Svi pogledi upereni u SAD, no je li i Kina u problemu? - Monitor.hr
04.11.2021. (18:00)

Ekonomski mjehuri

Svi pogledi upereni u SAD, no je li i Kina u problemu?

Sve dosadašnje najave ekonomske propasti Kine pokazale su se kao neutemeljene. No činjenica je da kineski lideri čak i ne pokušavaju riješiti fundamentalne ekonomske probleme u zemlji, već ih maskiraju daljnjim pumpanjem građevinskog mjehura, što će samo produbiti postojeće probleme. Zašto bi ostatak svijeta brinuo zbog događanja u Kini? Kina strogo kontrolira priljeve i odljeve kapitala i nije dublje integrirana u svjetska financijska tržišta. Zato propast Evergrandea vjerovatno neće izazvati globalnu financijsku krizu kakvu je pokrenuo pad Lehman Brothersa 2008. Usporavanje u Kini može proizvesti određene ekonomske posljedice usljed pada potražnje na kineskom tržištu, prije svega za sirovinama. Ali iz ekonomske perspektive rizik za globalnu ekonomiju nije velik – piše Paul Krugman. Originalni tekst iz New York Timesa i prijevod Peščanika.


Slične vijesti

Jučer (14:00)

Nije joj bitan Tajvan, već Južno kinesko more

Kina je vojno i gospodarski osvojila indopacifičku regiju. Mogu li joj SAD i saveznici parirati?

Kineska dominacija u Indopacifiku

Kina već čitavo desetljeće taktički, korak po korak, priprema strateško zauzimanje megaregije od istočnih obala Afrike pa sve do spoja Istočnog kineskog mora s Južnim kineskim morem, a koje u tom susretu spaja Tajvan kao središte željene zone gospodarske, ali i političke dominacije. Peking je za preuzimanje kontrole nad jednim od najprometnijih međunarodnih pomorskih putova na svijetu, s brojnim najfrekventnijim svjetskim lukama, vojno opremljen i strpljivo nastupa u skladu s izrekom drevnog kineskog filozofa Lao Tzua: “Ako si oprezan na kraju kao na početku, spriječit ćeš neuspjeh.” Južno kinesko more ogromno je vodeno prostranstvo s razvijenim industrijskim ribolovom, a postoje i značajne rezerve nafte i prirodnog plina kojih je Kina itekako svjesna. Stoga je Komunistička partija ustvrdila da ima neosporan suverenitet nad tim morem, što temelji na svom “povijesnom pravu”. Tportal

22.03. (16:00)

"Rusija sada ima dva izbora, biti kineska ili europska sirovinska baza"

Nuklearni fizičar Tonči Tadić: “Ne zaboravite što Ukrajina ima potpisano s Kinom”

“Kina je velika sila i trenutno u svijetu postoje samo dvije velike sile, a to su Kina i SAD, Rusija nije u toj klasi niti će ikada biti. Xi želi pokazati da je Kina medijator. …  Pekingu ovaj rat nikako ne odgovara i nije bilo nikakvih konzultacija s njima. Ne zaboravite da Ukrajina ima s Kinom potpisanu deklaraciju o nuklearnoj sigurnosti, kao i s SAD-om i Velikom Britanijom. Xi nikako neće dopustiti nuklearno oružje u Ukrajini. Kineski utjecaj jača i što Rusija više slabi, to će kineska pozicija bit jača”, dodao je Tadić. N1

21.03. (09:00)

Kina i Rusija nisu saveznici, ali jesu važni partneri, njihovi odnosi traju više od 400 godina

Kina nije spremna i ne želi rat, ni za Tajvan, ni za Ukrajinu

Kina: Zaslužujemo bolji tretman u svjetskim medijima – PressMedia

“Kina ima ozbiljne izazove na unutarnjem i vanjskom planu, od negativne demografske strukture do sukoba oko uvoza mikročipova. Kina nije spremna i ne želi rat, ni za Tajvan, ni za Ukrajinu”, kaže povjesničar Zvonimir Stopić s Capital Normal University (Peking) i Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. “Čini se kako Zapad nije imao problema s Kinom dok je ona bila samo svjetska tvornica. Problemi su nastali kada je postala u stanju parirati svojim brendovima i ekonomski izazivati SAD. Oštra promjena počinje s Trumpom koji je kineski rast krenuo suzbijati trgovinskim ratom, što je Biden nastavio. Pandemija, poremećaji trgovinskih lanaca, rat u Ukrajini zaoštrili su neslaganja. Kineski pogled na geopolitiku obilježen je nepovjerenjem prema Zapadu. Kina ne želi da ju se svrstava u blokove, nastoji izbjeći hladnoratovske podjele i inzistira na multilateralizmu. Osnovni problem međunarodnih odnosa Peking vidi u agresivnosti SAD-a. Treba imati na umu da je Kina ostvarila većinu svojih ciljeva i da od takve zemlje nije pametno stvarati neprijatelja”, pojašnjava Stopić. Novosti

