Snažno pada nezaposlenost, ali ne i zaposlenost - Monitor.hr
11.06.2015. (11:26)

Snažno pada nezaposlenost, ali ne i zaposlenost

Svibanj je mjesec kada se obično realizira najoštrije mjesečno smanjenje broja nezaposlenih osoba uslijed najsnažnijega sezonskog zapošljavanja povezanog s turističkom sezonom (oko 20-25 posto ukupno zaposlenih „sezonaca“ zapošljava se u svibnju). Tako je bilo i ovoga svibnja: uz zaposlenih 10,2 tisuće osoba na sezonskim poslovima, ukupan je broj nezaposlenih pao za 21,7 tisuća osoba. U odnosu na svibanj prošle godine, sezonsko je zapošljavanje bilo nešto snažnije (za 9,1%), ali je i mjesečni pad nezaposlenih bio nešto manji (za 19,1%). No, razina nezaposlenosti, s 275 381 osobom, ostaje visoka. Iako je taj broj manji nego prošle godine (-15,9%), nezaposlenost je i dalje znatno viša nego u nekoliko prethodnih godina (u odnosu na 2008. godinu, broj je nezaposlenih viši za 42,6 tisuća osoba ili 18,3%).

Naime, registrirana nezaposlenost je, nakon pet godina kontinuiranoga rasta, na godišnjoj razini počela padati prije četrnaest mjeseci, u trenutku i dalje nepoboljšanih tržišnih fundamenata, ubrzana nizom faktora (nešto manja dinamika ulaska na evidenciju nezaposlenih pri HZZ-u iz radnog odnosa koji je bio znatno oštriji u ranijim razdobljima krize kada su tvrtke prilagođavale manje rashode smanjenjem troška rada, snažniji odljev s evidencije HZZ-a iz drugih razloga osim zapošljavanja, snažnije zapošljavanje mladih bez staža na osnovi EU programa „Garancija za mlade“, pojačana dinamika odljeva na osnovi zapošljavanja u inozemstvu, nešto jače sezonsko zapošljavanje…). Iako je pad nezaposlenosti svakako povoljan statistički podatak, treba ga procjenjivati u kontekstu kretanja ostalih varijabli na tržištu rada koja ostaju nepovoljna. Naime, paralelno s padom nezaposlenosti pada i brojnost kontingenta aktivnog stanovništva (koji je u travnju bio na rekordno niskoj razini), što je rezultanta daleko blažeg rasta zaposlenosti od pada nezaposlenosti: tijekom prva četiri mjeseca broj je nezaposlenih pao za 19,7 tisuća, dok je broj zaposlenih porastao za neusporedivo manjih 3,7 tisuća. To je razlika od gotovo 16 tisuća osoba koje su „nestale“ negdje na putu iz nezaposlenosti, a aktivno stanovništvo se reduciralo za 26 tisuća osoba. Očekujemo da će se takvi trendovi produžiti i u nastavku godine te rezultirati vrlo blagom korekcijom registrirane nezaposlenosti naniže, ali i dalje bez značajnijeg oporavka zaposlenosti i aktivnosti.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Svibanj već uobičajeno bilježi najoštrije mjesečno smanjenje nezaposlenih osoba pod utjecajem sezonskog zapošljavanja na početku turističke sezone. Broj nezaposlenih je smanjen za 15,9% u odnosu na svibanj prošle godine, ali je nezaposlenost i nadalje znatno viša nego prethodnih godina. Zbog daleko blažeg rasta nezaposlenosti od pada nezaposlenosti tijekom prva četiri mjeseca ova godine, pada i brojnost aktivnog stanovništva (u travnju je bio na povijesno niskih 1,603 milijuna)”, zaključuje HGK u svom priopćenju


Slične vijesti

23.02. (14:00)

A često trošimo i više nego što imamo

Osobna potrošnja ključni je pokretač ekonomije, no stručnjaci ističu da takav rast nije održiv

Goran Šaravanja iz HGK ističe da visoki rast plaća u javnom sektoru može doprinijeti rastu osobne potrošnje, ali dugoročno nije održivo. Perspektive za 2024. godinu podržane su domaćom potražnjom, ali će investicijski doprinos biti ograničen s obzirom na nedostatak sredstava iz stare proračunske perspektive. Stručnjaci upozoravaju da se rast temeljen na potrošnji i turizmu mora pratiti strukturnim prilagodbama kako bi se osiguralo dugoročno održiv gospodarski rast. Iako Europska komisija zadržava konzervativne procjene rasta, realnost pokazuje da standardni zaključci sve manje odgovaraju stvarnosti, a ljudsko ponašanje ne ide uvijek u skladu s teorijom. (Lider)

02.12.2023. (15:00)

Uče jezik i raditi, a to košta

HGK: Strani radnik je 20 posto skuplji od domaćeg

Zbog dodatnih troškova poput traženja radnika, dozvola, prevoditelja, učenja i stručne obuke strani je građevinski radnik oko 20 posto skuplji od domaćeg, pokazuje indikativno istraživanje koje je Hrvatska gospodarska komora provela o zapošljavanju strane radne snage među svojim članicama. Strani radnici zaposleni u građevinarstvu dolaze iz zemalja u okružju: BiH, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije, ali i iz nešto udaljenijih zemalja poput Ukrajine, Maroka, Egipta i Turske. U posljednje vrijeme sve je više radnika koji stižu iz dalekih zemalja kao što su Uzbekistan, Nepal, Indija, Bangladeš i Filipini. Prema komentarima poslodavaca u građevini, najbolja iskustva imaju s radnicima iz BiHe te dijelom iz Makedonije i Srbije budući da s tim radnicima nema jezične barijere, a radnici imaju potrebne vještine. Lider

