• 12.05. (11:30)

    Lošija hrana na izvoru

    Više debelih – u selima

    Od 1985. to 2017. godine prosječni indeks tjelesne mase globalno je porastao od 2,0 kg/m2 u žena i 2,2 kg/m2 u muškaraca, što znači da, u prosjeku, svaka osoba ima 5 do 6 kilograma tjelesne mase više. Više od polovice ovoga može se pripisati porastu ITM-a u ruralnim područjima. U Hrvatskoj je slično – vjerojatnost za debljinu u ruralnoj sredini u usporedbi s urbanom veća je za 44% u muškaraca, a u žena za 40%. Uzorak istraživanja je impresivan – 112 milijuna odraslih iz 200 zemalja. Pliva zdravlje

    14.01.2018. (16:30)

    Ljubavni dodaci

    Zašto tijelo skuplja masnoće na određenim dijelovima tijela?

    Ljudi su danas opsjednuti masnoćama i njihovim raspoređivanjem po tijelu. Programi u teretanama osmišljavaju posebne vježbe koje pomažu sa “problematičnim područjima”, plastične operacije sele masnoće s mjesta na kojima su nepoželjne (npr. trbuha) na neka druga poželjna mjesta (stražnjicu), pazi se na strogi režim prehrane… No ni jedna od tih metoda nije učinkovita, ako ste skloni debljanju na određenim dijelovima tijela, tu će se uvijek skupljati višak masnoća, a sve zbog hormona. Popular Science objašnjava zašto je to tako.

    18.11.2017. (22:54)

    Znaci vremena

    Za debljanje su krivi i zagađivači, antibiotici i pesticidi u hrani

    Održavanje željene tjelesne težine nije samo uspostavljanje ravnoteže između unosa i potrošnje kalorija – stručnjaci sa sveučilišta York u Torontu smatraju da su glavni krivci zagađivači, antibiotici i pesticidi u različitim vrstama hrane koji utječu na hormonske procese odgovorne za tjelesnu težinu. Također, na debljanje utječe i način života: izlaganje svjetlosti tijekom noći, stres, prejedanje u kasnim noćnim satima. Naveli su i sve učestalije konzumiranje lijekova poput antidepresiva, koji mogu izazvati gojaznost, zatim genetika, koja utječe na brzinu metabolizma te crijevnu floru, koja se mijenja uslijed pojačane konzumacije industrijski prerađene hrane, pune aditiva, konzervansa i pesticida. Jutarnji

    01.08.2017. (15:04)

    Pojas za spašavanje

    90% muškaraca u industrijaliziranom svijetu ima previše tjelesne masti

    Overfat (previše masti) je pojam stvoren kako bi opisao može li razina tjelesne masti naštetiti čovjekovom zdravlju. Čak i osobe koje u tradicionalnim standardima indeksa tjelesne težine imaju “normalnu težinu” ili “nisu pretili” mogu upasti u ovu kategoriju. Autori nove studije tvrde da oko 50% ljudi koje se ne smatra pretilima ipak ima opasne količine masti. To su obično ljudi koji imaju ‘pivski trbuh’, ali su inače u pristojnoj formi. 90 posto muškaraca i 50 posto djece u industrijaliziranom svijetu ima previše tjelesne masti, pokazuje istraživanje. CNN

    29.09.2016. (09:08)

    Money makes the world fat

    S višom plaćom dolazi i višak kilograma

    Bilo zbog produženih radnih sati, bilo zbog povećane količine stresa, istraživanje je pokazalo da se ljudi s višim mjesečnim neto primanjima u većoj mjeri i udebljaju. Čak 76% ispitanika s mjesečnim neto primanjima iznad 8.000 kuna nakupilo je kilograme od kada rade, a u prosjeku su dobili 10 kilograma. Monitor

    27.10.2015. (14:34)

    Slatka tajna

    Šećer izaziva visok tlak i srčane bolesti neovisno o tome je li se osoba udebljala

    Hrana koja sadržava mnogo šećera nije problematična samo zato jer deblja već šećer uzrokuje štetne metaboličke promjene neovisno o težini, pokazalo je istraživanje provedeno na uzorku pretile djece u SAD-u. U istraživanju su djeca unosila jednak broj kalorija svaki dan, samo su namirnice koje sadržavaju šećer zamijenjene pizzom ili hot dogom, a rezultati pokazuju promjene nabolje, odnosno smanjen rizik od visokog tlaka i srčanih bolesti. No kritičari upozoravaju da istraživanje ima manjkavosti, piše Guardian.

