11.06. (09:26)

Svaku sedmu smrt od posljedica bolesti kardiovaskularnog sustava moguće pripisati pomanjkanju voća u prehrani, svaku dvanaestu manjku povrća

05.04. (17:30)

Bolje neslana šala nego presoljena supa

Loša ishrana kriva za 11 milijuna mrtvih svake godine

Nekvalitetna ishrana odgovorna je za 11 milijuna preuranjenih smrti u svijetu godišnje, što znači da je loša hrana faktor kod svake pete umrle osobe, što je više nego pušenje. Riječ nije o pretilosti, nego o lošoj hrani koja šteti srcu ili izaziva karcinom, a najproblematičnija je sol koja je kriva za tri milijuna umrlih. Drugi najveći faktor je premali unos cjelovitih žitarica što stoji iza tri milijuna slučajeva umrlih, a treći premali unos voća s dva milijuna prerano umrlih.

04.04. (17:30)

Eh, kad se ne računa fermentirano voće!

64% stanovnika EU jede voće svaki dan, u Hrvatskoj 46%

27% stanovnika EU jede voće najmanje dvaput na dan, a dodatnih 37% jednom na dan, dok preostalih 36% voće jede povremeno ili nikad. Najjači su Talijani gdje 85% populacije svaki dan jede voće, kao 81% Portugalaca, dok su najslabili Latvijci (35%), Bugari i Litvanci (po 37%). Hrvatska je bliže dnu nego prosjeku s 46% ljudi koji jedu voće svakodnevno. Što se povrća tiče opet je europski prosjek 64%, najjači su Irci i Belgijanci s 84%, najslabiji Mađari s 30%, a Hrvati opet ispod prosjeka s 54%.

24.02. (18:30)

Plaćamo Dodatno Više

Smanjen PDV – pojeftinili samo meso i voće, ostalo poskupjelo

PDV na svježe meso, ribu, voće i povrće, suho mahunasto povrće, jaja i pelene je od 1. siječnja smanjen s 25 na 13 posto, da bi cijene voća u siječnju pale za 2,3 posto, mesa za 1,7 posto, a sva ostala hrana u siječnju je bila skuplja nego mjesec dana ranije. Povrće je bilo 1,4 posto skuplje, mlijeko, sir i jaja 1,6 posto, riba 1,2 posto. Prvi plan

13.04.2018. (09:01)

Kemijsko oružje

Najviše pesticida – u jagodama i špinatu

Jagode i špinat sadrže najveće količine ostataka pesticida – jagode su u testu potrošačkog vodiča Environmental Working Group bile pozitivne na 20 različitih pesticida, dok je špinat sadržavao gotovo dvostruko više ostataka pesticida od bilo kojeg drugog voća ili povrća (ovdje izvještaj). Osim njih, najkontaminiranije pesticidima su nektarine, jabuke, grožđe, breskve, trešnje, kruške, rajčice, celer, krumpir i paprike. Popis je identičan prošlogodišnjem, što znači da se u uzgoju navedenih vrsta voća i povrća malo što mijenja. Proizvodi za koje je najmanje vjerojatno da će sadržavati pesticide su avokado, slatki kukuruz, ananas, kupus, luk, smrznuti zeleni grašak, papaja, šparoge, mango, balancane, kivi, cvjetača, brokulaSlobodna, CNN

26.02.2018. (07:55)

Eno dokazano i da voće i povrće smanjuje i rizik od depresije

21.02.2018. (13:26)

Slatki otrov

Francuska: Pesticidi na tri četvrtine voća, najviše na grožđu i mandarinama

Tri četvrtine voća i dvije petine povrća iz neorganskog uzgoja u Francuskoj sadrži tragove pesticida, pokazalo je izvješće koje je provjerilo 19 vrsta voća i 33 vrste povrća. Kod voća su tragovi pesticida bili prisutni u 72,6 posto analiziranih uzoraka, najviše, 89 posto, kod grožđa, a slijede klementine i mandarine s 88,4 posto te trešnje s 87,7 posto. Kod povrća, u 41,1 posto uzoraka pronađeni su tragovi pesticida, kod celera 84,6 posto, svježih začina 74,5 posto i endivije 72,7 posto. Francuska je najveći proizvođač hrane u Europi. Euronews, TheLocal.fr

23.01.2018. (07:30)

Domaće u deficitu

Uvezeno 71 kg voća i povrća po stanovniku

U prvih deset mjeseci 2017. godine uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda rastao je 13%, na 2,46 milijardi eura, što je za 279 milijuna eura (2,1 milijardu kuna) više nego u istom razdoblju 2016., dok je izvoz bio 1,56 milijardi eura veći – 172 milijuna eura ili 1,3 milijarde kuna. Mesa i klaoničkih proizvoda uvezli smo za 307,9 milijuna eura, gotovo 40 milijuna eura više nego u godini prije. Trenutačno su nam najveći izvozni aduti šećer, čokolada i drugi proizvodi s kakaom te riba, poglavito tuna. Udio uvoznih sireva u ukupnoj hrvatskoj potrošnji iznosi 52% (svaki drugi). Voća smo uvezli 172.060 tona za 152,6 milijuna eura, a povrća 130.515 tona za 102,1 milijun eura – ukupno 71,1 kilogram po glavi stanovnika. Večernji