Starešina: Preuzme li Ukrajina nadzor nad Sudžom, mirovna faza može početi - Monitor.hr
19.08.2024. (07:00)

Započelo Krimom da bi završilo plinom

Starešina: Preuzme li Ukrajina nadzor nad Sudžom, mirovna faza može početi

U ruskom gradiću Sudži glavno je plinsko čvorište preko kojega se države srednje Europe opskrbljuju ruskim plinom, što će ove jeseni i zime biti važna karta u pregovorima o završetku ili zamrzavanju rata, koji su očito pred vratima. Ukrajinska vojska demonstrirala je i spremnost i opremljenost, što je važno prije mirovne faze. Putin je ponižen – u tri dana izgubio je aureolu velikog majstora rata, a to ponovno otvara i mogućnosti unutarnjeg previranja u ruskom obavještajnom vrhu, pa i neke vrste udaljavanja Putina iz mirovnog procesa, usprkos tomu što je proljetos premoćno pobijedio na izborima koje je organizirao i naizgled si osigurao povratak na zapadnu političku pozornicu. No važnost ukrajinske operacije na ruskom tlu nije samo u zaposjednutom teritoriju već prije svega u onome što Ukrajina nastoji zaposjesti.

Rat koji je počeo u znaku zaustavljanja europske plinske ovisnosti o Rusiji završit će novom europskom mrežom plinovoda koja će dokinuti tu ovisnost ne odričući se, dakako, ruskog plina. Višnja Starešina za Lider.


Slične vijesti

Jučer (16:00)

Ruski fond za obnovu Ukrajine – hvala na donaciji

Kijev procjenjuje da će nakon završetka rata biti potrebne stotine milijardi eura za obnovu, Merz: To bi trebala pokriti Rusija

Prvi „Ukrajinski fond“ kojim će upravljati Kijev bit će financiran konfisciranom ruskom imovinom u inozemstvu u vrijednosti od preko 460 milijardi eura. Drugi fond od gotovo 400 milijardi eura bit će formiran kroz privatne investicije. Njemački kancelar Friedrich Merz također smatra da Rusija mora platiti štetu koju je nanijela napadom na Ukrajinu. Državna imovina vrijedna stotine milijardi, uglavnom smještena u EU-u, ostat će zamrznuta. Prihod od nje i dalje će se koristiti za osiguravanje milijardu dolara kredita za Ukrajinu, rekao je Merz odgovorivši tako na zahtjeve ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se, na primjer, taj novac direktno koristi za Ukrajinu. DW

13.06. (20:00)

Na njihovu štetu

Ruski gubici u ratu u Ukrajini prešao brojku od milijun ljudi, visoka je to cijena za agresiju

Vrijedi napomenuti da je brojka od milijun procijenjena. Analitičari procjenjuju omjer ranjenih i ubijenih u ruskoj vojsci na otprilike 2,5:1. Ovaj koeficijent znatno je lošiji od standarda vojski NATO-a i svjedoči o niskoj učinkovitosti ruske taktičke medicine. Na temelju toga može se pretpostaviti da broj nenadoknadivih gubitaka, odnosno ubijenih, na strani RF-a iznosi oko 300 tisuća ljudi. Pitanje zašto takvi kolosalni gubici ne dovode do sloma ruskog vojnog stroja zahtijeva uranjanje u njegovu unutarnju kulturu. Istovremeno, kolosalni gubici stvaraju dugoročne izazove za samu Rusku Federaciju, koji nadilaze isključivo vojnu sferu. Riječ je o produbljivanju demografske krize. Gubitak stotina tisuća mladih muškaraca, pretežno radno sposobne dobi, ubrzava smanjenje stanovništva i pojačava rodnu neravnotežu. Index

03.06. (12:00)

Stala braća da prokrijumčare naše dronove

Što je Ukrajina postigla povijesnim udarom? Ruski vojni bloger: Vrlo težak udarac

Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) tvrdi da je pogođen 41 ruski zrakoplov, uključujući strateške bombardere i izviđačke letjelice, iako nije jasno koliko ih je potpuno onesposobljeno. Napadi su bili usmjereni na četiri vojna aerodroma duboko unutar Rusije, a najudaljenija meta bila je baza Belaya u Irkutskoj oblasti, udaljena oko 4500 kilometara od ukrajinske granice. Ukrajina je ranije koristila dronove za napade na ciljeve unutar Rusije, uključujući Moskvu, no zbog njihove male brzine lako ih je obarati protuzračnom obranom. Tu se i vidi prava smjelost ovog napada: umjesto da pokušaju preletjeti cijelu udaljenost od granice, Ukrajinci su uspjeli prokrijumčariti dronove neposredno do meta i lansirati ih s mjesta u blizini. Index… operaciju komentiraju i na Forumu.

02.06. (14:00)

Samo su ih još više naljutili

Danas novi krug pregovora Rusije i Ukrajine nakon masovnog ukrajinskog napada

Ukrajinci su izvršili napade na četiri ruska aerodroma, pogođeno je oko 40 zrakoplova, među kojima su i strateški bombarderi. Operacija kodnog naziva Pavutyna (Paukova mreža) planirala se više od 18 mjeseci. (Index) Prema informacijama iz SBU-a, u Rusiju su prvo prokrijumčareni FPV (first-person view) dronovi, a potom i mobilne drvene kutije u kojima su bili skriveni. Vrijednost uništenih ruskih strateških zrakoplova iznosi oko sedam milijardi dolara. SBU tvrdi da je u napadu uništeno 34 posto ruskih strateških bombardera na glavnim vojnim aerodromima (Index). Rusi kao odgovor brutalno zasuli Harkiv dronovima i balističkim projektilima, stižu prve snimke (Jutarnji)

  • Početak nove runde mirovnih pregovora je zakazan za 12 sati u gradskoj palači Çıragan, priopćilo je tursko ministarstvo vanjskih poslova uoči pregovora (Index)
01.05. (19:00)

Partnerstvo bez računa, ali s priključkom na naftu i plin

SAD i Ukrajina postigli dogovor: Amerika ulazi u ukrajinske resurse, ali ne traži novac natrag

SAD i Ukrajina potpisali su sporazum koji mijenja igru:

  1. Ukrajina ne mora vraćati američki “dug” od 350 milijardi dolara.
  2. Washington konačno koristi oštriji ton prema Rusiji.
  3. U sporazumu su i projekti nafte i plina – ali vlasništvo ostaje ukrajinsko.
  4. EU integracije nisu ugrožene, SAD ih čak podržava.
  5. Dobit se 10 godina reinvestira u Ukrajinu.
  6. Američka vojna pomoć se vraća na stol.
  7. No, SAD se može povući kad god poželi.

Zelenski ima razloga za slavlje, Trump kaže da je i on pobijedio – a Putin još šuti. Sve strane zadovoljne, barem na papiru. Index

29.04. (09:00)

Klima, krima, drama: Poluotok bez happy enda

Krim: Tvrdi orah u rukama Moskve i Kijeva

Izjava Donalda Trumpa da bi Volodimir Zelenski bio spreman odreći se Krima izazvala je burne reakcije. Krim ima duboko strateško, povijesno i emocionalno značenje za obje strane. Za Rusiju predstavlja ključnu vojnu bazu i simbol povijesnog ponosa, dok za Ukrajinu znači suverenitet i teritorijalni integritet. Unatoč nagađanjima o mogućim kompromisima, Kijev i dalje odbacuje bilo kakvu ideju o predaji poluotoka, a Rusija ga smatra svojim trajnim dijelom. tportal

25.03. (15:00)

Otvaranje Pandorine kutije

Picula: Priznavanje okupiranog dijela teritorija Ukrajine kao ruskog moglo bi ohrabriti i druge države za širenjem