    02.10.2015. (11:53)

    Ipak nije samo stvar volje

    Zašto je 80-ih bilo lakše biti mršav nego danas

    Osoba koja je prije 20 ili 30 godina jela jednako kalorija kao i vi te provodila jednako vremena vježbajući od vas je bila mršavija 10% odnosno imala 2,3 niži indeks tjelesne težine, pokazuje nova studija. Definitivnog odgovora na pitanje zašto je tomu tako još nema, no jedna je od vjerojatnijih pretpostavki da tomu pridonose kemikalije i hormoni u hrani, kojih je danas mnogo više, kao i povećana upotreba lijekova. Znanstvenici poručuju da počnemo jesti manje – ili zdravije. The Atlantic

    24.08.2015. (10:03)

    Dijetne mine

    Od ove ste zdrave hrane još gladniji

    Iako same po sebi zdrave, neke namirnice izazivaju još veću glad i time nas zapravo debljaju. Tako kruh od cjelovitog zrna zapravo obiluje ugljikohidratima, koji nam podižu razinu šećera u krvi i povećavaju šansu obolijevanja od dijabetesa jer pretjerivanje s glukozom dovodi do toga da tijelo ignorira poruke koje mu šalje inzulin. Glukoza u krvi na kraju završava pohranjena u obliku masnoće jer je naše stanice nisu odmah potrošile. Među takvim “varljvim” namirnica nalaze se jutarnje žitarice, voće, jogurt i salate. T-Portal

    23.06.2015. (10:29)

    An apple a day, a kilo a day

    Od voća se lako možete udebljati jer jača glad

    Fruktoza je šećer koji sadrže svi voćni plodovi i pojedine vrste povrća pa zbog toga inače zdravo voće može postati problem, pogotovo za intolerantne na fruktozu. Naime naša crijeva nisu dizajnirana za probavu tog šećera pa se individualno javljaju razni simptomi, od umora, grčeva i nadutosti do lošeg zadaha, mučnine i boli te depresije. Osim toga, slatko voće može izazvati i glad jer fruktoza ne aktivira signale prema mozgu da ste jeli i pad šećera nakon velikog unosa fruktoze navest će vas da jedete više nego što je potrebno. 24sata

    20.05.2015. (08:09)

    Ono smo što u sebe unosimo

    Autor dijeta umro u 66., autor joginga u 52., a kreator Nutele u 89. godini

    Dijete su kratkoročno rješenje, pravilan je način usvojiti zdrave navike, a dokaz tomu je činjenica da je autor modernih dijeta umro u 66. godini, autor koncepta zdravog života i joginga u 52., a kreator Nutele u 89. godini života. Mijenjanje loših navika nije lagan zadatak. Treba shvatiti da pretilost (ako nije posljedica bolesti) znači nemar prema vlastitom tijelu koje čovjek doživljava kao kontejner u koji ubacuje sve što dođe pod ruku i zanemaruje zdravlje i fizički izgled. Slobodna

  • 12.05. (11:30)

    Lošija hrana na izvoru

    Više debelih – u selima

    Od 1985. to 2017. godine prosječni indeks tjelesne mase globalno je porastao od 2,0 kg/m2 u žena i 2,2 kg/m2 u muškaraca, što znači da, u prosjeku, svaka osoba ima 5 do 6 kilograma tjelesne mase više. Više od polovice ovoga može se pripisati porastu ITM-a u ruralnim područjima. U Hrvatskoj je slično – vjerojatnost za debljinu u ruralnoj sredini u usporedbi s urbanom veća je za 44% u muškaraca, a u žena za 40%. Uzorak istraživanja je impresivan – 112 milijuna odraslih iz 200 zemalja. Pliva zdravlje

    14.01.2018. (16:30)

    Ljubavni dodaci

    Zašto tijelo skuplja masnoće na određenim dijelovima tijela?

