Strani umirovljenici nas vole: Hrvatska im je među deset omiljenih zemalja - Monitor.hr
13.02.2022. (18:00)

Zemlja za penziće

Strani umirovljenici nas vole: Hrvatska im je među deset omiljenih zemalja

Otvorene granice i globalizacija izrodili su između ostaloga i jedan novi trend: Sve više dobrostojećih ljudi želi svoje umirovljeničke dane provesti u inozemstvu. Kod donošenja odluke nije dovoljno da im se neka zemlja sviđa – također je bitna razina blagostanja te općeniti stil života potencijalne destinacije. Zatim na red, naravno, dolazi okoliš, odnosno, priroda i klima, te kultura i povijesna baština. Prema istraživanju tvrtke Blacktower najbolji je izbor Europa, a unutar nje, na temelju istraživanja koje je evaluiralo sve gore navedene kriterije, među 37 razmatranih zemalja Hrvatska je na izvrsnom šestom mjestu. Tportal


Slične vijesti

Danas (08:00)

Izležavanje na plaži je 'out', domaće vino i sirevi su 'in'

Autentično, a ne automatski: turisti bježe od gužvi i traže pravu stvar

Prema istraživanju Awaze grupacije, 66 % europskih turista preferira destinacije koje nude autentično lokalno iskustvo, uključujući gastronomiju, tradiciju i kontakt s domaćinima. Njemački gosti najviše cijene održivost i spremni su platiti više za lokalni ugođaj. Raste interes za manje poznate regije poput Like, Zagore i unutrašnjosti Istre. Turisti sve više biraju “slow travel”, izbjegavaju sezonu i masovni turizam, traže mir, prirodu i domaće proizvode. Hrvatska ima konkurentsku prednost zbog raznolikosti, gostoljubivosti i potencijala za cjelogodišnji, održiv turizam. Poslovni

Prekjučer (10:00)

Turizam u plusu, okoliš u minusu

Otpad kao nusprodukt turizma: Svake godine ga je sve više, najviše u Istri

Unazad 10 godina udio otpada koji kod nas ostave turisti iznosio je nešto manje od 99 tisuće tona, da bi svake godine ta brojka rasla (izuzev pandemijske 2020.) i došla do nešto više od 186 tisuća. Od toga čak četvrtina prikupljena je u Istri, odnosno 48 tisuća tona. Slijede Primorsko-goranska županija (37,6 tisuća tona otpada, 20 posto udjela u ukupnoj količini), Splitsko-dalmatinska županija (33,9 tisuća tona, 18 posto udjela) te Zadarska županija (27,9 tisuća tona, 15 posto udjela) dok sve ostale županije bilježe značajno manje količine otpada. N1

06.07. (21:00)

Pričajmo o cijenama, ali i ostajmo samo na tome

Jergović: Zašto ne bismo trebali poslušati ministra Glavinu i do jeseni šutjeti o visini cijena u Hrvatskoj

Ovoga lipnja, recimo, kilogram trešanja u Hrvatskoj koštao je 10 eura, a kilogram trešanja u Trstu, u ekskluzivnom i skupom dućanu Eataly, 2,99 eura. Istina, Glavina, nije rekao o kojim cijenama govori, niti na kakvo se istraživanje poziva. Naprosto je bubnuo, računajući da njegova stranka medije ima pod kontrolom. Ali drugo je bilo mnogo zanimljivije: apelirao je na iste te medije da do jeseni šute o cijenama, da ne bi uplašili turiste. Tonči Glavina je iznajmljivač.

Posjeduje poveću građevinu na Klisu, koju naziva vilom i za koju ističe da ima bazen i šest kupaonica, pa je iznajmljuje turistima. A ostalo vrijeme provodi kao HDZ-ov državni činovnik, najprije tajnik, a sada ministar u Ministarstvu turizma i sporta. Ono što govori Glavina dijelom je, dakle, stvar poslovne, a dijelom državne politike. Nakon što sezona prođe, dakle na jesen i u zimu, moći ćemo, kako to ministar fino zamišlja, o svemu pisati i govoriti.  Koji će, međutim, tada biti smisao i sadržaj govora o cijenama u Hrvatskoj, protekloga ljeta? Smisao će biti: o kako smo ih opet, sve te naše turiste, fino zajebali? Miljenko Jergović za svoj blog.

06.07. (16:00)

Ćevapi u sjeni šampanjca

Lasić: Turizmom do inflacije – Ganjamo elitu, ali gubimo osnovu

Jesmo bacili sve karte na turizam, dakle, ali modelski nismo razradili ni zadali njegove smjernice, tj. okvir u kojem bi održivo funkcionirao, kao što se to danas kaže. Inače, modeli razvoja nisu ovdje sasvim nepoznati, ako se vratimo nekoliko desetljeća u prošlost. Imali smo jasne, nerijetko i uspješne, razvojne priče u teškim i lakim robnim proizvodnjama, ili u energetici i poljoprivredi, ili u – turizmu.