Obistine li se najave da će ruska vojna agresija na Ukrajinu, započeta 2022., dijelom završiti i zbog priznavanja ruskog zauzimanja petine ukrajinskog teritorija, hoće li ovakav model nagrađivanja agresije postati pravilom u svijetu u sljedećem razdoblju? I to neovisno o tome provode li ga vojno znatno nadmoćnije države nad svojim slabijim susjedima ili ostale države koje će na sličan način pokušati riješiti dugogodišnje sukobe i osporavanja granica. Ipak, Balkan, kada i nije bačva baruta, ostaje barem šalicom baruta. Zbog toga i najave o prekrajanju granica u ovom dijelu Europe, kakve zaziva jedan od kandidata na rumunjskim predsjedničkim izborima, služe isključivo za mobilizaciju birača. Problem će nastati mobiliziraju li se tako mobilizirani birači za izvaninstitucionalne obračune. Boško Picula za tportal

23.03. (13:00)

Kad Kremlj igra skrivača po Europi

Rusija pojačala sabotaže u Europi, NATO traži odgovor

Novo izvješće CSIS-a otkriva da je Rusija značajno pojačala sabotažne napade u Europi, s 12 u 2023. na 34 u 2024. Meta su vojne, logističke i industrijske lokacije u NATO zemljama koje pomažu Ukrajini. Napadi uključuju eksplozije, špijunažu i cyber-napade, a Moskva tako šalje poruku o “cijeni” podrške Kijevu. Trumpova administracija pauzirala je akcije protiv ruskih operacija, ostavljajući Europu da se sama nosi s problemom. Stručnjaci upozoravaju: bez aktivnog odvraćanja, Kremlj će nastaviti igrati svoje opasne igre. tportal

17.03. (12:00)

Ne djeluje pravedno, ali...

Starešina: Amerika obećava da se ukrajinski presedan neće preliti na BiH

Poruka Ukrajincima o prepuštanju dijela teritorija vraća nas iz svijeta helsinških načela u svijet najgrublje realpolitike: koliko sile, toliko prava. A poruka Dodiku podsjetnik je na latinsku izreku ‘što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu‘, koja također uvelike definira svijet realpolitike. Sporazum o kraju rusko-ukrajinskog rata, ma kada se dogodio i ma kako izgledao, nužno će značiti kraj tzv. helsinškog poretka na rubovima Europe, jer jednostavno nije izgledno da ukrajinska vojska, ili itko drugi, uzme Putinu Krim, koji je sjedište ruske crnomorske flote, ili okupirane i etnički očišćene dijelove Donecka i Luhanska. No, helsinški poredak je pogažen Putinovom agresijom na susjednu državu, ali i prije toga… Višnja Starešina za Lider

11.03. (19:00)

Svi kao žele mir, ali ne zna se pod koju cijenu

Ograničeno primirje, međunarodne mirovne snage ili odricanje od teritorija? Više je scenarija za mogući kraj rata u Ukrajini

Ukrajinsko vodstvo u posljednje vrijeme više ne inzistira na zahtjevu za potpunom obnovom teritorijalne cjelovitosti. No zato inzistiraju na članstvu u NATO-u i osiguravanje vojnika na liniji bojišnice/granice. Ukupna dužina granice između Ukrajine i Rusije iznosi čak 2.300 kilometara. Vojni stručnjaci procjenjuju da bi zapadne zemlje morale rasporediti najmanje 150.000 vojnika, a možda i znatno više. No nije jasno kako bi se ta brojka mogla dostići bez sudjelovanja SAD-a. S druge strane Rusija odbija mogućnost da Ukrajina uđe u NATO, a žele i da se vojno ograniče. Regije Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson su stavili u ruski Ustav i kažu, nema pregovora oko toga. Ostaje nejasno što SAD želi od Rusije, prema Ukrajini su bili konkretniji, oduzevši im vojnu i obavještajnu pomoć. DW