Spor oko riječi stidnica: lingvisti podijeljeni, inicijativa pravobraniteljice odbijena - Monitor.hr
Ponedjeljak (13:00)

Seksizam naš svagdašnji

Spor oko riječi stidnica: lingvisti podijeljeni, inicijativa pravobraniteljice odbijena

Inicijativa pravobraniteljice za ravnopravnost spolova da se u školskim udžbenicima riječ stidnica zamijeni nazivom vulva nije prihvaćena, nakon protivljenja Hrvatskog liječničkog zbora i kroatista s FFZG-a. Lingvist Mate Kapović tvrdi da riječ stidnica odražava društveni seksizam i zastarjele stavove prema ženskoj seksualnosti, dok Marko Alerić upozorava da je ideološko normiranje jezika neprihvatljivo i da riječi imaju povijesnu i stručnu utemeljenost. Sam naziv feminizam, primjerice, dolazi od latinskog “femina”, što znači “koja je sisana”, a zanimljivo je i podrijetlo riječi “penis” koji izvorno znači rep, izdanak. Rasprava je otvorila šire pitanje odnosa jezika, ideologije i društvenih vrijednosti. tportal


Slične vijesti

05.01. (14:00)

Prije nego što počnete mrziti, razmislite

Ugledni lingvist otprije 20 godina: Govor mržnje je u interesu onih koji imaju moć, vlast ili barem pretendiraju na to da je posjeduju

Kao što se kontekst mijenja, mijenjaju se i modaliteti govora mržnje. On je sada, za razliku od ranih 1990-tih godina, manje direktan, manje očit, pa samim tim i djelotvorniji i možda opasniji. Moja je teza da govor mržnje uopće nije opasan kada je iskaz iskrene mržnje, jer je to normalni osjećaj koji čovjek u određenim situacijama mora iskazivati želi li biti u potpunosti čovjek. Do opasnosti dolazi kada primarna grupa inicira govor mržnje bez ikakvih emocija, i sekundarne govornike (dakle one kojima se obraća) usmjerava prema tome da nekoga mrze. Ti sekundarni govornici zatim osjećaju induciranu mržnju, govore riječima drugih i na taj način mržnju reproduciraju. Postoji čitav niz strateških postupaka kojima se to čini, od definiranja drugih kao izvora zla i neprijatelja, do njihova potpunog isključivanja, i ti su načini u literaturi prilično dobro obrađeni… H-alter donosi intervju lingvista Dubravka Škiljana otprije više od 20 godina, za tadašnji ZaMirZine.

24.06.2025. (23:00)

Kad je brnistra bila bitnija od brendova

Etimologija: Zašto se Split mogao zvati Brnistrovo, a Dicmo znači miljokaz?

Hrvatska, iako mala, vrvi osebujnim toponimima koji izazivaju smijeh, čuđenje i fascinaciju. Jezikoslovac Domagoj Vidović za tportal priča o porijeklu imena mjesta na jugu Hrvatske, ali i BiH, i otkriva kako su nastala – od osobnih imena (Živogošće, Kreševo) do biljaka (Split = Brnistrovo) i rimskih miljokaza (Dicmo). Neka imena vuku korijene iz ilirskog, neka iz dalmatskog jezika, a mnoga i dan-danas skrivaju značenja koja podsjećaju da se iza svakog kamena krije dobra priča.

20.05.2025. (19:00)

Ako ti samo "zahvale" – bolje provjeri jesi li i dalje zaposlen/a

Zahvaliti vs. zahvaliti se: Jedno znači reći “hvala”, a drugo raskinuti suradnju ili odbiti

Zahvaliti i zahvaliti se nisu sinonimi. Možda neki rječnici nisu sasvim jasni po tom pitanju, ali postoji nijansa razlike između glagola zahvaliti i njegova povratnoga oblika. Zahvaliti znači reći nekome hvala. Na primjer, dobili ste poklon za rođendan i onda ste toj osobi zahvalili. S druge pak strane, zahvaliti se znači ne, hvala. Drugim riječima, to znači pristojno odbiti ponuđeno. Na primjer, netko vas ponudi kolačem, ali vi ste već siti pa kažete: Ne, hvala odnosno, zahvalite se osobi koja vas nudi slasticom. Lektoriranje

24.11.2024. (16:00)

