24.03. (21:00)

Faljen Isus!

Crkvena okupacija javnog obrazovanja – vjeroučitelji preuzeli kontrolu nad 54 škole

U Hrvatskoj hrpimice na položaje ravnatelja škola dolaze vjeroučitelji, zahvaljujući povlaštenom položaju, tako da se njihov broj u osnovnim školama u posljednjih 7 godina više nego udvostručio. Vjeroučitelji su do danas postali ravnatelji u 36 osnovnih škola, od kojih je 27 državnih, a 8 vjerskih. Osim toga, oni su na čelnim pozicijama u 18 srednjih škola od kojih je 9 državnih. Dakle, ukupno u 54 škole. Fizičar dr. sc. Ivica Puljak, jedan od čelnih ljudi stranke Pametno, kaže da je činjenica da biskupi praktički određuju tko će biti ravnatelji škola porazna ne samo za obrazovni sustav, nego za cijelu državu. Index

20.01. (10:30)

Hrvatski nastavnik iz Finske otkriva sve tajne najboljeg školstva na svijetu

29.05.2017. (08:58)

VJEŠTice male...

Finska mijenja školstvo: Školske predmete mijenjaju učenjem vještina

BBC ima članak o finskom školstvu, inače vrlo dobrom i s visokim rezultatima na međunarodnim testovima, gdje polako u škole uvode podučavanje vještina pored školskih predmeta, što bi u krajnjem slučaju dovelo do ukidanja školskih predmeta. Učenici bi ovako usvajali vještine u tehnologiji, istraživanju, komunikacijama i kulturološkom razumijevanju. Finska inače ima netipično školstvo – djeca ne kreću u školu prije sedme godine, školski dani su kratki, praznici dugi (10 tjedana), imaju malo domaće zadaće i nemaju ispite. Od ljeta prošle godine u Finskoj je postalo obavezno dopustiti učenicima da sami biraju temu njima blisku i da školski predmet baziraju oko te teme, uz inovativno korištenje tehnologije. Kritičari kažu da ovakav sustav neće dati djeci osnovno znanje koje bi onda nadograđivali višom raznimom te da je predviđen za darovitiju djecu pa će prosječna ostati zakinuta… BBC

09.04.2017. (20:37)

Skromna izdvajanja

Gdje je najbolje biti školarac u Hrvatskoj?

Jutarnji list u ovom je tjednu prikupio podatke 78 gradova vezanih uz stanje u školstvu i izdvajanja za obrazovanje u 2016., odnosno 2017. godini. Dobiveni podaci pokazuju izdvajanja iz gradskih proračuna za obrazovanje, koji se kreće u vrlo niskom rasponu, od 0,31 posto do 20-ak posto. Pritom je dio gradova u stavku izdvajanja u obrazovanje uključivao predškolski odgoj, što značajno podiže razinu izdvajanja. Grad Umag je za odgoj i obrazovanje u 2016. utrošio 56,8 milijuna kuna, čime je izdvojio 36,76 posto svog proračuna, što je daleko iznad standarda Hrvatske i Europe, ističe gradonačelnik Vili Bassanese.

07.01.2017. (07:02)

Ministar Barišić kaže da će uvesti razne promjene obrazovnog i znanstvenog sustava, zasad konkretizira samo da će vratiti ocjene na polugodištu i da će omogućiti ravnateljima da se nakon mandata mogu vratiti na mjesto nastavnika tj. profesora u školama

17.09.2016. (18:49)

Nikud bez beze

‘Ravnatelji čuvaju mjesta u školama za vlastite kandidate’

“Mi smo jučerašnjim prosvjedom htjeli ukazati na niz nepravilnosti koji se događaju na području zapošljavanja u osnovnoškolskim ustanovama. Događa se da pojedini ravnatelji ne prijavljuju potrebu za zaposlenicima i prestanak potrebe što su dužni prema kolektivnom ugovoru, a ujedno krše i zakon, zbog toga što čuvaju mjesto za vlastite kandidate. Time se potiču korupcija, nepotizam i diskriminacija”, upozorava Ana Tuškan iz Sindikata učitelja Hrvatske povodom njihova prosvjeda “5 do 12” pred Ministarstvom, a rješenje vidi u uvođenju transparentnosti i sankcija. N1

08.09.2016. (21:55)

Sramno priznanje

Stopiran obrazovni plan, propalo 85 milijuna eura za školstvo

S dnevnog reda zadnje sjednice Vlade povučen je dokument Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, na temelju kojeg je Hrvatska mogla povući 85 milijuna eura za razvoj najvećeg i najzapuštenijeg dijela obrazovnog sustava. Program je pripreman gotovo 2 godine, za mandata prošle i ove Vlade, a EK ga je tri puta vraćao na doradu. Ne donese li nova Vlada Program do kraja godine, Hrvatska definitivno gubi priliku izvući 148 milijuna eura. Jutarnji

07.08.2016. (20:30)

Little boxes

Hrvatsko školstvo je mentalna teroristička organizacija što uništava inteligentnu djecu

Helena Bulaja Madunić dio je malog izdavačkog pogona Naklada Bulaja koji je pokrenuo projekt digitalizacije književne baštine i kompletnu lektiru besplatno stavio online na eLektire. “Današnja škola je zapravo mentalna teroristička organizacija za suvremenu inteligentnu djecu željnu znanja, a ne lažnih veličina i autoriteta”, kaže Bulaja Madunić u intervjuu za Novi list.

13.06.2016. (13:18)

Nismo školovali

Od Markova trga do Prisavlja vidimo posljedice deficita političke pismenosti

“Nedostatne plaće, kontinuirano povećavanje birokratskih poslova, usitnjeno usavršavanje, različiti odnosi s upravom škole, pristisci roditelja radi odgojnih mjera i ocjena dovode nas u poziciju da je dobar dio učitelja postao inertan i pun nepovjerenja prema promjenama. U takvom okruženju smo prošle godine krenuli s reformom”, govori o kurikulumu, obrazovanju, građanskoj participaciji i demokraciji u intervjuu za Kulturpunkt čakovečki profesor povijesti, sociologije i PiG-a Miljenko Hajdarović, pokretač i urednik e-časopisa Hrvatski povijesni portal.

23.03.2016. (07:52)

Daš prst, žele ruku

Rumunjski učenici discipliniraniji, zagrebačke škole s više aktivnosti

“Sviđa mi se što u Zagrebu imate izvanškolskih aktivnosti poput robotike. Mi to nemamo. Ipak, naši su učenici u razredu discipliniraniji od vaših”, kaže rumunjska učiteljica koje sudjeluje u Erasmusovom programu razmjene učenika. 37 učenika i nastavnika iz Grčke, Turske, Rumunjske i Litve gostovalo je prošli tjedan u Zagrebu, a Rumunji su naglasili obavezne školske uniforme, strogost i težinu tamošnjeg sustava školstva te još teže domaće zadaće, a i mali Turci kažu da je njima teže. Turski učitelji su bolje plaćeni od Hrvatskih, 900 eura, radni vijek ne provode u jednoj školi, već se rotiraju u različite, dok u Rumunjskoj škole svojim učenicima ne osiguravaju topli obrok, a na vratima škole imaju zaštitaraJutarnji