Šonje: Živi zid je doveo do apsurda nešto što su radili i HDZ i SDP - Monitor.hr
09.05.2018. (15:51)

Samo cigle

Šonje: Živi zid je doveo do apsurda nešto što su radili i HDZ i SDP

“Živi zid se iz uže ekonomske perspektive ne može komentirati. Do apsurda je doveo nešto što su radili i HDZ i SDP. Tu nema ničeg bitno novog. Jedino što je novo, oni su od Oraha preuzeli marihuanu, chemtrailse, cirkularnu ekonomiju… i začinili su to onim što je najtragičnije, antieuropskom pričom. Za mene oni predstavljaju okretanje prema Rusiji i Kini, izlazak iz EU”, izjavio je analitičar Velimir Šonje za N1. Također smatra da nam slijede prijevremeni izbori.


Slične vijesti

22.11. (23:00)

Intervju s optimistom

Velimir Šonje intervju: U ekonomskom smislu kroz pandemiju smo prošli izvrsno

Nitko ne može znati kako će se ovo stoljeće razviti i jedino možemo biti sigurni da će i u njemu biti i dobra i zla, i slobode i diktature, pa će nam trebati neke nove naočale da ih uspješno razlikujemo. I trebat će jako puno pameti da se, kao ipak mali narod, u svemu tome uspješno snađemo… U ekonomskom smislu kroz pandemiju smo prošli izvrsno. Vratili smo se na razinu ukupne ekonomske aktivnosti iz 2019., imamo oko jedan posto više zaposlenih nego prije pandemije, realne plaće su veće, i sve smo to postigli unatoč velikoj ulozi turizma koji je teško stradao prošle godine… Dobar i poduži intervju dao je Velimir Šonje za Slobodnu Dalmaciju. Ne ostanite na uvodu koji je mlak, glavno dolazi kasnije.

22.11. (12:00)

Lako za koronu. Kako spriječiti nesnošljivost prema neistomišljenicima?

Velimir Šonje: Novonormalna dehumanizacija (i kako ju zaustaviti)

Kada se 15. studenog na portalu Večernjaka pojavio live stream testiranja na covid djelatnika Zagrebačkog holdinga postalo je jasno da donedavno nezamislive stvari postaju novonormalne. I na početku pandemije neki nadobudni građani potajno su slikali sugrađane u šetnji na Cmroku ili u redu pred šatorima za testiranje. No, ambijent je bio drugačiji. Sjećanja na ranije normalno bila su svježa. Unatoč službenom narativu o „bioteroristima“, slučajevi spontanog lova na „bioteroriste“ nailazili su na opću osudu. Danas je drugačije: dehumanizacija je široko prihvaćena. Javlja se u različitim oblicima, kao dehumanizacija necijepljenih, ali i kao dehumanizacija pobornika cijepljenja i oštrih mjera. Trend ide u svim smjerovima. U ovom tekstu ćemo raspravljati o općoj dehumanizaciji neistomišljenika i o tome kako ju zaustaviti. I u tome ćemo se poslužiti podacima… eto vam na čitanje i zadovoljstvo, Velimir Šonje, Ekonomski lab.

13.11. (10:00)

Veseli scenarij

Šonje: Još malo dobrih vijesti: rast rejtinga

Ovime Hrvatska na listi rejtinga zemalja preskače Rumunjsku koja je zbog fiskalnih rizika u BBB- iako raste brže od Hrvatske. S rejtingom BBB Hrvatska sustiže Bugarsku i Mađarsku, a sljedeća nakon toga je Poljska s A-. Spominjanje Poljske može zvučati preambiciozno, s obzirom na gospodarske uspjehe te zemlje u proteklih 15 godina, no rejting A- je i Hrvatskoj ubrzo dostižan ako uvedemo euro 2023., provedemo fiskalnu prilagodbu (uvjerljivo srušimo omjer javnog duga i BDP-a), počnemo efikasno koristiti EU sredstva i provedemo barem neke od onih famoznih reformi koje se stalno spominju. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

08.11. (17:00)

-#@!$?? -@€[%]*!!

Šonje: O pandemiji i mjerama na virtualnoj javnoj raspravi na Ekonomskom labu, bez svađe

Velimir Šonje u članku zastupa hladno i razložno stavove jednih i drugih, što je inače nemoguće dobiti u javnom prostoru, a tu je i moderator.

