Što nas u svijetu financijskih tehologija čeka u 2018. - Monitor.hr
26.12.2017. (14:19)

Seoba na mobitele

Što nas u svijetu financijskih tehologija čeka u 2018.

Najvažnija tema iz svijeta financijskih tehnologija u 2018. povezana je s revidiranom europskom direktivom o platnim uslugama (PSD2), koja će omogućiti bankama i fintech igračima transformaciju poslovanja u transakcijskom bankarstvu. “Time bi fintech kompanije, a i banke, svojim klijentima mogle ponuditi puno više usluga i proizvoda od klasičnih, npr. uz klasičan bankarski proizvod poput kredita klijentu bi mogle ponuditi mogućnost kupnje sredstvima tog kredita, i to direktno kroz mobilnu aplikaciju”, prognozira Dejan Donev iz Erste banke. Osim izdavanja kredita putem mobitela, u 2018. mogli bismo upoznati robote kao bankarske službenike, piše tportal.


Slične vijesti

09.02.2018. (10:06)

Nakon Štedbanke, još jedna banka u Hrvatskoj ide u likvidaciju – Primorska

29.11.2017. (11:18)

Na netoleranciji zaradili dovoljno

Rašeta: Zašto su se banke sad sjetile da im treba tolerantno društvo?

U Hrvatskoj kakva je bila dosad banke su, kao najvitalniji dio gospodarstva, mogle beskonačno loviti u mutnom, pljačkati, derati kožu ljudima, dizati kamate kako im padne na pamet, naplaćivati sve naknade, kazne i tarife koje u svojim domovinama ne bi smjele ni u snu… Vrag će ga znati zašto su se banke baš sad sjetile da im treba regularni, multikulturni, tolerantni društveni okvir – valjda zašto što vide da će ova zemlja, nastave li njome dominirati fundamentalističko-ortački obrasci koji su samoubilački – izumrijeti – piše Boris Rašeta o reklami Erste banke.

26.08.2017. (00:14)

Ukinuta naknada za zatvaranje kredita

Novi zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju donosi promjene koje bi trebale još više zaštititi klijente banaka pri podizanju stambenog kredita. Banke će morati detaljno izvijestiti klijenta o svim troškovima kredita, a klijent potom ima pravo u roku od 14 dana odustati od ugovora bez navođenja razloga. Banke će također imati obvezu potrošaču iznijeti detaljan izračun efektivne kamatne stope. Ukida se i izlazna naknada za otplatu kredita. Večernji

24.08.2017. (16:55)

Talijanski vlasnici PBZ-a kupuju švicarsku privatnu Banque Morval

11.04.2017. (13:52)

U 5 godina kod 16 banaka utvrđena prevelika izloženost Agrokoru

29.03.2017. (11:28)

Money for nothing

Fina: Građani duguju 41 milijardu kuna, pola bankama

329.977 građana je u blokadi, a ukupno su dužni više od 41,3 milijardi kuna duga, pokazuju podaci Fine od kraja siječnja. Od toga iznosa čak 57% čine nepodmirene obveze prema financijskim institucijama, a od toga bankama 49,46%. Dug prema središnjoj državi iznosi 4,44 milijarde kuna ili 10,74%, zbog čega su građanima blokirani računi. Značajan je iznos i dugovanja prema ostalim vjerovnicima (ostale tvrtke, građani, obrti i sl.) – gotovo 11 milijardi kuna ili 26,55% ukupnog iznosa. Naveći broj građana ima dugovanje do 10 tisuća kuna. HRT

19.03.2017. (13:50)

Bitnije stvari od Ivice

Index: Bankarsko kokošarenje u sjeni Todorićeve propasti

Brojni korisnici poticane stanogradnje još su sredinom prošlog desetljeća sa Splitskom bankom potpisali ugovore o stambenim kreditima za kupnju stanova iz programa POS-a, u kojima je kamata bila vezana uz kretanje referentne kamatne stope EURIBOR. U jeku financijske krize, 2009., EURIBOR je značajno pao – sa vrijednosti koja se kretala oko 3 postotna poena pao je na nulu. Posljedično, i kamatne stope vezane uz EURIBOR su trebali pasti za toliki iznos, sa otprilike 6 na 3 posto. No Splitska banka je tu svoju obavezu iz ugovora odlučila ignorirati. Točnije, kako su ovih dana javili svojim klijentima, odlučili su ju “različito tumačiti”. I tako je to trajalo punih osam godina. Cijelo to vrijeme banka je svojim klijentima naplaćivala kamatu od 6% umjesto 3%. Index

27.01.2017. (11:10)

Bijeg od naknada i provizija domaćih banaka

Račun u Litvi koji ništa ne košta

Za potrebe osnivanja etične banke Goran Jeras testirao je različite bankarske usluge u Europi, tako je preko interneta otvorio bankovni račun u Litvi kojim je vrlo zadovoljan jer ga ne košta ništa, odnosno posluje bez mjesečne naknade. Jedino što se naplaćuje je mala provizija pri konverziji valute pri mijenjanju kuna u eure ili obratno, za koju plaća 1 euro mjesečno na Visa karticu. Index

01.10.2016. (16:41)

Kredit na vlastitu odgovornost

HNB: Pazite sa stranim bankama, kod njih vrijede druga pravila

Ferratum banka je temeljem ovlaštenja nadležnog tijela Republike Malte ovlaštena pružati bankovne usluge, kako u matičnoj državi, tj. Malti, tako i neposredno na području ostalih država članica Europske unije, a time i na području RH. No Hrvatska narodna banka ne daje odobrenja za rad niti nadzire poslovanje kreditnih institucija iz drugih članica EU-a, već nadzor njihova poslovanja obavljaju nadležna tijela država koja su im izdala odobrenje za rad, upozoravaju ih HNB-a hrvatske potrošače koji se upuštaje u kreditno zaduživanje kod stranih banaka (preko interneta). Poslovni

31.08.2016. (14:24)

Čarape pod ključem

Nijemci radije drže štednju u kućnim sefovima nego u banci

Zbog preniskih kamatnih stopa i poreza na kapitalnu dobit Nijemci se sve više odlučuju novac pohranjivati u kućnim sefovima nego u banci. Kako neke banke čak uvode naknadu na depozite veće od 100.000 eura, proizvođači sefova bilježe dvoznamenkasti rast. “Ne isplati se držati novac u banci, a k tome još morate platiti i porez”, kaže za američki medij Uwe Wiese, 82-godišnji umirovljenik koji je kupio velik sef kako bi pohranio 53.000 eura štednje. Poslovni