Šonje: Inflacija, posljedice pandemije i pogreške u vođenju monetarne politike - Monitor.hr
18.04.2022. (21:00)

Lockdowni, inflacija, Ukrajina and all that jazz

Šonje: Inflacija, posljedice pandemije i pogreške u vođenju monetarne politike

Tema godine su rat, inflacija i monetarna politika: unatoč dolijevanju vode na vatru od strane Rusije koja je ničim izazvana odlučila početi veliki rat, mi i dalje živimo posljedice lockdowna 2020. – politike koja će se kako prolazi vrijeme sve više prikazivati kao dramatična pogreška koja će oblikovati povijesnu dramu u kojoj se nalazimo i čije se posljedice ni izbliza još nisu razvile do kraja – tako najavljuje svoj novi tekst Velimir Šonje za Ekonomski lab na Facebooku.


Slične vijesti

04.02. (13:00)

Neizvjesno, a opet stabilnije od očekivanog. Previše pesimizma, ljudi, jooooj

Šonje: Koliko dugo hrvatsko gospodarstvo može voziti po svom?

Nastavak potrošačkog buma u prvoj polovini ove godine praktički je već predodređen, no postavlja se pitanje koliko to može trajati? Načelni odgovor glasi ne dugo, no to je preopćenit odgovor. Hrvatska već dulje od godinu dana uspješno odolijeva (plitkoj) recesiji koja zahvaća neke od naših najvažnijih trgovačkih partnera. Osobna potrošnja je najvažnija sastavnica BDP-a, ali bez doprinosa investicija i izvoza sama teško može proizvesti visoku stopu rasta. Što se tiče globalne razine, unatoč dva zadnja šoka – početku rata Izraela i napada Hutija u Crvenom moru, nešto veće bi se trebalo dogoditi da ozbiljnije uzdrma svjetsko gospodarstvo koje bi moglo puno brže rasti da nije te sjene nove ere neizvjesnosti. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

10.01. (00:00)

Novi problemi, ali i sunce poslije kiše

Šonje: Signali iz prvog tjedna 2024 – potvrde najava

Nastavak ove godine u EU zavisit će o tome kako će potrošači reagirati na smirivanje cijena nakon dvije godine inflacijskih stresova. Stav je većine vlada većih europskih država i Europske komisije da za fiskalnu ekspanziju u svrhu suzbijanja recesije nema potrebe, jer potrošači će u uvjetima i dalje niske nezaposlenosti svojom probuđenom osobnom potrošnjom zbog smirivanja cijena pogurati BDP prema gore. Taj sumnjivo optimističan scenarij ipak ima i neka uporišta. S ulaskom u novu parnu godinu numerologija nameće zloguko proročanstvo: krajem veljače 2020. dogodila se pandemija (tj. lockdown koji je privremeno „ugasio“ gospodarske aktivnosti); dvije godine kasnije započeo je rat u Ukrajini. Svake dvije godine dakle; u skladu s igrom parnih godina, vjernici u igre brojeva kažu da nije pitanje kad će, nego što će nas pogoditi potkraj zime 2024.? U očekivanju geopolitičkih raspleta ili, bolje rečeno, novih zapleta, jer geopolitičke igre nikada ne prestaju, svjetsko bi gospodarstvo lišeno novih velikih vanjskih šokova ove godine moglo isporučiti smirivanje inflacije i kakav-takav gospodarski rast, kaže Velimir Šonje za Ekonomski lab.

26.11.2023. (17:00)

Sad kad ste nešto uštedjeli, valja i više trošiti

Šonje: Zašto nitko ne predviđa „bum“ osobne potrošnje?

Veličine koje uglavnom određuju osobnu potrošnju su kretanje plaća, zaposlenosti i sklonost štednji. Pretpostavit ćemo da se sklonost štednji ne mijenja bitno u godinu dana. Logično je da prosječna neto plaća u uvjetima stisnute nezaposlenosti bilježi snažan rast. Puno je teže naći radnike nego recimo 2017.; radnici imaju veću pregovaračku moć nego prije pandemije, a velika većina ljudi intuitivno osjeća da im stvarna kupovna moć nije bitno veća nego prije vala inflacije te žele to kompenzirati. U Hrvatskoj nema puno primatelja minimalnih plaća (oko 2-3% od ukupnog broja zaposlenih) pa neće jako utjecati na prosjek, ali je neki signal. Nadalje, inflacija koja je usporila ohrabruje potrošače. Ubrzali su i gotovinski nenamjenski krediti… U takvim uvjetima ne bi me čudilo da realna prosječna plaća nastavi rasti po veoma visokim stopama u većem dijelu 2024., a realna osobna potrošnja iduće godine prebaci sva sada aktualna očekivanja i uđe u zonu rasta iznad 4%, Velimir Šonje za Ekonomski Lab.