18.03. (14:00)

Prijateljska trgovina unatoč sankcijama

Kina isporučuje Rusiji jurišne puške, pancirke i dijelove za bespilotne letjelice

Politico: Putin je novi kineski vazal | Kina Vijesti | Al Jazeera

Kineske tvrtke, uključujući onu povezanu s vladom u Pekingu, poslale su u Rusiju 1000 jurišnih pušaka i opreme koja bi se mogla koristiti u vojne svrhe, uključujući dijelove bespilotnih letjelica i pancirne prsluke, prema carinskim podacima do kojih je došao Politico. Pošiljke su slane između lipnja i prosinca 2022., na osnovi podataka koje je dostavio ImportGenius, agregator carinskih podataka. Rusiji su u dvanaest navrata isporučeni dijelovi za bespilotne letjelice te više od 12 tona kineskih pancirnih prsluka, poslanih preko Turske, krajem 2022. Mala kineska tvrtka koja je pod američkim sankcijama DJI, poslala je dijelove dronova, baterije i kamere, preko Ujedinjenih Arapskih Emirata malom ruskom distributeru u studenom i prosincu 2022. Tportal

12.03. (15:00)

"Napravili smo sve simulacije i isto je. Ako se Xi odluči na ovaj potez - mi nećemo biti spremni!"

CIA: Kineski predsjednik Xi Jinping postavio je 2027. kao rok za kinesku invaziju na Tajvan

The largest, most impactful war the world's ever seen': Can the US, China avoid Taiwan face-off? - CNA

Kada je washingtonski think tank Centar za strateške i međunarodne studije prošle godine pokrenuo ratnu igru ​​koja je simulirala kineski amfibijski napad na Tajvan, američkoj strani je u roku od tjedan dana ponestalo protubrodskih krstarećih projektila dugog dometa. Uspjeh američke vojske na Bliskom istoku i u Afganistanu dijelom je proizašao iz zračne nadmoći, slabije opremljenog neprijatelja i sposobnosti kontroliranja početka rata. Sukob s Kinom bio bi sasvim drugačiji. SAD bi se borile s napadnutim azijskim bazama i lukama i morale bi podržati svoje snage na dugim i potencijalno ranjivim opskrbnim rutama. Za pretpostaviti je da bi sukob Kine i SAD-a dao Rusiji elana za daljnje akcije u istočnoj Europi, pa bi SAD i saveznici morali voditi rat na dva fronta. Akcija bi se mogla proširiti i na Arktik, gdje SAD debelo zaostaje za Rusijom u broju ledolomaca i luka. Jutarnji

04.03. (22:00)

Spoj kineske visoke tehnologije i financija (u cloudu) može promijeniti pravila igre

Yanis Varoufakis: Kina i Amerika – prekid tajnog dogovora

Sve više se priča da će Kina preuzeti SAD-u poziciju vodeće svjetske sile. Koliko su

Pravi silnici ne vladaju silom, već faustovskim ponudama koje je nemoguće odbiti. Odličan primjer za to je višedesetljetni prešutni dogovor između Kine i SAD-a koji je omogućio kinesko ekonomsko čudo. I sve je teklo glatko do trgovinskog hladnog rata koji je Donald Trump objavio Kini. „Naš tajni deal“, objasnio mi je jedan kineski dužnosnik, „zasnovan je na trgovinskom deficitu Amerike kojim se održava visoka tražnja za našom robom. Zauzvrat, kineski kapital najveći dio stečenog superprofita investira na tržišta financija, osiguranja i nekretnina u Americi. Kada smo ustanovili ovaj sustav, SAD je najveći dio svoje industrijske proizvodnje prebacio u Kinu.“ Ovaj dogovor je gotovo pola stoljeća omogućavao Kini da višak svojih proizvoda, ili neto izvoz, konvertira u prava na imovinu i rentu u SAD-u. Konglomerati poput kompanije Apple zapravo i ne mogu sada raskinuti svoje veze s Kinom, a da ne ugroze vlastiti opstanak. Peščanik

28.02. (13:00)

Filipini ispuštaju 35 posto svjetske plastike u ocean

Zemlje koje proizvode ili troše najviše plastike nisu uvijek i one koje najviše zagađuju oceane

