Šonje: Nakon pandemije - optimizam, pesimizam i Europa - Monitor.hr
21.02.2021. (08:00)

Vječiti optimist Velimir

Šonje: Nakon pandemije – optimizam, pesimizam i Europa

Prvo pitanje se odnosi na kratak rok, a ono glasi: može li se očekivati oporavak gospodarske aktivnosti koji će omogućiti nastavak razmjerno lagodne situacije na tržištu rada bez nepredviđenih šokova? Drugo pitanje se odnosi na dugi rok: čak i ako se aktualna, ne odveć loša očekivanja o rastu ostvare, može li EU pronaći unutarnje izvore za snažan rast produktivnosti i ulazak u globalnu konkurentsku bitku s Amerikom i Azijom u području novih tehnologija? Ja sam optimist u kratkom i pesimist u dugom roku. Vrijedi i za Hrvatsku i EU. Prognoziram da slijedi ekonomski rast koji neće biti tako skoro prekinut, osim ako sutra ne udari neki veliki meteor ili virus mnogo opakijih svojstava od SARS-Cov-2… piše Velimir Šonje za Arhivanalitiku.


Slične vijesti

28.12.2021. (21:00)

Čovjek koji je suviše znao

Velimir Šonje: Ponekad u povijesti treba preuzeti i neki rizik, a prilično sam siguran da nam uvođenje eura donosi dobro

Paradoks monetarnog suvereniteta proizlazi iz činjenice da monetarna politika Europske središnje banke i sada ima presudan utjecaj na financijske uvjete u Hrvatskoj. Mi smo premali da bi imali neku svoju putanju, neovisnu od europodručja. Dakle, nisu kamatne stope na najnižim razinama u povijesti zato što Boris Vujčić vodi neku genijalnu monetarnu politiku, nego zbog toga što smo financijski integrirani s EU, gdje su kamatne stope najniže u povijesti… Vidim samo jednu ozbiljnu manu, točnije potencijalnu manu. Zbog efekta zaokruživanja cijena može se pojaviti mala i jednokratna inflacija. Naglašavam: mala i jednokratna, po svim procjenama između 0,2 i 0,3 posto… priča u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju Velimir Šonje o prednostima uvođenja eura. I toj jednoj mani.

26.12.2021. (16:00)

Diktatura blagostanja

Šonje: Antivaxer – definicija: ususret novoj bio-političkoj podjeli svijeta (II dio)

Možda će se nekome učiniti da je pretjerivanje opisanu situaciju koristiti kako bismo se poigravali pojmom „diktatura“. No, ja ne tvrdim da živimo u diktaturi. Živimo u vremenu u kojem se unutar demokracije počinju javljati elementi diktature čije se opravdanje pronalazi u brizi za blagostanje građana. Otud koncept diktatura blagostanja. Nova bio-etička i bio-politička pitanja koja se tiču naših fizičkih sloboda, tijela, i suverenosti odnosno prava u odlučivanju o vlastitome tijelu izazov su našim zakonima, ustavnim kategorijama i osjećaju morala. Oni su evoluirali kroz sučeljavanja s izazovima iz nekih drugih vremena, izazovima koji su nastali na temelju nekih drugih problema. U vremenu kada su nastali, ti problemi su isto tako bili golemi, teško sagledivi, nepoznati. No, kako su prolazila desetljeća, nekako smo njima ovladali. Dakle, novi izazovi su teški, jer su novi; malo je čvrstih uporišta i tla pod nogama. Stoga ima smisla plašiti se da je tehnološki napredak toliko brz da ga naše kategorije, teorije, politike, institucije, pravni okviri i spoznaje ne mogu sustići. Piše Velimir Šonje za Ekonomski Lab

14.12.2021. (09:00)

Rovovske bitke

Šonje: Pandemija, sloboda, ograničenja slobode i Ustav

Ključni problem ustavne definicije razmjernosti mjera neće moći biti riješen prebacivanjem tereta dokaza odnosno rješenja na medicinsku struku prije nego što se uvjerljivo razriješi stručno medicinsko pitanje može li opće cijepljenje suzbiti virus uz minimalne rizike za ljude za koje SARS-Cov-2 ne predstavlja značajnu zdravstvenu ugrozu (ništa nije „kao vodu piti“, ali postoji statistički standard minimalnog rizika koji se uklapa u jednu od temeljnih vrednota medicinske struke „ne činiti štetu“). Apsurd u kojem živimo je u tome što to razriješenje nećemo tako skoro dočekati jer medicinska zajednica se još prije pandemije oštro podijelila u dva kampa. Jedni su bezrezervno za opće cijepljenje, pa i ono obvezno, a drugi, koji nisu antivakseri (a takvih među ozbiljnim liječnicima nema) smatraju da pristup cijepljenju treba biti odmjeren i zasnovan na informiranju, edukaciji i diskretnom odnosu liječnik-pacijent, jer snažni pritisci samo jačaju antivakserski pokret. Piše Velimir Šonje za Ekonomski Lab