Jezične akrobacije bez mreže

Kad čiko postane striko: anatomija polovičnog jezičnog nacionalizma

Boris Postnikov za Novosti analizira fenomene jezičnog nacionalizma u Hrvatskoj kroz prizmu prijevoda srpskih filmova i serija, od apsurdnih titlova 1999. do današnjih “polovičnih” rješenja. Ističe da prijevodi često nepotrebno prilagođavaju identične izraze, dok su stvarne razlike minimalne. Polovičnost nacionalizma očituje se u zakonima bez sankcija, fragmentiranim kulturnim politikama i paradoksalnim praksama poput prevoditeljskih improvizacija ili izbjegavanja prevođenja. Zaključuje se da nacionalizam opstaje u sivoj zoni, smirujući jednu stranu, a ne provocirajući drugu, dok stvarnost pokazuje koliko su srpski i hrvatski zapravo nerazdvojni.

04.10.2024. (21:00)

Internetska lingvistika

Hrvati sve češće koriste riječi ‘seenanje‘ i ‘ghostanje‘, iako nisu skroz prilagođene hrvatskom jeziku

Seenanje označava ponašanje u kojemu jedna osoba čita poruke koje su joj poslane na nekoj od digitalnih platformi za dopisivanje, ali ih ignorira i na njih ne odgovara. Ghostanje označava ponašanje u kojemu jedna osoba ignorira drugu, prestaje odgovarati na poruke, nestaje iz veze bez objašnjenja. Osoba koja je napuštena ne dobiva razloge zašto je ignorirana što može prouzročiti zbunjenost, nesigurnost, tjeskobu ili pak neke jače negativne osjećaje. Riječima ghost i seen dodajemo nastavke karakteristične za hrvatski jezik pa tako dodavanjem nastavka -ati dobivamo od tih engleskih riječi hrvatske glagole ghostati i seenati, a nastavkom -anje glagolske imenice ghostanje i seenanje. Međutim, navedene riječi još se nisu potpuno prilagodile hrvatskomu jeziku. U praksi je više načina na koje se te riječi pišu, pa tako postoje inačice ghostanje, ghoustanje, gostanje i goustanje te seenanje i sinanje.  Jutarnji

02.10.2024. (10:00)

Brucajte vi nama, dragi novopečeni studenti, ali pazite da vam se previše ne oduži

Znate odakle riječ ‘brucoš’? To je izraz za osobu u jednom ‘osjetljivom’ razdoblju sazrijevanja

Unatoč velikoj dijalektalnoj raznolikosti na području Hrvatske, riječ brucoš jedna je od onih koje prepoznaju govornici svih narječja. Popularni je to naziv za studenta prve godine studija. Kako su jezikoslovci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje prije nekoliko godina rekli za Srednju, a povodom početka još jedne nove akademske godine za sve studente, to je, ukratko, izraz za osobu koja dobiva prve stidne dlake. Imenica brucoš potvrđena je od 19. st. i potječe iz zagrebačkog studentskog žargona. Formalno, ona je tvorena od osnove bruc– sufiksom –oš. Prema etimološkoj literaturi osnova bruc– potječe od glagola brucati ‘dobivati stidne dlake’, odakle je i spomenuti postverbal bruce ‘prve stidne dlačice’. Sufiks –oš izvorno potječe iz mađarskoga. Brucoš bi, dakle, bio ‘onaj koji bruca = dobiva stidne dlake’, izvorno pogrdan naziv za studente prve godine, koji je s vremenom postao uobičajen (neutralan) naziv. 

02.09.2024. (09:00)

Recept za jezikovu juhu

Mate Kapović, autor novog Jezičnog savjetnika: Vrijeme je da hrvatski jezik lingvistički konačno dovedemo u 21. stoljeće i da se o njemu govori na znanstven i suvremen način

Iako je namjerno nazvana jezičnim savjetnikom, ona se razlikuje od uobičajenih ‘savjetnika’, koji obično samo nabrajaju što pojedini autor smatra ‘dobrim’, a što ‘lošim’, bez ikakvih pravih objašnjenja ili razlogâ. Dodatno, ljudi koji se inače bave jezičnim ‘savjetima’ vrlo često nisu uopće upućeni npr. u povijest jezika i onda progone riječi ili oblike koje su koristili još Gundulić ili Marulić ili im se ne sviđa, recimo, oblik ‘posla’ u frazi ‘gledati svoja posla’, jer ga ne znaju objasniti, pa ga progone iako je riječ o arhaizmu još iz praindoeuropskoga.