    Ljudi su danas opsjednuti masnoćama i njihovim raspoređivanjem po tijelu. Programi u teretanama osmišljavaju posebne vježbe koje pomažu sa “problematičnim područjima”, plastične operacije sele masnoće s mjesta na kojima su nepoželjne (npr. trbuha) na neka druga poželjna mjesta (stražnjicu), pazi se na strogi režim prehrane… No ni jedna od tih metoda nije učinkovita, ako ste skloni debljanju na određenim dijelovima tijela, tu će se uvijek skupljati višak masnoća, a sve zbog hormona. Popular Science objašnjava zašto je to tako.

    05.12.2017. (21:57)

    Mladi parovi koji žive zajedno skloniji su debljanju od ljudi koji žive sami – u prvoj godini zajedničkog života prosječno dobiju oko dva kilograma, zato što središte njihove veze često postane hrana jer parovi zajedno ručaju ili večeraju, postaju manje aktivni, prestanu voditi računa o ljubavnim spojevima i stoga manje vježbaju

    Iscrpnije...
    18.11.2017. (22:54)

    Znaci vremena

    Za debljanje su krivi i zagađivači, antibiotici i pesticidi u hrani

    Održavanje željene tjelesne težine nije samo uspostavljanje ravnoteže između unosa i potrošnje kalorija – stručnjaci sa sveučilišta York u Torontu smatraju da su glavni krivci zagađivači, antibiotici i pesticidi u različitim vrstama hrane koji utječu na hormonske procese odgovorne za tjelesnu težinu. Također, na debljanje utječe i način života: izlaganje svjetlosti tijekom noći, stres, prejedanje u kasnim noćnim satima. Naveli su i sve učestalije konzumiranje lijekova poput antidepresiva, koji mogu izazvati gojaznost, zatim genetika, koja utječe na brzinu metabolizma te crijevnu floru, koja se mijenja uslijed pojačane konzumacije industrijski prerađene hrane, pune aditiva, konzervansa i pesticida. Jutarnji

    24.10.2017. (16:43)

    Neuobičajeni razlozi debljanja: Antidepresivi, menopauza, nedostatak sna…

    Iscrpnije...
    01.08.2017. (15:04)

    Pojas za spašavanje

    90% muškaraca u industrijaliziranom svijetu ima previše tjelesne masti

    Overfat (previše masti) je pojam stvoren kako bi opisao može li razina tjelesne masti naštetiti čovjekovom zdravlju. Čak i osobe koje u tradicionalnim standardima indeksa tjelesne težine imaju “normalnu težinu” ili “nisu pretili” mogu upasti u ovu kategoriju. Autori nove studije tvrde da oko 50% ljudi koje se ne smatra pretilima ipak ima opasne količine masti. To su obično ljudi koji imaju ‘pivski trbuh’, ali su inače u pristojnoj formi. 90 posto muškaraca i 50 posto djece u industrijaliziranom svijetu ima previše tjelesne masti, pokazuje istraživanje. CNN

    15.03.2017. (13:48)

    Alkohol ne deblja ako ga se pije do dva pića na dan, za muškarce, odnosno jednog za žene, iznad toga kreće debljanje, kod adolescenata i starijih odraslih osoba bilo koja količina alkohola povećat će kilažu

    Iscrpnije...
    04.10.2016. (16:15)

    U sljedećih 10 tjedana slijedi lagano debljanje, a za skidanje dobivene kilaže trebat će narednih 5 mjeseci

    Iscrpnije...
    29.09.2016. (09:08)

    Money makes the world fat

    S višom plaćom dolazi i višak kilograma

    Bilo zbog produženih radnih sati, bilo zbog povećane količine stresa, istraživanje je pokazalo da se ljudi s višim mjesečnim neto primanjima u većoj mjeri i udebljaju. Čak 76% ispitanika s mjesečnim neto primanjima iznad 8.000 kuna nakupilo je kilograme od kada rade, a u prosjeku su dobili 10 kilograma. Monitor