08.11.2023. (12:00)

Kad je auto potreba, a ne luksuz

Šonje: Razgovor sa sociologom – ‘bicikli vs. automobili’ duboka je društvena podjela

Jedan od najistaknutijih hrvatskih sociologa Ivan Burić nedavno je dao jako zanimljiv intervju Glasu Slavonije. Velimir Šonje ga je zamolio da prokomentira neke teze za ArhivAnalitiku: Život u Zagrebu za veliki broj njegovih stanovnika, ne samo u smislu mobilnosti već i „socijalno-aspiracijski“, jednostavno nije moguć bez automobila. Svakako je nezamisliv za onu frakciju srednje klase kojoj sam i sam nekad pripadao, a koju obilježava rad u korporativnom sektoru s istovremenim honorarnim poslovima, želja za profesionalnim i materijalnim postignućem… Sve ono što čini svakodnevnicu ne baš malobrojnog zagrebačkog srednjeklasnog „punog gnijezda“ nije moguć bez jednog ili dva automobila u obitelji. Drugim riječima, u prostorno razvučenom gradu u kojem ne postoji podzemna željeznica ili neki vid jednako učinkovitog javnog prijevoza, ubrzana redukcija mogućnosti korištenja automobila za ovaj srednjeklasni fragment predstavljala bi značajnu barijeru u ostvarenju njihovih socijalnih aspiracija. Oni bi time postali jedna vrsta socijalnih gubitnika.

02.11.2023. (18:00)

Iznad smo svih očekivanja

Šonje: Potvrda srednjoeuropske recesije, hrvatske otpornosti i početka stvaranja neravnoteže

Eurostatove procjene rasta BDP-a u trećem tromjesečju (objavljuju se za mali broj zemalja, ne i za Hrvatsku) potvrdile su recesiju u Njemačkoj, Češkoj, Estoniji, Irskoj, Austriji i Švedskoj. Ni Litva i Latvija nisu daleko. S izuzetkom Irske, geografski obrazac jasno upućuje na to da je recesija posljedica neizvjesnosti koju je proizveo rat u Ukrajini. Slabo gospodarstvo pogodovalo je daljnjem usporavanju inflacije u europodručju, dok je u Hrvatskoj znatno veća od prosjeka. Budući da se približavaju izbori, a proračun se zbog inflacije više nego dobro puni, vlada se brzinski dogovorila sa sindikatima u javnom sektoru o plaćama. Kada se na to dodaju i EU projekti pa se sve skupa zbroji, prilično je izgledno da će rast domaće potražnje biti toliko snažan da će se gospodarski rast održati u pozitivnoj zoni do sredine proljeća iduće godine. Čak i one djelatnosti i poduzeća koje neće moći izdržati rast minimalnih plaća neće propasti i otpuštati ljude preko noći. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

16.10.2023. (21:00)

Samo ne ljutiti Irance i bude ok

Šonje: Još jedan ratni šok i njegov utjecaj na gospodarstvo

Iskustvo u mjesecima prije i poslije ruskog napada na Ukrajinu govori o tome da se ništa ne događa preko noći. Rast cijena energenata tada je bio višemjesečni proces koji je počeo zbog eskalacije napetosti na granici Rusije i Ukrajine još u jesen 2021. Međutim, tada se sve odvijalo u kontekstu post-covid oporavka koji je i prije i poslije eskalacije sukoba na istoku Europe stvarao veliki rast potražnje za energentima u cijelome svijetu. Do novog naftnog šoka ovoga puta doći će teže i samo pod utjecajem eventualnih restrikcija na strani ponude. Rast cijena sirove nafte prošlog je tjedna potaknut tek indirektnom posljedicom rata nakon što su SAD objavile širenje sankcija protiv Rusije na još dvije globalne kompanije. Ovaj američki potez bio je posredno iznuđen ratom na Bliskom Istoku kako Putin ne bi pomislio da bi mogao nešto ušićariti na ukrajinskom i širem terenu dok je Washington preusmjerio pažnju. Trajni šok cijena energenata sada bi se mogao dogoditi samo ako Iran oteža ili onemogući prolaz Hormuškim tjesnacom koji spaja Zaljev i Arapsko more. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

03.07.2023. (16:00)

Nije loše za početak

Šonje: Hrvatska 10 godina u EU – voće s niskih grana

Vrlo temeljit pregled 10 godina Hrvatske u EU napisao je Velimir Šonje za Ekonomski lab: U trenutku ulaska 1. srpnja 2013. Hrvatska se nalazila u recesiji. Počeo je i veliki val iseljavanja potaknut otvorenim tržištem rada EU i lokalnom gospodarskom besperspektivnošću. Realni BDP po stanovniku nalazio se na svega 61% europskoga prosjeka. Deset godina kasnije, unatoč pandemiji, Hrvatska je zabilježila osjetan napredak na ljestvicama konkurentnosti. Proračun i javni dug su stabilizirani, a realni BDP po stanovniku dostigao je 73% prosjeka EU… Hrvatska je danas bolje mjesto na život nego prije deset godina. U velikoj mjeri to je rezultat koristi od europske integracije. Europska unija je, uza sve svoje unutarnje izazove, najveća politička zajednica liberalnih demokracija, kao i najveće jedinstveno tržište na svijetu. Kako godine prolaze, voća na niskim granama europskih integracija bit će sve manje. Važnost EU sredstava za rast padat će u postotku BDP-a. Daljnji rast i razvoj zavisit će o vlastitim politikama i o tome hoće li Hrvatska postati privlačno mjesto za ljude – zemlja u kojoj će i neki ljudi koji su otišli ili oni koji će tek doći poželjeti graditi svoju budućnost, ostajati i raditi trajno.