23.12.2021. (14:00)

Kao greh

‘HGK bi poduzetnicima morala vratiti sve milijune koje je pokrao Vidošević’

Obavezna članarina je funkcionirala kao namjenski porez, a svaki namjenski porez postoji zbog točno određene svrhe i u zamjenu za njega javni sektor mora obaviti nekakvu korisnu funkciju. HGK nema nikakvih korisnih funkcija, osim deklarativnih, a sam Vidošević je dokaz toga. Da su obvezne članarine potrošene namjenski, onda bi HGK zadnjih 30 godina obavljala svoju funkciju i pospješivala gospodarstvo Hrvatske, bila bi servis poduzetnika kojem se oni mogu obratiti za pomoć, a ne servis političara koji u nju smještaju svoje kadrove. Vidošević je tih 35.5 milijuna kuna ukrao HGK, ali ona ih je prvo otela hrvatskim poduzetnicima, moralno bi bilo da HGK te novce vrati onima kojima su ih oduzeli – piše Branimir Perković. Index

11.05.2021. (09:30)

'Quid pro (status) quo'

Male tvrtke više neće morati plaćati članarinu HGK, umjesto toga financirat će se novcem poreznih obveznika

Hrvatska gospodarska komora doživjet će reformu, a zakonski prijedlog uskoro kreće u javno savjetovanje, najavili su iz Vlade. “Oni subjekti koji su članovi HGK, a plaćaju najmanju članarinu, bili bi oslobođeni članarine, a svi veći subjekti nastavili bi je plaćati”, izjavio je Plenković (Tportal). Najava reforme posljedica je pritiska dijela poduzetnika i oporbe za ukidanjem obavezne članarine čime se sad njima izlazi u susret, međutim novonastali manjak u blagajni zbog nedostatka članarine nadomjestit će se na druge načine. Iako će rasteretiti dio poduzetnika, javne će se aktivnosti poduprijeti sredstvima iz proračuna.

 

24.02.2021. (21:30)

Sve je rečeno

87 posto firmi ne želi prisilnu članarinu HGK

Telegramovo istraživanje pokazalo: 82,4 posto poduzetnika ne bi plaćalo članarinu HGK kada bi ona bila na dobrovoljnoj bazi, dok je onih koji bi nastavili s plaćanjem 17,6 posto. Gotovo 80 posto ispitanih nije zadovoljno radom HGK, a 75 posto smatra da je članarina previsoka. Obveznom članstvu u HGK protivi se 87 posto ispitanih.

08.02.2021. (00:30)

Otpor uhljebljivanju

U čemu je suštinski problem sa svim komorama u Hrvatskoj? One su kočničari promjena

Inicijativa Psihološko proljeće sredinom prošle godine predložila je donošenje Zakona o komorama, kojima bi se reguliralo više spornih pitanja koja se sada pojavljuju u njihovom radu… Zbog čega postoji toliki otpor ukidanju obveznog članstva u komorama, zaista nije teško ustanoviti. One nerijetko služe za “zbrinjavanje” političkih kadrova, a isto tako raspolažu milijunima, kojima se kroz honorare, naknade i slično mogu “odužiti” onima za koje smatraju da je potrebno. Piše Marko Repecki za Telegram

 

05.02.2021. (21:30)

Hrvatski potrošač

Boris Dežulović: Banja Luka Burilović

Nakon što je diplomirao na čuvenom Univerzitetu za poslovne studije, u rekordnom roku položivši desetak ispita – nije poznato jesu li među njima bili i latinski jezik i ples oko šipke, a danas je nemoguće provjeriti, jer se po neobičnoj stoljetnoj tradiciji sveučilišta gazda Rade diplomski radovi nakon nekog vremena uništavaju – Luku je, što da vam kažem, baš krenulo: najprije je postao predsjednik uprave Sladorane Županja, a onda i sam predsjednik Hrvatske gospodarske komore, član nekoliko odbora, potom član nadzornih odbora HBOR-a, Ine, Podravke i Badela, te Uprave Fonda za zaštitu okoliša… Njegova je izvrsnost teška šezdeset hiljada kuna. Priznat ćete, nije loše za tipa koji se školovao kat ispod škole za ples oko šipke – piše Boris Dežulović.

05.02.2021. (15:30)

Ne diraj komoru

Sabor nije ukinuo članarinu HGK-u

Mostov prijedlog Zakona o HGK odbijen je u Saboru sa 76 glasova za, 61 protiv i 4 suzdržana. Odmah nakon toga glasalo se o zaključku klubova vladajućih kojima se traži da se obveže Vladu na reformu HGK, što je podržalo 76 zastupnika, 61 je bio protiv i troje suzdržano. N1

02.02.2021. (09:28)

A što ono točno radi!?!?

Predsjednik HGK mjesečno prima sve skupa 56.000 kuna

Plaća predsjednika Hrvatske gospodarske komore, Luke Burilovića, iznosi 23.ooo kuna, kao član Nadzornog odbora Ine i Podravke mjesečno prima još i 32.000 kuna te 1800 kuna naknade kao član Uprave državnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, piše Index u sjeni rasprave o ukidanju obaveznog plaćanja članarine Komori. HGK ima više od 250 zaposlenih za čije plaće godišnje izdvaja više od 90 milijuna kuna, što je više od 40% svih troškova Komore.