No to je bilo u sklopu neke druge zajednice, poznate i po znatno višoj sklonosti političkom uređenju ekonomije, dok se ova odlučila na apsolutno prepuštanje turističkog sektora tržištu. Istodobno, takoreći sve robno-proizvodne djelatnosti osudila je davno na stagnaciju, pa ih nije dosad mnogo ni ostalo. Izbora više nema, barem ne kratkoročno, i Hrvatska se u svom suicidalnom usiljenom turističkom maršu nema kapaciteta samo tako zaustaviti. Igor Lasić za Novosti.

03.07. (13:00)

Više će platiti ono što im više vrijedi

Turisti kod nas potroše dnevno 170 eura, a u Italiji i Španjolskoj 250 eura

Iako brojke turista variraju, a svibanj je podbacio, hrvatski turizam u lipnju bilježi snažan oporavak. No pravi izazov nije broj noćenja, već potrošnja – strani gosti u Hrvatskoj dnevno troše oko 170 eura, dok u Italiji i Španjolskoj troše 250, a u Portugalu i do 400 eura. Cijene u Hrvatskoj rastu brže nego kvaliteta, osobito u restoranima, što smanjuje konkurentnost. Struktura smještaja s dominacijom privatnog najma dodatno ograničava rast prihoda i dodane vrijednosti. Potrošnja raste nominalno, ali realno stagnira ili opada. Poslovni

01.07. (01:00)

Sunce, more, znoj i klima uređaj? Ne, hvala

Coolcation: Umjesto mora i plaža, sve popularniji odmori u hladnijim krajevima

Umjesto prženja na jugu Europe, sve više putnika seli prema sjeveru, poput Švedske i Alpa, gdje temperature rijetko prelaze 28 °C. Destinacije poput Dolomita bilježe rekordnu ljetnu zaradu, a i Nijemci sve češće ostaju doma. Hrvatski Jadran, s ranijim dolascima tropskih temperatura, postupno gubi dio atraktivnosti, osobito među starijim turistima željnima ugodne klime i nižih cijena. N1

27.06. (15:00)

Furešti ni priko lita, ako ne ponesu zlato i živce

Vizek: Hrvatska riskira reputaciju preskupe destinacije – s mogućim padom potražnje

Hrvatska je i u 2024., treću godinu zaredom, ostvarila najveći godišnji porast prosječnih cijena usluga smještaja te pripremanja i posluživanja hrane i pića. Visoke cijene turističkih usluga u Hrvatskoj ne bi predstavljale problem kada bi ih pratila i odgovarajuća razina kvalitete. No Eurostatovi podaci barem u načelu pokušavaju uspoređivati smještaj i ugostiteljske usluge slične razine kvalitete, što bi značilo da je ugostiteljska usluga ista kvalitete primjerice u Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu niža nego u Hrvatskoj. Pravo pitanje koje si trebamo postaviti prije nego uđemo u glavni dio turističke sezone: želimo li i dalje graditi našu turističku strategiju na kratkoročnom profitu, ili na dugoročno održivoj vrijednosti? Maruška Vizek za tportal.

13.06. (16:00)

Osim ako je manje turista, a utržak jednak

Veliki rast cijena na Jadranu tjera turiste, ministar turizma: Sve ovisi o nama, važno je biti mudar s cijenama

Broj turista koji posjećuju Hrvatsku znatno je opao, što je veliki udarac za turističku industriju. Hrvatska je dugo bila utočište za posjetitelje iz Njemačke, Austrije, Češke i Italije, međutim, u posljednje tri godine cijene turističkih usluga u Hrvatskoj porasle su čak 50%. Taj nagli porast učinio je Hrvatsku skupljom od njezinih najvećih konkurenata – Španjolske i Grčke. Cijene u te dvije mediteranske zemlje porasle su u istom razdoblju samo za 15–20%, prenosi Express. Rast troškova nije uzrokovan vanjskim čimbenicima – poput cijene energije ili stope PDV-a. Glavni razlog rasta cijena leži u sve većim operativnim troškovima unutar ugostiteljskog sektora. Više cijene dovele su do stagnacije u broju noćenja, a što je još zabrinjavajuće – i do pada turističke potrošnje. Poslovni… Ministar turizma je optimističan, uz poruke opreza da se cijene ne dižu bezrazložno. Poslovni

10.06. (15:00)

Sunce, more, i inflacija — ljetna trilogija

Direktor HTZ-a u Otvorenom: Moramo biti mudri u formiranju cijena u turizmu

Hrvatska se ove sezone suočava s izazovima zbog visokih cijena i sve jače konkurencije. Ministar Glavina i direktor HTZ-a Staničić ističu stabilne brojke i povratak Britanaca, dok Ostojić i Smolić brane cijene kvalitetom. Premijer poziva na razum pri formiranju cijena jer “i drugi imaju more”. Turistički djelatnici poručuju: ključ je u balansu cijene, kvalitete i gostoljubivosti. Pred nama je borba za svakog gosta – ali s osmijehom. Poslovni, HRT