Knjiga je stvarno namijenjena svima ‒ prije svega laicima zainteresiranima za jezična pitanja. No neka će poglavlja, npr. ona o ‘č & ć’, ‘ije & je’ i naglasku, biti vrlo zanimljiva i učitelji(ca)ma i profesori(ca)ma hrvatskoga u osnovnim i srednjim školama jer jednostavno, ali detaljno i zanimljivo, objašnjava situaciju u Hrvatskoj te kako te probleme najbolje prezentirati na nastavi uz mnoštvo primjerâ i savjetâ. Nažalost, iz osobnog iskustva znam da većina učitelj(ic)â i profesor(ic)â nema priliku to na takav jednostavan način naučiti na fakultetu ‒ a i sama narav dotičnih problema je komplicirana jer treba poznavati povijest jezika, dijalektologiju i akcentologiju da bi se to doista razumjelo. Mate Kapović za tportal.

09.07.2024. (20:00)

Živio ti nama sto godina

Jezikova juha: Jubilarna nagrada

U Bibliji broj 100 predstavlja završenost odnosno savršenost. Obje su ove riječi u hrvatskome istoga porijekla: dolaze od imenice vrh ( Kako i godine danas brojimo dekadskim sustavom, okrugle su nam one djeljive s 10, a s obzirom na prosječni ljudski vijek 10 je relativno malo, a 1000 mnogo, pa nam je 100 onako baš taman i okruglo. To je kao i Nova Godina: simbolična vrijednost nadilazi stvarnu. Realno okrugli brojevi ne postoje. Najrašireniji brojevni sustav je dekadski, uglavnom jer nam je ‘prirodan’, odnosno praktičan u svakodnevnome životu, zbog broja prstiju na rukama.

Century eng. ‘stoljeće, grupa od sto’ uzgred dolazi od latinskoga centuria ‘grupa od sto’ <centum ‘sto’, s tim da je u latinskome stotinu godina bilo saeculum, ‘dob, generacija’, od čega kasnije nastaje saecularis ‘sekularno’, prvotno ono ‘što se odnosi na neko doba’ pa onda ‘ljudsko/privremeno’ za razliku od ‘religijskog/vječnog’. Sat lingivstike u režiji lokalnog portala.

01.07.2024. (01:00)

Belgijci ili Belgijanci, meni svejedno, u svakom slučaju imaju odlično pivo!

Jezikova juha: Tko živi u Belgiji

Ime Belgije dolazi od latinske riječi Belgium, kojom je Cezar označavao regiju sjeverne Galije, od Pariza do Rajne. Potječe od rimskoga naziva za konfederaciju sjevernih galskih plemena: Belgae, keltskoga ili mješovitoga keltskog i germanskog podrijetla. Nije poznato jesu li se tim imenom služili i sami Belgi ili je to tek rimski egzonim, ali najšire prihvaćena etimologija vezana je uz proto-keltski korijen *belg-/*bolg- ‘naticati / napuhati se’, moguće i ‘nakostriješiti se (u srdžbi)’. U današnjemu nizozemskom postoji pridjev gebelgd ‘ljut, bijesan’, iz proto-indoeuropskoga *bhel-, a od kojega, primjerice, dolaze i englesko bellow ‘rika, mukanje’, hrvatsko buljiti (jer su oči izbečene, kao natekle) itd. Cezar je Belge opisivao kao divlje i hrabre, što se uklapa u predloženu etimologiju. Što se hrvatske riječi za stanovnike Belgije tiče, Hrvatska jezična riznica, reprezentativni korpus pisanoga hrvatskog jezika od druge polovice 19. st. naovamo, uopće ne bilježi etnonim Belgijci do početka 21. st., dok primjera za Belgijance nalazimo više stotina od 1895. naovamo. Lingvist za lokalni portal.

27.06.2024. (18:00)

Sve je isto k'o i lani...

Jezikova juha: Lipe cvatu

Uz varijante imena svibanj/sviben, u hrvatskim se dijalektima naziva i filipovčak/filipovščak (prema blagdanu Sv. Filipa i Jakova), veliki traven (kao i u slovenskome), maj (iz lat. Maius mensis, moguće od božice plodnosti Maie, vezano uz ‘rast’) te rožnak, bit će od roža/ruža. Nakon svibnja, došao nam je i lipanj, mjesec lipe, jedno od svetih stabala slavenske tradicije, vezano uz plodnost i ženstvenost, cvjetova ljekovitih svojstava, u čijim su šumama naši preci skupljali vosak i med od kojega se pravila medovina. Naziva se i rožencvet, a u rimskome je kalendaru bio posvećen Junoni, zaštitnici majčinstva i braka. Lokalni lingvist za regionalni portal.