30.11.2022. (13:00)

Brojke kasne za stvarnošću

Šonje: Nije BDP rastao 5,2%, nego je pao 0,4%

Dio ljudi uporno tumači ekonomska kretanja (BDP, inflaciju…) kroz promjene u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Time mjere daleku prošlost, a ne trenutnu promjenu koja, ponekad, odstupa od naslijeđenoga trenda, tako da ga promijeni… sezonski prilagođeni realni BDP u Hrvatskoj je u trećem tromjesečju 2022. smanjen za 0,4% što znači da se ekonomska aktivnost našla u padu… Obistinjuje se najava o (tehničkoj) recesiji. Tko gleda unazad i vjeruje u fatamorgane trebat će još neko vrijeme za shvaćanje što se događa. Barem do kraja veljače sljedeće godine (još tri mjeseca), kada će podatak za tromjesečje u kojemu se sada nalazimo vjerojatno potvrditi još jedan minus desezoniranih kvartalnih podataka, čime će se ispuniti famozni uvjet tehničke recesije (dva kvartala pada zaredom)… Koliko bi recesija mogla potrajati, i koliko bi duboka mogla biti? – kao i uvijek, razumni optimist Velimir Šonje za Ekonomski lab daje 4-5 razloga zašto će recesija biti samo tehnička, tj. kratka i plitka.

21.09.2022. (18:00)

S prve crte bojišnice za razum i optimizam

Šonje: Na karcinom apaurinom, a na grančice motornom pilom

Prvo ćemo promotriti što se zadnjih tjedana događalo s cijenama energenata i ključnih roba na svjetskom tržištu. Zatim ćemo prokomentirati kontroverznu vladinu mjeru zamrzavanja cijena „esencijalnih“ prehrambenih proizvoda, te na kraju objasniti zašto je globalna recesija paradoksalno rješenje ove sulude situacije koja još uvijek predstavlja posljedicu jednako suludog lockdowna 2020. Tjedan je završen novom naznakom smirivanja cijene plina na europskom tržištu. Ponovo je probijen prag od 200 eura za megavatsat prema dolje i cijena bi uskoro mogla testirati otpornost praga na 150 (uz dužnu ogradu prema mogućim iznenađenjima kada je riječ o plinu). Podsjetimo, najnovija špica dosegnuta je potkraj kolovoza kada je Gazprom-Putin najavio prekid opskrbe putem Sjevernog toga I ispucavši zlatni metak u energetskom ratu s Europom… uvodi u priču Velimir Šonje na Ekonomskom labu.

27.07.2022. (12:00)

Profesija: informirani optimist

Šonje: Može li se Hrvatska za 10 godina vratiti na 4 milijuna stanovnika?

Velimir Šonje donosi brojke koje bi mogle umanjiti histeriju zbog imigranata, a možda nekome pomogne da malo izliječi povijesnu anksioznost „jer nestajemo“. Svi podaci su izvedeni iz Priopćenja DZS-a od 22. srpnja. Prva slika pokazuje tri stvari:

  • Veliki rast iseljavanja završen je 2017., ali iseljavanje još uvijek traje (oko 40,000 na godinu), uz jednokratno izraženiji pad 2020. zbog pandemije.
  • Od 2018. traje veliki val useljavanja u Hrvatsku (očita je korelacija s gospodarskim oporavkom nakon krize 2009.-2015. Taj val se, izgleda, stabilizira na razini 30-40 tisuća osoba na godinu.
  • Blagi pad iseljavanja i veliki porast useljavanja doveo je neto migracije (migracijski saldo) gotovo do nule, pa možemo reći da je val velikog gubitka stanovništva kroz migracije završen (stavimo li kriterij za pojam „značajno“ na saldo od -10,000 ljudi na godinu). Val je trajao 2014.-2018. zbog pojave aspiracijske emigracije nakon ulaska u EU u uvjetima ekonomske krize

Bio bih preveliki opstimist kada bih zaključio da je uz dobre politike i malo sreće moguće ponovno dostizanje broja od 4 milijuna stanovnika na sljedećem popisu (nakon 3,88 milijuna na popisu 2021.). Odgovor na pitanje iz naslova glasi: ne, nije moguće… – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.