25.05. (11:30)

Kofer macht frei

Zagreb podiže spomenik žrtvama Holokausta – zid od kofera

Grad Zagreb će u Branimirovoj ulici podići Spomenik žrtvama Holokausta, autora Dalibora Stošića i Krešimira Rogine. Oblikovno je koncipiran kao betonski postament veličine 12 sa 24 metra i metalni spomenik napravljen kao zid od tri stotine kofera, a bit će smješten kod Glavnog kolodvora (ovdje detalji natječaja, s projekcijama i detaljima spomenika). Nije bez simbolike da će se smjeti sjediti oko spomenika. N1

27.01. (12:30)

Sloboda spreja

Zašto ljudi šaraju po spomenicima?

“Ljudi su shvatili da mogu raditi što god hoće, pa onda to i rade. Primitivci ne znaju da povijest grade spomenici i kakva god prethodna razdoblja bila, ona su dio naše povijesti” – kaže arhitektica i konzervatorica Zrinka Paladino. Povjesničar umjetnosti Ivo Babić kaže da je uništavanje spomenika “prastari fenomen još iz antičkog doba, damnatio memoriae, kada su se s kipova skidale stare i na njih postavljale nove glave”.

19.12.2018. (08:00)

“Zahvalni građani Titograda i Podgorice” podignuli spomenik Titu: “Ponosimo se njime i antifašističkim nasljeđem”

11.03.2017. (14:20)

They put Baby in the corner

O kipovima žena – Zagreb, grad muškog roda

Usporedimo li monumentalne, izdignute kipove bana Jelačića ili kralja Tomislava s kipom Marije Jurić Zagorke, koja je zbijena uza zid Tkalčićeve ulice na pločniku, nesrazmjer je više no očigledan te umanjuje značaj književnice i prve profesionalne (hrvatske) novinarke. Taj obrazac uočava se kod ostalih ‘ženskih’ spomenika. Primjerice, biste sestara Baković potisnute su u slabo osvijetljenom prolazu kraj kina Europa, dok spomen-ploča Mariji Radić, u Mihanovićevoj 34, na visini od 3 metra ostaje sklonjena od pogleda javnosti. Pogledaj.to

26.10.2016. (13:34)

Ludama se sviđaju, ostale je stid

Stručnjak za kiparstvo: Spomenici u Hrvatskoj kretenski i ridikulni

Najbolji spomenik u Splitu je, izuzmemo li Meštrovićev spomenik Marku Maruliću, podvodna ‘Pirija’ kipara Kažimira Hraste, njegova ‘Jabuka’ u Biblijskom vrtu u Kaštelima, Spomenik ‘Galebu i Čehinji’ u Makarskoj, premda bez puno umjetničkih vrijednosti, ili sjajni spomenici poput Kožarićeva A. G. Matoša ili Augusta Šenoe Marije Ujević Galetović u Zagrebu, Dražena Petrovića u Šibeniku Kažimira Hraste itd. Bili bi ovdje poželjni i spomenici tovaru-magarcu, koji su gotovo nestali, smokvi, koje nitko više ne bere, maslinama, koje su, kako kaže pjesma, neobrane itd. Život je lijep i dug. Ljudi su ga učinili kratkim i nesretnim – kaže Ive Šimat Banov, šef Odsjeka za povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu u intervjuu T-Portalu povodom izlaska njegove nove knjige eseja o “kretenizaciji i spomeničkoj ridikulizaciji Hrvatske”.

02.08.2016. (11:41)

Dragan Markovina: Što spomenik Barešiću govori o desnici i HDZ-u?

“Jedina pamtljiva stvar koju je Miro Barešić u životu napravio bilo je ubojstvo jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj, Vladimira Rolovića. Jasno je da je upravo zahvaljujući tom činu, zbog kojeg je u Švedskoj osuđen na doživotni zatvor, dobio svoj spomenik. To nas sve dovodi do pitanja kakvo je to društvo koje diže spomenike osuđenim teroristima i ubojicama te s kojim se pravom takvo društvo zgraža nad terorizmom u zapadnoeuropskim državama ili na bliskom istoku?”, komentira Dragan Markovina čovjeka zbog čijeg su spomenika kod službenog Zagreba prosvjedovali Beograd i Podgorica. Telegram

30.04.2016. (09:48)

Spomenik čemu?

Dežulović: Neviđeni cinizam – spomenik 72. bojni ispred zatvora Lora

Spomenik 72. bojni gradska je komisija dosad nezabilježenim cinizmom uglavila baš pred ulazom u njen zloglasni vojni zatvor, logor u kojemu su zatvorenici najstrašnije sustavno mučeni, pred kapijom na kojoj su devedeset druge ulaznicu za premlaćivanje zatočenika Splićani plaćali pedeset maraka, kroz koju su ulazili prestravljeni srpski civili i ratni zarobljenici, a izlazili sablasni krici i metalni kovčezi”, piše Boris Dežulović. Novosti

19.04.2016. (11:42)

Između politike i glazbe

Kod Lisinskog veliki spomenik domovini – ‘Zid boli, Oltar i Portal’

Trodijelni rad arhitekta Nenada Fabijanića pobijedio je na natječaju Grada Zagreba za Spomenik domovini koji će se graditi između dvorane Lisinski i Gradskog poglavarstva, gdje su sad ledina i parkiralište. Spomenik se sastoji od više dijelova: Zida boli, Oltara – menze i Portala – paviljona, ograđeno živicom, a bit će mjesto gdje će se obilježavati borbu hrvatskog naroda za slobodu i neovisnost, dok će strana izaslanstva ondje odavati počast. Arhitekt Fabijanić predlaže i da ovo mjesto dobije ime – Trg Republike. Povjesničar umjetnosti Feđa Gavrilović kaže da rad izgleda kao “nadgrobni spomenici”, a slikar Vedran Ivanković smatra da pokazuje “znanje, svijest i odgovornost”. Jutarnji

09.02.2016. (21:56)

Video: "Zaustavite vandalizam na Bakićevom spomeniku na Petrovoj gori!"