Smrt u krojačnici svijeta u Bangladešu

Što nosimo

Smrt u krojačnici svijeta u Bangladešu

Le Monde Diplomatique ima dobar tekst o tekstilnoj industriji u Bangladešu koja se robovlasnički odnosi prema svojim radnicima, o čemu svjedoče i posljednji incidenti u kojima je zbog loših radnih uvjeta stradalo tisuće ljudi. “U Bangladešu je teško pronaći čovjeka na poziciji moći koji nije povezan sa svijetom tekstila. Veliki je broj zastupnika koji posjeduje tvornicu tekstila. Koka sa zlatnim jajima snijela je novu elitu koja se vozi u SUV-ovima, večera u Pizza Hutu (vrh snobizma u Daki), igra golf i šalje djecu na studij u Sjedinjene Države.”

tekstilna industrija

Neizvjestan tijek radnje, ali znamo kraj priče

Litvan: Varteks izgledno čeka slična sudbina Kamenskog, RIS-a i Tvornice električnih žarulja

Varteks je dio tužne priče o propasti hrvatske (tekstilne) industrije, koja se našla na vjetrometini raspada jugoslavenskog tržišta, rata te pretvorbe i privatizacije pod pokroviteljstvom nove HDZ-ove vlasti, nerijetko u sprezi sa starim socijalističkim direktorima. Varaždinsku tvrtku unatoč svim marketinškim i poslovnim akrobacijama nije uspio spasiti ni investitor Nenad Bakić, koji je u međuvremenu izišao iz vlasništva i upravljanja. Uspio je tek izlobirati da se 2021. ‘Varteks kvart – urbana regeneracija‘ proglasi strateškim državnim investicijskim projektom. Nekretninsko prokletstvo nad Varteksom nije od jučer, rasprodavalo se već godinama prije. Hladna bankarska odbijenica mogla bi značiti kraj tvrtke koja, čini se, odbrojava posljednje dana u dugovima od 22 milijuna eura, ali posluje na zemljištu procijenjenome na 26 milijuna eura. Varteksov slučaj pokazuje da se nekretninsko prokletstvo propadanja tvrtki koje imaju nesreću da su na prevrijednom zemljištu širi i izvan Zagreba. Goran Litvan za Lider.

Goran Litvan Kamensko tekstilna industrija Varteks

Tvoja košulja plava

Tekstilna nepravda

U cijenu jedne košulje ugrađeno tek 1,8 % udjela rada osobe koja je košulju sašila, dok se do 15 % odvaja za reklamu i marketing. Odjevna industrija u Hrvatskoj svedena je na 11.315 radnika, od čega su 89 posto žene koje godišnje zarađuju manje od službenog praga siromaštva. Usto, umiranje znanja i vještina iz tekstilne industrije odražava se i na onu umjetničku kao nedostatak kvalitetnih kadrova za kostimografiju za kazalište i film. Ana Vračar iz BRID-a rekla je kako sa sindikatima radnika u tekstilu surađuju od 2013., kada je počelo uništavanje tvornice Kamensko te kako se od tada stanje samo pogoršava. “Taj sektor više nije prepoznat kao nešto što omogućava dostojanstven i dobar život. 2021. prosječna plaća radnika u proizvodnji odjeće u Osijeku iznosila je nešto preko 4000 kuna, a ona u proizvodnji tekstila oko 5000 kuna, što su primanja s kojima se ne može preživjeti”, upozorila je Vračar. Novosti

Hrvatska radnička prava tekstilna industrija

Moljci

Tekstil ne spašavaju ni državne potpore

Covid kriza inicirala je treći val propasti hrvatske tekstilne industrije. U prosjeku se dnevno u ovom sektoru gubi 57 radnih mjesta. Orljava, požeška tekstilna tvrtkom u vlasništvu države je u stečaju, sa preko 17,5 milijuna kuna kreditnih dugova. Država je od ožujka prošle godine za plaće radnika Orljave isplatila gotovo sedam milijuna kuna, no tvrtka ne može isplatiti plaće za posljednja tri mjeseca. I privatizirana krapinska Kotka krenula je u postupak likvidacije, a njenih 364 radnika na burzu, iako je tvrtki od ožujka prošle godine isplaćeno 14,15 milijuna kuna državnih potpora. Faktograf…

tekstilna industrija

Ono o čemu ne razmišljamo kad kupujemo

Problem jeftine odjeće

Bloomberg ima dobar tekst koji progovara o problematici sve jeftinije odjeće i propadanju tekstilne industrije, koja sa sobom vuče probleme poput niskih plaća radnika i izrabljivanja radne snage te masovne proizvodnje. Trend je očit u procvatu second hand dućana rabljenom robom i tvornica koje recikliraju staru odjeću. Tekstilna industrija inače proizvodi više emisija CO2 nego aviopromet.

tekstilna industrija

Donirano za prodaju

Kako donirana rabljena odjeća stvara dilemu Keniji

Kenija godišnje uvozi oko 100.000 tona rabljene odjeće i obuće, od čega većina dolazi iz zapadnjačkih dobrotvornih udruga. Prema Oxfamu, čak 70% donirane odjeće završi u Africi. No što će se dogoditi ako vlada prihvati prijedlog o zabrani uvoza rabljene odjeće? Njegov je cilj razvoj i oživljavanje lokalne tekstilne industrije, uništene 1980-ih na čelu sa Svjetskom bankom i njezinom politikom liberalizacije tržišta, čime se donirana rabljena odjeća, koja se dotad besplatno dijelila – počela prodavati, piše Guardian.

doniranje organa Kenija rabljena odjeća tekstilna industrija

Veselo, veselo Međimurci

Međimurska antibakterijska tkanina osvaja europsko tržište

Usprkos dugotrajnoj krizi u Hrvatskoj, međimursko gospodarstvo i ove godine bilježi pozitivne poslovne rezultate: povećan je izvoz, porasle su investicije, a očekuje se i najveći ukupni prihod međimurskoga gospodarstva u posljednjih šest godina. Iako je kriza prepolovila tekstilnu industriju, čakovečki Čateks ove godine očekuje prihod od 80 milijuna kuna, 20% više nego lani, a tomu doprinosi i proizvodnja specijalne antibakterijske tkanine za medicinski program koju izvoze u Europu. HRT

Čateks kriza Međimurje tekstilna industrija

Što nosimo