30.11.2021. (09:00)

Dobri duh ekonomije

Šonje: In memoriam – profesor Ivo Bićanić, totalno drukčiji od drugih

Kolumnist se ovotjednom kolumnom oprašta od dragog profesora riječima: Ivo je prije svega bio profesor – profesor koji je bio totalno drukčiji utoliko što je nepogrešivom pedagoškom metodom i ljudskom intuicijom prepoznavao potencijale među svojim studentima. Posvećivao im se nesebično, poklanjajući im svoje vrijeme, energiju, iskustvo, literaturu, i gajeći pri tome onaj dobri engleski običaj istovremene ljudske bliskosti i profesionalne distance, svojevrsne intrige tako dalekog, a tako bliskog učiteljskog autoriteta… Ivo nažalost više neće kvariti mladež. No, zato smo tu mi: njegovi studenti, suradnici, generacijski razlomljeni, ali zaraženi virusom kritičkog mišljenja i mandatom da ustrajno nastavimo “kvariti” društvo i čuvati sjećanje na lik i djelo našeg Profesora. Neka mu je laka zemlja. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

23.11.2021. (00:00)

Intervju s optimistom

Velimir Šonje intervju: U ekonomskom smislu kroz pandemiju smo prošli izvrsno

Nitko ne može znati kako će se ovo stoljeće razviti i jedino možemo biti sigurni da će i u njemu biti i dobra i zla, i slobode i diktature, pa će nam trebati neke nove naočale da ih uspješno razlikujemo. I trebat će jako puno pameti da se, kao ipak mali narod, u svemu tome uspješno snađemo… U ekonomskom smislu kroz pandemiju smo prošli izvrsno. Vratili smo se na razinu ukupne ekonomske aktivnosti iz 2019., imamo oko jedan posto više zaposlenih nego prije pandemije, realne plaće su veće, i sve smo to postigli unatoč velikoj ulozi turizma koji je teško stradao prošle godine… Dobar i poduži intervju dao je Velimir Šonje za Slobodnu Dalmaciju. Ne ostanite na uvodu koji je mlak, glavno dolazi kasnije.

22.11.2021. (12:00)

Lako za koronu. Kako spriječiti nesnošljivost prema neistomišljenicima?

Velimir Šonje: Novonormalna dehumanizacija (i kako ju zaustaviti)

Kada se 15. studenog na portalu Večernjaka pojavio live stream testiranja na covid djelatnika Zagrebačkog holdinga postalo je jasno da donedavno nezamislive stvari postaju novonormalne. I na početku pandemije neki nadobudni građani potajno su slikali sugrađane u šetnji na Cmroku ili u redu pred šatorima za testiranje. No, ambijent je bio drugačiji. Sjećanja na ranije normalno bila su svježa. Unatoč službenom narativu o „bioteroristima“, slučajevi spontanog lova na „bioteroriste“ nailazili su na opću osudu. Danas je drugačije: dehumanizacija je široko prihvaćena. Javlja se u različitim oblicima, kao dehumanizacija necijepljenih, ali i kao dehumanizacija pobornika cijepljenja i oštrih mjera. Trend ide u svim smjerovima. U ovom tekstu ćemo raspravljati o općoj dehumanizaciji neistomišljenika i o tome kako ju zaustaviti. I u tome ćemo se poslužiti podacima… eto vam na čitanje i zadovoljstvo, Velimir Šonje, Ekonomski lab.

13.11.2021. (10:00)

Veseli scenarij

Šonje: Još malo dobrih vijesti: rast rejtinga

Ovime Hrvatska na listi rejtinga zemalja preskače Rumunjsku koja je zbog fiskalnih rizika u BBB- iako raste brže od Hrvatske. S rejtingom BBB Hrvatska sustiže Bugarsku i Mađarsku, a sljedeća nakon toga je Poljska s A-. Spominjanje Poljske može zvučati preambiciozno, s obzirom na gospodarske uspjehe te zemlje u proteklih 15 godina, no rejting A- je i Hrvatskoj ubrzo dostižan ako uvedemo euro 2023., provedemo fiskalnu prilagodbu (uvjerljivo srušimo omjer javnog duga i BDP-a), počnemo efikasno koristiti EU sredstva i provedemo barem neke od onih famoznih reformi koje se stalno spominju. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

08.11.2021. (17:00)

-#@!$?? -@€[%]*!!

