28.04. (19:30)

Dani bolje prošlosti

Borbe političara oko prošlosti: Stari problemi skreću pozornost sa stvarnih

Profesor kulturne antropologije na Sveučilištu u Sofiji Ivajlo Dičev za Deutsche Welle piše o “ratovima na liniji borbe u prošlosti”. Dičev navodi primjere Bugara, koji njeguju ritual rekonstrukcije Travanjskoj ustanka iz 1876. protiv osmanske vladavine, zabavni park “Staljinova linija” u Bjelorusiji, nacionalistički šou kiča kod spomenika koji evocira bitku kod Termopila između Grka i Perzijanaca te borbu oko povijesnih likova kao što su Aleksandar Veliki ili Samuilo. U istom kontekstu Dičev spominje Brexit i Donalda Trumpa. Ideja budućnosti se urušila, kaže.

17.02. (11:30)

U strahu su velike oči?

Otvoreno-zatvoreno: Nečitljive pobune i razlozi za strah

Velimir Šonje u novom, sedmom nastavku serije članaka Otvoreno-zatvoreno za Ekonomski Lab analizira ekonomsku, političku i ideološku pozadinu priče o budućnosti Europe. Konkretno pitanje glasi: koliko današnji anti-establišment pokreti nose klicu pobune i prevrata koja im se često pripisuje i koliko se u tome može pronaći razloga za strah? Šonje se u ovoj zanimljivoj analizi dotiče Berlina, Tita i apstraktne umjetnosti.

16.02. (20:30)

Pop-ulizivanje

Marinko Čulić: Kako će to Plenković pomoći Europskoj uniji u borbi protiv populizma!?!

Velika kampanja koju je protiv populizma pokrenula Europska unija je licemjerna jer su baš njeni promašaji doveli do njega (premali utjecaj birača na izbor vlasti u EU – biramo samo Euro-parlament, i propast solidarne države). A uključivanje premijera Plenkovića u tu kampanju je slugansko jer je i Hrvatska žrtva tih promašaja, dok populizam kod nas jedva da postoji – Marinko Čulić, Novosti.

26.10.2018. (11:30)

Ne kukaju samo Hrvati

Bauk populizma kruži Europom

Rođen sam kao Talijan, ali nisam siguran da želim i umrijeti kao pripadnik te nacije. Jer Italija se prebrzo mijenja – napisao je nedavno novinar Corriere della Sera. Gospodarstvo propada, plaće su sve manje, kuda god se pogleda se vidi propadanje. A ako je uprava i birokracija i prije bila loša, sad je izgleda posve odustala od pokušaja nešto učiniti boljim. A popis onoga što je postalo gorim je dug. Osim toga, u Cannesu po prvi puta uopće nije bilo nijednog filma iz Italije. I to nipošto nije problem samo Italije – piše Deutsche Welle.

19.04.2018. (14:30)

Politička etiketa

Analiza: Nevolje s populizmom

Bilten ima dobar tekst o populizmu. Ključni problem je u tome što sam pojam populizma predstavlja poprište političke borbe. Naime, u svakodnevnom političkom životu populizam prvenstveno predstavlja diskvalifikaciju. Oni koji se etiketiraju kao populisti tim se činom naprosto nastoje diskreditirati. Oni su oni koji nisu dovoljno ozbiljni i koji ugrožavaju poredak. A to rade tako da nude jednostavna, ali neodrživa rješenja ili da dovode u zabludu one koje navodno predstavljaju – narod – i time ugrožavaju opstojnost demokratskih institucija. Vrlo rijetko ćemo naići na slučaj da prozvani populisti sami afirmiraju pridanu im etiketu

27.10.2017. (21:26)

Priča o novcu

Novi list: Dolazi "populizam" – završava privilegiranje rijetkih

“Oni koji znaju da novca u Hrvatskoj ima u izobilju, ali da je loše raspoređen, s pravom traže izmjenu poreznog sustava, veći porezni pritisak na financijski sektor, povećanje plaća i mirovina. Jednostavno, žele da hrvatska država i njezino gospodarstvo počnu služiti vlastitom narodu, kako se ne bi morao masovno iseljavati. Sudeći prema ponašanju dosadašnjih HDZ-ovih i SDP-ovih vlada, takvi su zahtjevi ‘nerealni’, jer se političari navodno ne trebaju zamjerati bankama i korporacijama. Umjesto toga, trebaju stezati remen građanima. Čini se da je tom neprekidnom žrtvovanju vlastitog naroda, da bi privilegirani krugovi bili na dobitku, odzvonilo. Strah vladajućih krugova od ‘populizma’ to zorno pokazuje”, piše Branko Podgornik za Novi list.

28.04.2017. (08:39)

Dobar tekst

‘Populizam je autoimuna bolest u kojoj demokracija proizvodi snage koje se okreću protiv nje’

“Kada je sadašnjost jednostavna, budućnost je komplicirana. Populizam je zatvoreni sistem koji sve što je izvan vidi kao neprijateljsko, zbog čega homogenizaciju zasniva na proizvodnji konflikta. Ograde koje se postavljaju nisu toliko protiv tih drugih, ili bar ne u prvo vrijeme, one su tu zbog ‘nas’, da nas čvršće stegnu, da nam bude toplije. Tada nam više nisu potrebne ni institucije, a ni zakoni, jer nepotrebno obuzdavaju iskonske potrebe našeg naroda. Zato se institucije ruše ili, ako i opstaju, vlast ih otima, opstaju sa potpuno izmijenjenim sadržajem, zloupotrebljene, iskorištene i prevarene. Populizam je autoimuna bolest u kojoj demokracija proizvodi snage koje se okreću protiv nje”, piše Peščanik.

24.04.2017. (15:48)

Igra osjećaja

Politika nostalgije je varljiva, prošlost nije bila bolja

“Danas doživljavamo društvene i ekonomske promjene bez premca. Zato nije neobično što oni koji se osjećaju najpogođenijima skorašnjim brzim transformacijama glasaju za partije koje obećavaju povlačenje u sigurne, tople vode jučerašnjice, kada su vlade branile svoje nacionalne ekonomije, kada se moglo vjerovati političarima i kada roboti i stranci nisu otimali poslove bijelim muškarcima. Nostalgija je benigna kao zaslađivač ličnih uspomena i nadahnuće za pisanje povijesnih romana, ali može biti pogubna kao pokretač nade glasača i osnova vođenja politike. Zlatno doba u koje nas populistički pokreti žele vratiti nikada nije postojalo”, prevodi Peščanik tekst Social Europe.

24.01.2017. (11:11)

Protiv naroda, a za narod

Što je populizam?

Populističko upravljanje karakteriziraju tri stvari: pokušaji da se prigrabi državni aparat, korupcija i ‘masovni klijentelizam’, a tu je i napor da se sistematski potisne civilno društvo. I mnogi autoritarni vođe postupaju na sličan način. Razlika je u tome što populisti opravdavaju svoje ponašanje tvrdnjom da oni predstavljaju narod; to im dozvoljava da takve stvari sasvim otvoreno provode u praksi, a čak i razotkrivanje korupcije im rijetko može naškoditi, prenosi Peščanik dijelove knjige Što je populizam.