  • Skeptik: Dozvolite jedan graf za početak. Prvo, mnoge zemlje, osobito na istoku Europe, ali i mnoge druge zemlje koje su išle široko sa covid-potvrdama i kontrolom poput Singapura, prolaze kroz dramatičan val zaraze. Iz toga možemo zaključiti da oštre mjere zasnovane na potvrdama i širokom procjepljivanju populacije ne djeluju.
  • Zagovornica oštrih mjera osoba: Pažljivo gledam vaš slajd. Kao prvo, rasap podataka je takav da u najboljem slučaju možete zaključiti da između restriktivnosti mjera i zaraze nema staitistički značajne veze. Vi to dobro znate, samo prešućujete. Drugo, zaboravljate spomenuti Italiju, ali drago mi je da ju imate na grafikonu; tamo se zaraza uspješno drži pod kontrolom: procijepljenost je vrlo široka, a covid-propusnice već se dugo nalaze u širokoj primjeni. I to na temelju zakona koji je nakon rasprave usvojen u parlamentu, dakle sve u skladu s demokratskim pravilima! Treće, Vi ste obrazovan čovjek i dobro znate da se na temelju korelacije ne može zaključivati o uzročnosti…

I tako dalje se vodi diskusija na Ekonomskom labu. Ako pak želite stvarnu raspravu na društvenim mrežama otiđite na Forum.hr gdje su otvorena dva odvojena podforuma budući da suprotstavljeni tabori (Vakseri i Skeptici) nisu bili u stanju međusobno suvislo komunicirati.

01.11. (13:00)

Kolumnisti u polemici

Šonje: Uistinu, propada li kapitalizam? Kako je kapitalizam ovladao duhom revolucije

Kolumnist komentira drugoga kolumnista, ovaj put Juricu Pavičića s tekstom Globalna javnost u nevjerici: Propada li kapitalizam? Ovakvi prizori u srcu razvijenog svijeta dosad su bili nezamislivi riječina: Naslovi poput spomenutog dio su spontanog pokreta koji kombinira vječitu civilizacijsku anksioznost i nadu u postojanje (mnogo) boljeg paralelnog svemira s pukom statističkom kalkulacijom privlačenja publike na internetu. Naslov „Propada li kapitalizam“ ističe se zbog nepogrešive kalkulacije profita koji identificira vjerojatnost klikbejta. Naslov je to koji potvrđuje tvrdokornost kapitalizma. Ona se ogleda u sposobnosti kapitalista da radi dobitka komuniciraju (i manipuliraju) čak i s vlastitu propast. Ljudi se na tu vrstu priča onda navuku kao muhe na lijepak, dajući solidarne doprinose prihodu nadležne (ups, privatne) medijske kuće. Drugim riječima, ono što je nekad bio razlog za komunističke revolucije, danas je instrument zarade tog istog kapitalizma (ako tako nešto uopće postoji kao nekakav pojam ili identitet/entitet). Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

25.10. (13:00)

Ajmo, dionice, dionice, sve po 10 kuna!

Šonje: Novo vrijeme – šušur na tržištu kapitala

Iako priče o prijevarama pomažu u stvaranju dojma o tržištu kapitala kao velikom i nepravednom casinu u kojem „velike ribe jedu male“, njihova važnost za ukupno tržište, ako se gleda cjelokupna novija povijest kroz kapitalizaciju ili obrtaj vrijednosnica, zapravo je vrlo mala. Tržišta uglavnom funkcioniraju glatko, pravedno i služe onome što im je glavna funkcija o kojoj se (pre)malo priča… Tržišta kapitala se tako u dugom roku pokazuju suštom suprotnošću onome kako ih većina ljudi percipira – ona nisu instrument koncentracije, nego način decentralizacije (demokratizacije) bogatstva. Međutim, tržišta kapitala neće imati tu funkciju ako velika većina ljudi odbija sudjelovati u igri. A Hrvati su naročito uporni u tom odbijanju… Model demokratizacije vrijednosti funkcionira u SAD-u gdje oko 56% kućanstava ima neku dionicu. Isti udjel u Njemačkoj iznosi 1/8 (oko 10 milijuna Nijemaca posjeduje dionice). Hrvati su u tome najkonzervativniji: razmjerno najviše ulažu u nekretnine i depozite koji ne nose prinos… piše Velimir Šonje dobar članak podsjetnik da konačno razmislite kuda ćete s tim mrtvim kapitalom koji ste uštedjeli. Ili zašto treba štedjeti.

