Stranke predale financijske izvještaje - Monitor.hr
03.04.2016. (07:25)

Stranke predale financijske izvještaje

Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) jedina je parlamentarna stranka koja u propisanom roku nije dostavila financijski izvještaj za prošlu godinu budući da je to učinila sa zakašnjenjem od dva dana, pokazuje evidencija Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Povjerenstvo će o HSLS-ovu kašnjenju obavijestiti nadležni saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav koji će izreći administrativnu sankciju za to kašnjenje, objasnila je u razgovoru za Hinu potpredsjednica DIP-a Ana Lovrin.

Kako se radi o zakašnjenju od dva-tri dana, to će vjerojatno biti neki minimalni iznos, kaže Lovrin. Povjerenstvo će, dodala je, o kašnjenju obavijestiti i Državno odvjetništvo koje će odlučiti hoće li pokrenuti prekršajni postupak ili neće.

U nadzoru 1059 subjekata

Sve parlamentrane stranke, njih 18, u propisanom su roku ispunile drugu obvezu, javno su objavile godišnje financijske izvještaje.

Od 151 političke stranke, koliko ih je bilo aktivno u prošloj godini, financijski izvještaj Povjerenstvu dostavilo je njih 99, a javno ga objavilo 90 stranka. Ukupno 1059 subjekata bilo je obvezno DIP-u dostaviti svoj izvještaj, toliko ih je, naime, bilo u nadzoru za 2015. godinu.

DIP posebno veseli pomak kod nezavisnih lokalnih i regionalnih vijećnika.

Za prošlu godinu samo 35 članova predstavničkih tijela na lokalnoj i regionalnoj razini izabranih s liste grupe birača nije dostavilo svoje izvještaje, dok ih za godinu prije to nije učinilo čak 102, naglašava Lovrin koja spomenuti pomak pripisuje edukaciji koju je Povjerenstvo provodilo, ali i spremnosti nezavisnih lokalnih vijećnika da se educiraju.

Takvi članovi predstavničkih tijela rado se educiraju i discipliniraju, jer su osjetljiviji na kazne. Njima se, u slučaju izricanja prekršajne sankcije, plijene svi računi, pa i osobni, a to je vrlo neugodno, tumači Lovrin.

Smatra da bi u tom pogledu trebalo ići u izmjene zakona koje bi “napravile određene distinkcije” u odnosu na kazne i veličine prihoda i prometa po tim računima.

Čest je slučaj da članovi predstavničkih tijela na nižim razinama ne dobivaju nikakva sredstva iz proračuna svojih jedinica, ili su ona minimalna, nemaju ni donacija, izvještaj im, dakle, glasi “nula, nula, nula”, no ako ga ne objave podliježu prekršajnoj sankciji, kao i netko tko ima daleko veći promet po računu.

Jedinstveno mjesto za objavu izvještaja

Potpredsjednica DIP-a potvrđuje da ima malih stranaka koje su im dostavile izvještaje, uz napomenu da ih ne mogu objaviti jer nemaju novca za web stranicu. Smatra da bi se tome moglo “doskočiti” uspostavom jedinstvenog mjesta za objavu izvještaja. “Mi (DIP) ćemo predložiti da se osnuje jedinstveno mjesto za objavu, jer kad obveznik dostavi izvještaj, nema razloga da Povjerenstvo to ne objavi, jedinstveno, za sve”, kaže Lovrin i dodaje kako bi u tom slučaju otpala obveza samostalnog, pojednačnog objavljivanja.

Sada, podsjeća, obveznici svoje izvještaje moraju dostaviti DIP-u, Državnom uredu za reviziju i objaviti ih. Jedinstveno mjesto u konačnici bi, i široj javnosti olakšalo pristup i uvid u izvještaje, jer ih ne bi morali tražiti po pojedinačnim web stranicama.

Lovrin ‘priznaje’ da su male, izvanparlamentrane stranke manje disciplinirane od velikih. Drži da je razlog tome što ne dobivaju novce iz proračuna, pa im se ne mogu ni uskratiti, nemaju dakle, snažan motiv.

Što se tiče njihove prekršajne odgovornosti, Povjerenstvo šalje obavijest DORH-u, no nema cjelovitu sliku kako postupci završavaju. Ipak, s obzirom na račune i stanje na računima tih stranaka, često se te prekršajne sankcije ne uspijevaju naplatiti, jer nemaju od kuda, kaže Lovrin.

Kreće edukacija “u živo”

Nakon prošlogodišnje on-line edukacije, dostupne na stranicama Povjerenstva, ove godine kreće edukcija “u živo”. Članovi Stručne službe i samog Povjerenstva ove će godine upriličiti savjetovanja diljem Hrvatske, u 12 gradova, najavljuje potpredsjednica Lovrin očekujući da će nakon toga financijska disciplina političkih subjekata biti još bolja.

Potpredsjednica DIP-a objašnjava važnost objave i dostave financijskih izvještaja. Novac koji se dodjeljuje političkim strankama je iz proračuna, prema tome mora imati nadzor kao i svaki drugi javni novac. Nadzor je važan i zbog transparentnosti rada stranaka, pa i zbog moguće kontrole, u širem smislu, sukoba interesa, dakle da se vidi i porijeklo i visina donacija itd.


