Stranke predale financijske izvještaje

Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) jedina je parlamentarna stranka koja u propisanom roku nije dostavila financijski izvještaj za prošlu godinu budući da je to učinila sa zakašnjenjem od dva dana, pokazuje evidencija Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Povjerenstvo će o HSLS-ovu kašnjenju obavijestiti nadležni saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav koji će izreći administrativnu sankciju za to kašnjenje, objasnila je u razgovoru za Hinu potpredsjednica DIP-a Ana Lovrin.

Kako se radi o zakašnjenju od dva-tri dana, to će vjerojatno biti neki minimalni iznos, kaže Lovrin. Povjerenstvo će, dodala je, o kašnjenju obavijestiti i Državno odvjetništvo koje će odlučiti hoće li pokrenuti prekršajni postupak ili neće.

U nadzoru 1059 subjekata

Sve parlamentrane stranke, njih 18, u propisanom su roku ispunile drugu obvezu, javno su objavile godišnje financijske izvještaje.

Od 151 političke stranke, koliko ih je bilo aktivno u prošloj godini, financijski izvještaj Povjerenstvu dostavilo je njih 99, a javno ga objavilo 90 stranka. Ukupno 1059 subjekata bilo je obvezno DIP-u dostaviti svoj izvještaj, toliko ih je, naime, bilo u nadzoru za 2015. godinu.

DIP posebno veseli pomak kod nezavisnih lokalnih i regionalnih vijećnika.

Za prošlu godinu samo 35 članova predstavničkih tijela na lokalnoj i regionalnoj razini izabranih s liste grupe birača nije dostavilo svoje izvještaje, dok ih za godinu prije to nije učinilo čak 102, naglašava Lovrin koja spomenuti pomak pripisuje edukaciji koju je Povjerenstvo provodilo, ali i spremnosti nezavisnih lokalnih vijećnika da se educiraju.

Takvi članovi predstavničkih tijela rado se educiraju i discipliniraju, jer su osjetljiviji na kazne. Njima se, u slučaju izricanja prekršajne sankcije, plijene svi računi, pa i osobni, a to je vrlo neugodno, tumači Lovrin.

Smatra da bi u tom pogledu trebalo ići u izmjene zakona koje bi “napravile određene distinkcije” u odnosu na kazne i veličine prihoda i prometa po tim računima.

Čest je slučaj da članovi predstavničkih tijela na nižim razinama ne dobivaju nikakva sredstva iz proračuna svojih jedinica, ili su ona minimalna, nemaju ni donacija, izvještaj im, dakle, glasi “nula, nula, nula”, no ako ga ne objave podliježu prekršajnoj sankciji, kao i netko tko ima daleko veći promet po računu.

Jedinstveno mjesto za objavu izvještaja

Potpredsjednica DIP-a potvrđuje da ima malih stranaka koje su im dostavile izvještaje, uz napomenu da ih ne mogu objaviti jer nemaju novca za web stranicu. Smatra da bi se tome moglo “doskočiti” uspostavom jedinstvenog mjesta za objavu izvještaja. “Mi (DIP) ćemo predložiti da se osnuje jedinstveno mjesto za objavu, jer kad obveznik dostavi izvještaj, nema razloga da Povjerenstvo to ne objavi, jedinstveno, za sve”, kaže Lovrin i dodaje kako bi u tom slučaju otpala obveza samostalnog, pojednačnog objavljivanja.

Sada, podsjeća, obveznici svoje izvještaje moraju dostaviti DIP-u, Državnom uredu za reviziju i objaviti ih. Jedinstveno mjesto u konačnici bi, i široj javnosti olakšalo pristup i uvid u izvještaje, jer ih ne bi morali tražiti po pojedinačnim web stranicama.

Lovrin ‘priznaje’ da su male, izvanparlamentrane stranke manje disciplinirane od velikih. Drži da je razlog tome što ne dobivaju novce iz proračuna, pa im se ne mogu ni uskratiti, nemaju dakle, snažan motiv.

Što se tiče njihove prekršajne odgovornosti, Povjerenstvo šalje obavijest DORH-u, no nema cjelovitu sliku kako postupci završavaju. Ipak, s obzirom na račune i stanje na računima tih stranaka, često se te prekršajne sankcije ne uspijevaju naplatiti, jer nemaju od kuda, kaže Lovrin.

Kreće edukacija “u živo”

Nakon prošlogodišnje on-line edukacije, dostupne na stranicama Povjerenstva, ove godine kreće edukcija “u živo”. Članovi Stručne službe i samog Povjerenstva ove će godine upriličiti savjetovanja diljem Hrvatske, u 12 gradova, najavljuje potpredsjednica Lovrin očekujući da će nakon toga financijska disciplina političkih subjekata biti još bolja.

Potpredsjednica DIP-a objašnjava važnost objave i dostave financijskih izvještaja. Novac koji se dodjeljuje političkim strankama je iz proračuna, prema tome mora imati nadzor kao i svaki drugi javni novac. Nadzor je važan i zbog transparentnosti rada stranaka, pa i zbog moguće kontrole, u širem smislu, sukoba interesa, dakle da se vidi i porijeklo i visina donacija itd.