Švicarska od iduće godine otvara svoje tržište rada za hrvatske državljane - Monitor.hr
22.10.2021. (22:00)

Švicarska od iduće godine otvara svoje tržište rada za hrvatske državljane

Švicarska s početkom 2022. godine otvara svoje tržište rada za radnike iz Hrvatske te će se oni izjednačiti s drugim državljanima zemalja članica EU. Ako bi radnici useljenici iz Hrvatske prešli određeni prag, Švicarska bi mogla posegnuti za zaštitnom odredbom i ponovno ograničiti dozvole za dolaske radnika iz Hrvatske s 1. siječnjem 2023. godine ili najkasnije krajem 2026. S 31. prosincem 2020. godine 28.324 hrvatska radnika boravila su u Švicarskoj. Index


Slične vijesti

Ponedjeljak (20:00)

Čuvaj nas Bože od tople pive i lošeg centaršuta

Jurčić: Nije problem što dolaze strani radnici, nego to što naši obrazovani ljudi odlaze van

Iako često gledamo kolike su plaće, nitko ne uzima u obzir tzv. “raspoloživi” dohodak, odnosno novac koji nam je zaista na raspolaganju. Primjerice, netko može imati plaću od 1200 eura, ali zbog kredita od 400 raspolaže tek s 800, kaže Ljubo Jurčić za N1. Strani radnici su zato zadovoljni s plaćom na poslovima od domaćih koji odbijaju raditi takve poslove. Komentirao je također povećanje cijena hrane, ali i to da prodaja nekih proizvoda ne pada, poput pive, koja dobro ide sad u vrijeme Europskog prvenstva. Cijena hrane neće sada značajnije ići gore, ići će samo zbog sezonske potražnje.

 

29.05. (18:00)

Netko mora i radit

Bez stranaca u građevinarstvu i turizmu nedostajalo bi 40 posto radne snage

Dva od pet radnika u građevinskom sektoru su stranci, a u vrijeme visoke sezone sličan omjer stranih i domaćih radnika vlada i u turizmu. Procjenjuje se da je lani u Hrvatskoj radilo oko 120 tisuća stranih radnika, a s obzirom na to da su ove godine već u prva četiri mjeseca izdane 72 tisuće dozvola, broj stranaca na radu u Hrvatskoj još će narasti. Dok je poslodavcima radna snaga nasušna, u predizbornoj kampanji s desne strane političkog spektra mogli su se čuti razni prijedlozi o smanjenju broja stranih radnika. Kakve bi to posljedice imalo na hrvatsko gospodarstvo? Iluzija je da ćemo uspjeti vratiti Hrvate iz dijaspore, možda eventualno one koji su otišli posljednjih dvadesetak godina. Nemamo izbora nego uvoziti radnu snagu iz Azije. U suprotnome nam slijedi sekularna stagnacija, kaže analitičar Damir Novotny za Lider.

11.04. (18:00)

Multi kulti

U prvom tromjesečju ove godine izdano je više od 52 tisuće radnih dozvola stranim radnicima

Ako se ova dinamika nastavi, HUP predviđa da će broj stranih radnika ove godine premašiti 200 tisuća. Svaka peta izdana dozvola pripada radniku iz Nepala, njih ukupno 10,7 tisuća. Nekada najbrojniji radnici iz BiH sada su potisnuti na drugo mjesto (10 tisuća dozvola), Srbi drže treće mjesto (gotovo 6 tisuća dozvola), a radnici iz Indije četvrto s pet tisuća izdanih dozvola ove godine. Hrvatska polako postaje zanimljiva i radnicima iz Egipta. Do sada je stiglo više od 1300 Egipćana, a raste i broj Filipinaca (izdano više od 4 tisuće dozvola). Najviše se popunjavaju radna mjesta građevinskog sektora, turizma i ugostiteljstva te industrijska proizvodnja.  (Poslovni dnevnik)

11.04. (16:00)

Zovi čovika

Zapošljavanje stranaca – jedan od najisplativijih biznisa. Zasad

Možda nema domaće radne snage, ali u dovođenje stranih radnika odjednom se razumiju svi. Takav je dojam, strane radnike imaju veliki poslodavci, javne komunalne tvrtke, manje obiteljske kompanije, obrti, servisi, raznorazni majstori, kozmetički saloni… Svi dovode strance i svi su u tome postali vješti i stručni, pa i ne čudi da je buknuo posao zapošljavanja stranaca. Odjednom za to svi imaju svog “čovika”; svatko zna nekog tko sređuje vize i radne dozvole, kupuje jeftine aviokarte i nekoga tko ima “na lageru” barem stotinjak stranaca koji dolaze sutra i to za kikiriki. Ipak, činjenica jest da na tržištu agencija koje dovode stranu radnu snagu vlada nesvakidašnji kaos zbog kojega one agencije koje rade bez fige u džepu lobiraju za novu tržišnu regulaciju. Državo, spasi nas od pohlepe pojedinaca na tržištu! Kad to izgovaraju poslodavci sami, onda je jasno da je stvar otišla predaleko. Lider

29.03. (19:00)

Ideološko pitanje

Kako bi Most, Domovinski pokret i Možemo riješili ‘problem uvoza stranih radnika’