Slične vijesti

21.03.2024. (13:00)

Nije pitanje kome će se dati, već kome će se uzeti

Izborni programi: Političke stranke postale su socijalne ustanove

Raniji odlazak u mirovinu za majke, veće mirovine, priuštivi stanovi, besplatni vrtići. A u isto vrijeme manji porezi na najam, manji porez na dohodak. I uza sve to kvalitetnije javne usluge. Ovakvu ružičastu sliku budućnosti u svojim izbornim programima ovih dana obećavaju političke stranke nadmećući se tko će glasače namamiti primamljivijim prikazom sutrašnjice. Nađe li se Most u pobjedničkoj koaliciji, još bi jednom mogao profitirati turistički sektor.

Ugostiteljima se nudi smanjenje stope PDV-a na piće, a profitirati bi mogli ionako nisko oporezovani iznajmljivači u turizmu. ost planira stvaranje hrvatskoga stambenog fonda i ukidanje poreza na promet nekretnina za kupnju prvoga doma, SDP želi sagraditi petnaest tisuća novih stanova, a gradnju stanova za javni najam najavljuje i Možemo! S druge strane, HDZ za sada nije precizirao kojim će mjerama postići željeni rast hrvatskog standarda od 80 posto prosjeka EU-a, a jedini sektor koji je premijer Plenković posebno istaknuo jest poljoprivreda. Lider

08.01.2020. (09:00)

Cijena nezavisnosti

Slovenski zastupnik izašao iz stranke pa mora vratiti novac za kampanju

Slovenskog političara Zvonka Laha izlazak iz Slovenske demokratske stranke Janeza Janše koštat će 5161 euro. Naime, Lah je usred mandata odlučio preći u nezavisne zastupnike, pa je bivša stranka zatražila da plati troškove svoje predizborne promocije, plus zatezne kamate. U parlament je ušao 2014. godine, a kada je odlučio otići nije vratio mandat, već ga je odradio do 2018. Unatoč sudskoj presudi, Lah ne misli platiti, već se žaliti Vrhovnom sudu. T-portal

02.02.2019. (21:30)

Novi rejting stranaka

HDZ je pao, a START solidno startao

Prema prvom ovogodišnjem istraživanju CroElecto agencije 2×1 komunikacije, HDZ je s prošlomjesečnih 28,41% pao na 26,99%, SDP je gotovo pa na identičnih 18,39%, a Živi zid bilježi blagi pad sa 11,11% na 10,88%. Od ostalih stranaka, Neovisni za Hrvatsku porasli su za jedan i pol postotni bod na 6,75%. Most je na 6,09%, a Glas je skočio sa 3,66% na čak 5,22%. Novoosnovani START Dalije Orešković je na 2,39%, Pametno na 1,52%, IDS i HSS na po 1,41%, a posljednji iznad jednopostotnog praga je HNS (1,09%). Neodlučnih je 13,38%. N1

21.02.2017. (14:51)

U Hrvatskoj je trenutno aktivno čak 155 političkih stranaka, lani osnovane 22, ugašeno 17

12.01.2017. (23:50)

Urednik portala Srednja.hr: Naši mladi sve manje vjeruju u institucije, a sve češće se uključuju u političke stranke

11.01.2017. (12:33)

Baš nam je to trebalo

Demokratska lokalna stranka Novska – 319. politička stranka u Hrvatskoj

Od četvrtka će u Hrvatskoj djelovati nova stranka – Demokratska lokalna stranka Novska, koja će, prema registru stranaka, biti 319. politička stranka u Hrvatskoj (156 aktivnih). Predsjednik stranke bit će gradonačelnik Novske Vlado Klasan, koji je prije parlamentarnih izbora napustio HSLS i sa sobom, u nezavisne, povukao i veći dio članstva te stranke u Novskoj. Na izborima je pak izišao kao nezavisni kandidat na listi Milana Bandića. Večernji

29.12.2016. (08:32)

Zemlja milijun stranaka

Samo ove godine u Hrvatskoj osnovane 24 nove stranke

U 2016. godini registrirane su čak 22 nove stranke, a s nove dvije – Strankom međugeneracijske solidarnosti Hrvatske s predsjednicom Višnjom Fortunom te Novom ljevicom Dragana Markovine, bit će ih 24. Ukupno je to 320 stranaka od početka višestranačja u Hrvatskoj, no danas je aktivna 161 (plus dvije nove). Novi list

25.09.2016. (10:08)

Krah i lom

Dežulović: Raspad stranaka, što se događa?

“Raspad Živog zida bio je samo najava katastrofe. HDZ se podijelio nakon najave Andreja Plenkovića kako će se odreći Zlatka Hasanbegovića i militantnog desnog krila. Raspada se SDP, HSS, jedino se Most nije raspao, iz jednostavnog razloga što je i osnovan kao raspala stranka. Raspadaju se tako hrvatske političke stranke i nestaju zagonetno kao pčele: znanstvenici su zbunjeni, a narod uplašen. Odumire li to hrvatska parlamentarna demokracija? Što će biti kad nestane političkih stranaka?”, piše Boris Dežulović za Novosti.