Šonje: O pandemiji i mjerama na virtualnoj javnoj raspravi na Ekonomskom labu, bez svađe

Velimir Šonje u članku zastupa hladno i razložno stavove jednih i drugih, što je inače nemoguće dobiti u javnom prostoru, a tu je i moderator.

  • Skeptik: Dozvolite jedan graf za početak. Prvo, mnoge zemlje, osobito na istoku Europe, ali i mnoge druge zemlje koje su išle široko sa covid-potvrdama i kontrolom poput Singapura, prolaze kroz dramatičan val zaraze. Iz toga možemo zaključiti da oštre mjere zasnovane na potvrdama i širokom procjepljivanju populacije ne djeluju.
  • Zagovornica oštrih mjera osoba: Pažljivo gledam vaš slajd. Kao prvo, rasap podataka je takav da u najboljem slučaju možete zaključiti da između restriktivnosti mjera i zaraze nema staitistički značajne veze. Vi to dobro znate, samo prešućujete. Drugo, zaboravljate spomenuti Italiju, ali drago mi je da ju imate na grafikonu; tamo se zaraza uspješno drži pod kontrolom: procijepljenost je vrlo široka, a covid-propusnice već se dugo nalaze u širokoj primjeni. I to na temelju zakona koji je nakon rasprave usvojen u parlamentu, dakle sve u skladu s demokratskim pravilima! Treće, Vi ste obrazovan čovjek i dobro znate da se na temelju korelacije ne može zaključivati o uzročnosti…

I tako dalje se vodi diskusija na Ekonomskom labu. Ako pak želite stvarnu raspravu na društvenim mrežama otiđite na Forum.hr gdje su otvorena dva odvojena podforuma budući da suprotstavljeni tabori (Vakseri i Skeptici) nisu bili u stanju međusobno suvislo komunicirati.

01.11.2021. (13:00)

Kolumnisti u polemici

Šonje: Uistinu, propada li kapitalizam? Kako je kapitalizam ovladao duhom revolucije

Kolumnist komentira drugoga kolumnista, ovaj put Juricu Pavičića s tekstom Globalna javnost u nevjerici: Propada li kapitalizam? Ovakvi prizori u srcu razvijenog svijeta dosad su bili nezamislivi riječina: Naslovi poput spomenutog dio su spontanog pokreta koji kombinira vječitu civilizacijsku anksioznost i nadu u postojanje (mnogo) boljeg paralelnog svemira s pukom statističkom kalkulacijom privlačenja publike na internetu. Naslov „Propada li kapitalizam“ ističe se zbog nepogrešive kalkulacije profita koji identificira vjerojatnost klikbejta. Naslov je to koji potvrđuje tvrdokornost kapitalizma. Ona se ogleda u sposobnosti kapitalista da radi dobitka komuniciraju (i manipuliraju) čak i s vlastitu propast. Ljudi se na tu vrstu priča onda navuku kao muhe na lijepak, dajući solidarne doprinose prihodu nadležne (ups, privatne) medijske kuće. Drugim riječima, ono što je nekad bio razlog za komunističke revolucije, danas je instrument zarade tog istog kapitalizma (ako tako nešto uopće postoji kao nekakav pojam ili identitet/entitet). Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

25.10.2021. (13:00)

Ajmo, dionice, dionice, sve po 10 kuna!

Šonje: Novo vrijeme – šušur na tržištu kapitala

Iako priče o prijevarama pomažu u stvaranju dojma o tržištu kapitala kao velikom i nepravednom casinu u kojem „velike ribe jedu male“, njihova važnost za ukupno tržište, ako se gleda cjelokupna novija povijest kroz kapitalizaciju ili obrtaj vrijednosnica, zapravo je vrlo mala. Tržišta uglavnom funkcioniraju glatko, pravedno i služe onome što im je glavna funkcija o kojoj se (pre)malo priča… Tržišta kapitala se tako u dugom roku pokazuju suštom suprotnošću onome kako ih većina ljudi percipira – ona nisu instrument koncentracije, nego način decentralizacije (demokratizacije) bogatstva. Međutim, tržišta kapitala neće imati tu funkciju ako velika većina ljudi odbija sudjelovati u igri. A Hrvati su naročito uporni u tom odbijanju… Model demokratizacije vrijednosti funkcionira u SAD-u gdje oko 56% kućanstava ima neku dionicu. Isti udjel u Njemačkoj iznosi 1/8 (oko 10 milijuna Nijemaca posjeduje dionice). Hrvati su u tome najkonzervativniji: razmjerno najviše ulažu u nekretnine i depozite koji ne nose prinos… piše Velimir Šonje dobar članak podsjetnik da konačno razmislite kuda ćete s tim mrtvim kapitalom koji ste uštedjeli. Ili zašto treba štedjeti.