Spas u poslednji čas? Komšije smislile izum koji plastiku iz mora pretvara u bio dizel - Telegraf Biznis

Kroz tisuće rijeka diljem svijeta u oceane stiže oko 80 posto plastičnog otpada. Većina otpada pronađenog u dubokim vodama dolazi iz parkova, s plaža ili iz oborinskih odvoda koji oblažu naše ulice. Sve te komadiće plastičnog otpada vjetar i kišnica nose u potoke i rijeke te dalje u oceane. Plastike je toliko u oceanima da su se dijelovi oceanskog plastičnog otpada spojili u vrtloge otpada. ‘Pacifički vrtlog smeća‘ proteže se od zapadne obale Sjeverne Amerike do Japana, a zapravo se radi o dvije velike nakupine plastičnog otpada koje plutaju oceanom. Mnogi misle da su zemlje koje proizvode ili troše najviše plastike one koje i najviše zagađuju oceane. No, prema studiji, zemlje s manjim geografskim područjem, dužim obalama, velikom količinom oborina i lošim sustavima gospodarenja otpadom imaju veću vjerojatnost da će plastiku ispuštati u more. Lider

image

28.02. (08:05)

Sile u nastajanju, sile u nestajanju

Kako je ruska invazija na Ukrajinu promijenila geopolitiku

HRT: Kako je ruska invazija na Ukrajinu promijenila geopolitiku?

Novo istraživanje – u deset EU zemalja te u Indiji, Turskoj, Kini i Rusiji – koje je objavilo Europsko vijeće za međunarodne odnose (ECFR) otkriva da je rat u Ukrajini doveo do jačanja razlike između načina na koji Rusiju percipiraju Zapad i druge države. U Europi i SAD-u prevladava mišljenje da Ukrajina treba vratiti sav svoj teritorij, makar to značilo produljenje rata. U Kini, Turskoj i Indiji većina anketiranih preferira brzi kraj rata, makar Ukrajina morala ustupiti dio teritorija Rusiji. Tri četvrtine anketiranih u Kini (76%), Indiji (77%) i Turskoj (73%) Rusiju vide jačom ili jednako jakom kao prije godinu dana. Dok ljudi na Zapadu vjeruju da ulazimo u bipolarni svijet koji vode SAD i Kina, anketirani u Indiji i Turskoj predviđaju razvoj multipolarnog svjetskog poretka s brojnim centrima moći. Po takvom scenariju Zapad bi bio samo jedan od centara i ne bi definirao poredak niti bi bio vođa globalne demokracije. Poslovni

26.02. (23:00)

Nema tih para...

19 tona tešku i 75 metara dugu elisu vjetroturbine kineski radnici dva tjedna prevoze do vrha planine

Jutarnji list - Vjerojatno niste vidjeli opasniju vožnju: Pogledajte kakav su teret prevozili kineski radnici na vrh planine

Radnici kineske države tvrtke za opskrbu električnom energijom China Three Gorges Corporation (CTG) snimljeni su dok su 19 tona tešku i 75 metara dugu elisu vjetroturbine prevozili na vrh planine kod grada Jinyanga u provinciji Sečuan na jugoistoku Kine. Na videozapisu koji je objavio CTG vidi se da je cesta iznimno opasna, a planina u koju je uklesana prilično strma. Radnicima CTG-a trebaju dva tjedna da jednu elisu dopreme na vrh planine. Tijekom tog puta izloženi su ekstremnoj hladnoći, grmljavinskom nevremenu i snijegu, a mnogi dobiju i  visinsku bolest. Jutarnji

https://twitter.com/CTG_1993/status/1629135515663613952

22.02. (11:00)

Borba za nadmoć svim sredstvima

U strahu od kineskih teritorijalnih aspiracija Indija krenula u modernizaciju ratne mornarice

Indijska ratna mornarica

Indijska ratna mornarica usredotočila se na razvoj domaćih platformi, sustava, senzora i oružja kao dio nacionalne modernizacije i širenja kapaciteta pomorskih snaga. Od studenog 2022. indijska ratna mornarica ima čak 45 brodova u izgradnji, uključujući razarače, fregate, korvete, podmornice na konvencionalni i nuklearni pogon te druge brodove. Prema planovima, New Delhi do 2050. planira izgraditi snažnu mornaricu od 200 novih plovila i čak 500 borbenih zrakoplova. Sve veći interes Kine za Indijski ocean naveo je Indijce da više ulažu u protupodmorničke brodove poput korveta klase Kamorta, pomorske izviđačke zrakoplove dugog dometa, patrolne brodove klase Saryu i bespilotne letjelice Heron-1 nabavljene u Izraelu. Tportal