nakon odrađenog dežurstva, izazvala je mnoštvo reakcija, evo dio: “Ne mogu vjerovati da netko čitajući da je netko napadnut na svom radnom mjestu i da mu se svakodnevno prijeti životom, ne mogu vjerovati da razmišljanja idu u tom smjeru da smo zaslužili i da nam tako i treba”, i dio o novcu: “Prestanite govoriti da nas plaćate i da smo zbog vas tu… ne plaćate nas vi… zaradimo mi svaku svoju kunu na načine koje ne možete ni zamisliti, ni da vam ispričamo”. Ovdje objava. Bolničarka je za Dnevnik.hr izjavila da je samo “na ‘papir’ stavila ono što tisuće medicinskih sestara Hrvatske osjeća”.

29.01.2019. (11:45)

Zbog učestalih napada na liječnike ministar je za uvođenje zaštitarske službe i video nadzora u bolnice

23.10.2018. (12:45)

U bolnicama u Hrvatskoj prošle se godine liječilo 725.340 osoba, što bi značilo da je od 100 osoba njih 17 bilo u bolnici, u prosjeku 8 dana

12.09.2017. (20:10)

Veliki planovi s malo rezultata

Bilten o Kujundžićevom resoru: ‘Ministarstvo probnih balona’

Kad je ministar zdravstva Milan Kujundžić u listopadu prošle godine preuzeo resor, najavio je mnoge promjene: prioritetne liste čekanja, funkcionalnu integraciju bolnica, uvođenje nadstandarda i dodatnog plaćanja zdravstvenog osiguranja, ukidanje koncesija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, mjerenje učinkovitosti rada u bolnicama… cijeli niz poteza od kojih su se svi dosad pokazali djelomično provedivima ili potpuno neprovedivima, a sustav se nastavio urušavati. Nepostojanje dugoročnog plana ili sveobuhvatne analize provedbe najavljenih promjena ministra izgleda uopće ne zabrinjava, piše Bilten.

26.07.2017. (08:49)

Jednom nogom kod doktora

Prioritetne liste čekanja – u Zagrebu obrađeno 1.000 pacijenata

Prije mjesec dana pokrenut je pilot-projekt prioritetnih listi čekanja u četiri zagrebačke bolnice s ciljem da takvi pacijenti u mjesec dana dobiju dijagnozu, ali i počnu s liječenjem. U tih mjesec dana obrađeno je oko 1.000 pacijenata, u prosjeku 40-ak dnevno. Projekt od rujna kreće u bolnicama u cijeloj Hrvatskoj. HRT