Jedno je to od gorućih pitanja koja će privući birače na predstojećim izborima. Možemo! se zalaže za bolje planiranje i kontrolu uvoza radne snage te unaprjeđenje nadzora kako bi se izbjeglo iskorištavanje i zloupotreba rada stranih radnika. Domovinski pokret protivi se liberaliziranom Zakonu o strancima koji je u potpunosti ukinuo kvote za strane radnike. Umjesto uvoza strane radne snage zalažu se za povratak Hrvata iz dijaspore i iseljeništva, ne samo iz Njemačke ili Irske, nego i iz Južne Amerike. Stav Mosta je da je dolazak stranih radnika promijenio uvjete na tržištu rada za dio hrvatskih radnika koji se sve češće u najrazličitijim djelatnostima zamjenjuju jeftinijom radnom snagom. Oni žele osigurati hrvatskim poslodavcima da im se isplati zapošljavanje domaće radne snage, dok nad uvozom strane radne sange žele uspostaviti veću kontrolu. Tportal

19.03. (21:00)

A probaj prvo vratit ekipu iz Njemačke i Irske

Strani radnici postaju neizbježna potreba, no naglašava se nužnost smanjenja ovisnosti o njima

Procjene Europske komisije ukazuju na potencijalni gubitak od 6,8% radne snage do 2030. godine, a Hrvatska udruga poslodavaca ističe zabrinjavajuće projekcije do 2050. godine, predviđajući gubitak od 20,6% radne snage. Stručnjaci ističu potrebu jačanja domaće radne snage kroz poticaje i usklađivanje s tržištem rada što uključuje smanjenje poreznih opterećenja za visoke plaće i prilagodbu obrazovnog sustava. Osim toga, cilja se na sektore s visokom produktivnošću poput građevinarstva, poljoprivrede i ICT-a. Naglašava se i važnost stranih radnika za gospodarski rast, dok novi Zakon o strancima donosi promjene poput produženja trajanja radnih dozvola na tri godine. Izazovi u izdavanju dozvola i jezične barijere potiču raspravu o poboljšanju procesa zapošljavanja stranaca. Poduzetnici ističu potrebu za bržim postupcima i online praćenjem statusa dozvola. Suočeni s realnošću, tvrtke se prilagođavaju kroz integraciju stranih radnika, potičući učenje jezika i upoznavanje s kulturom. (Lider)

18.03. (20:00)

Multi-kulti sredina

Hrvatska bi do 2030. godine mogla izgubiti 6,8 posto aktivne radne populacije

Nedostatak radnika u Hrvatskoj gorući je problem gospodarstva i prepreka većem rastu BDP-a, pa nema dvojbe da je potreban uvoz stranih radnika, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji Ekonomska kava: Zakon o strancima, u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). HUP-ove procjene govore da bi kroz idućih sedam godina na domaćem tržištu radilo i do 400 tisuća stranih radnika uz pretpostavku rasta BDP-a od oko 2,8 posto godišnje. Weber navodi da su produljenje trajanja dozvola za boravak i rad, proširenje mogućnosti sezonskog rada i pojednostavljenje promjene zanimanja koraci u pravom smjeru, te ističe su da mjere sprječavanja zlouporabe sustava i onemogućavanje rada na crno iznimno važne. N1

18.03. (09:00)

Statistike ne lažu

Perković: Hrvatska je zapravo jedna od rijetkih država EU u kojima stranci više rade od domaćeg stanovništva

Da Hrvati malo rade nije tajna. To pokazuju i ostali podaci, kao postotak ljudi između 15 i 64 godine koji ne radi, ne traži posao i ne školuje se. Svaki peti stanovnik Hrvatske spada u tu kategoriju “neradnika”. Ali gospodarstvo Hrvatske zadnjih godina raste pa treba sve više i više radnika. Unatoč tome što je trenutno na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje oglašeno 29 tisuća slobodnih radnih mjesta, više je od sto tisuća nezaposlenih. Jedan odgovor na to je uvoz strane radne snage. Ako ne žele raditi domaći, unatoč rastu plaća zadnjih godina, radit će stranci.  Branimir Perković za Index.

07.03. (12:00)

Zlatno doba zaposlenosti

Porast zaposlenosti u Hrvatskoj

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, zaposlenost u Hrvatskoj bilježi značajan porast. Na kraju veljače, zemlja broji 1,65 milijuna osiguranika, što je za impresivnih 43.700 više u odnosu na prošlu godinu. Najveći rast primijećen je u sektorima građevinarstva i uslužnih djelatnosti. Paralelno s tim, izdano je 172.500 dozvola za rad stranaca, ukazujući na rastuću potražnju za stranim radnicima. (Danica)

02.03. (00:00)

Za topliju dobrodošlicu

Mijenjaju se zakonski uvjeti za strane radnike: produžuje se rok važenja dozvola, poslodavci će morati osigurati primjeren smještaj…

Država je, nakon tri godine nereda na tržištu, odlučila pokušati uvesti reda u sustavu zapošljavanja radnika iz trećih zemalja te je u javno savjetovanje pušten Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o strancima. Među ostalim, predlaže se produžavanje važenja radne dozvole s jedne na tri godine, strani radnici će nakon isteka ugovora imati dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana (ako nakon gubitka posla u roku od dva mjeseca ne nađe novi, gubi radnu dozvolu), u slučaju da smještaj radniku osigurava poslodavac on će morati dati dokaz o primjerenom smještaju stranih radnika. Prema MUP-ovim zadnjim podacima, u siječnju tekuće godine izdano je 14 219 dozvola za boravak i rad. Najveći broj dozvola izdan je radnicima iz Nepala, a potom Bosne i Hercegovine, Indije, Filipina i Srbije. Prošle godine sveukupno izdano je više od 170 tisuća dozvola. Faktograf