24.10. (10:00)

Nepovjerljivi Hrvati

Šonje: Novo vrijeme – šušur na tržištu kapitala

Besperspektivnost, strah, ali i regulacija (moramo “štititi” sve i svakoga) ubili su tržišni šušur u čijemu izotanku imamo mir – čitaj mrtvilo. Nitko ne „talasa“, ne propituje glasno, a u isto vrijeme se s razvijenih tržišta koja imaju puno više iskustva s regulacijom (i s kripto tržišta, gdje je puno manje regulacije) itekako čuje buka društvenih mreža, medija i foruma na kojima se nitko ne boji izreći preporuku, stav, kritiku, pa i povući mase sljedbenika … Zbog toga su i ozbiljni domaći investitori odavno emigrirali iz učmale domaće bare tamo gdje ima šušura, toga životnog soka bez kojeg nema ni velikih pobjeda, ni velikih poraza. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

17.10. (11:00)

Šonje: Diktatura blagostanja i budućnost demokracije (u Europskoj uniji)

O temi o kojoj svi razmišljamo posljednje dvije godine kolumnist piše: Živimo u eri formiranja nove paradigme totalitarizma. Kada se tako nešto izgovori, dijelu ljudi prvo pada na pamet ono što se pogrešno naziva covid-fašizmom: nametanje očigledno pogrešnih ili najblaže rečeno neprovjerenih i upitnih ali vrlo snažnih epidemioloških restrikcija, što je praćeno stigmatizacijom onih koji te mjere dovode pod znak pitanja. Ono što me doista zanima u ovome tekstu, nakon što razjasnimo pojmove, jest budućnost Europske unije: transformira li se ona u otuđenu „euroslaviju“ u kojoj će „elite otuđene od naroda“ nastaviti nametati sve rigoroznija ograničenja, ili će EU pronaći novu ravnotežu kao institucionalni okvir za usklađivanje nacionalnih demokracija s principima uske međunarodne suradnje? O odgovoru na ovo pitanje zavisit će i opstanak Unije. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

10.10. (10:00)

Ekonomija na akciji

Šonje: Manje kuna za euro u Hrvatskoj

Kolumnist vještim marketingom preporučuje kupnju vlastite knjige o vrućoj temi eura riječima: Očito je da imam komercijalni interes da do referenduma doista i dođe, jer bismo začas rasprodali preostale zalihe knjige. Ako do referenduma dođe, nadam se fer borbi i glasanju, kao i ishodu „za“. No realno, referendum o euru nema smisla… Ako imamo u vidu realne ekonomske mehanizme – ono kako oni stvarno funkcioniraju – onda ćemo možda s manje strasti raspravljati i o euru i shvatiti da se pristupanjem europodručju ni na koji način ne umanjuje naš suverenitet i moć da utječemo na stvari koje nas okružuju. Međutim, za razumijevanje funkcioniranja gospodarstva (i sustava cijena) treba čitati knjige. Puno knjiga. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

04.10. (11:00)

Kratkoročni optimist, dugoročni pesimist

Šonje: O budućnosti srednje i istočne Europe i mjestu Hrvatske u regionalnoj razvojnoj priči u ovom desetljeću

Tih dana 1989., dok smo gledali kako pada Berlinski zid, svi smo bili puni nade, iako se ovdje na jugoistoku iz daljine čuo ratni bubanj. Trideset i dvije godine kasnije možemo reći da je nada mnogih naroda ispunjena. Češka je danas razvijenija od Italije. Slovenija i Litva su razvijenije od Španjolske, a Estonija ju je sustigla. Sve spomenute zemlje razvijenije su od Portugala, Grčku da i ne spominjemo… prošlog tjedna je čak i Financial Times primijetio da gospodarska priča o CEE nije u značajnoj mjeri izgubila stari sjaj… piše Velimir Šonje u podužem dobrom članku za Ekonomski lab. Šonje je prirodni optimist, netipičan za ove krajeve gdje je cendranje u modi. Da znate što vas čeka.