Telegram: Crna Gora dobro napravila - uzela kurikulum jer ga Hrvatska ne želi - Monitor.hr
23.08.2017. (15:42)

Boka kurikulumska

Telegram: Crna Gora dobro napravila – uzela kurikulum jer ga Hrvatska ne želi

Crnogorci su postupili prilično racionalno, ispravno procijenivši kako od kurikularne reforme u Hrvatskoj neće biti ništa… Nije im preostalo ništa drugo, nego prijedlog reforme naprosto iskopirati, jer bi izgledalo dosta glupo da službeno zamole dozvolu od Vlade da koriste nešto što ta ista Vlada smatra lošim i beskorisnim, komentira Dragan Markovina za Telegram tragikomični slučaj crnogorskog preuzimanja kurikularne reforme napisane pod vodstvom Borisa Jokića.


Slične vijesti

15.12.2025. (17:00)

Na mladima rat ostaje

Jokić: Mir je postao radikalna ideja, a političari potiču podjele

Ako govorimo s društvene razine pomalo smo zapustili mlade. Nedovoljno promišljamo o njihovom životu, nedovoljno ih uključujemo u razgovor. Na neki način smo utišali glas mladih u Hrvatskoj, stoga ne treba čuditi da se događaju one stvari koje se nama čine čudnima, radikalnima, ekstremnima. Moj dojam je da mladi u Hrvatskoj nisu izgubljen slučaj i da se s njima i za njih treba boriti. Hrvatsko društvo je polarizirano. Međutim, ono što mi se čini važnim je da dolazi do poticanja polarizacije. Političari potiču polarizaciju. Njima odgovara polarizacija, oni od polarizacije žive. Puno je lakše prodati jednobojne priče, ali život nije monokromatski. Polarizacija je inducirana s namjerom da se ne razgovara o pravim problemima. Boris Jokić za N1 ističe da se sve više govori o ratu, a nitko ne priča o miru.

08.12.2025. (09:00)

Kad “muškost” padne na tehničkom pregledu

Jokić: Jedni mlate i ubijaju žene, drugi gaze cvijeće u čast žrtava. Niste muškarci, nego kukavice

Neprekidni valovi nasilja nad ženama, koji sve češće rezultiraju onim najgorim – femicidom, tportalovog su komentatora Borisa Jokića naveli na promišljanje i eksplicitnu osudu tobožnjih ‘snažnih’ muškaraca koji takve užasne činove šutke odobravaju: Psihološki mehanizam u kojem za zločine, ubojstva, loše ishode krivimo uvijek neke druge u Hrvatskoj se njeguje desetljećima. Ako nisu krivi Romi ili Nepalci onda su to same žene koje svojim ponašanjem i riječima izazivaju ‘snažne’ i ‘poštene’ muškarce da ih upucaju ili im nožem rasparaju utrobe. Ako pak ni žrtve nisu krive, onda je za sve odgovoran feminizam jer dok se nije javno počelo o tome govoriti, toga nije bilo. Barem javno.

U mušku ‘normalnost’ nimalo se ne uklapa ideja da je na nama muškarcima da se pogledamo u ogledalo i odlučno suprotstavimo mržnji i agresiji nad ženama. Da učinimo neočekivano i da sa sinovima, unucima, prijateljima otvoreno progovorimo o tome koliko je bolesno da toleriramo one koji promoviraju mržnju prema ženama. Kolikogod se to nekima nenormalno činilo, to je zapravo i normalno i očekivano. Nas su naime odgojile majke, sestre, bake, susjede, učiteljice…

17.11.2025. (11:00)

Kad se i riješiš neprijatelja, ostaju oni imaginarni

Jokić: Problem nastaje kad ponestane Nepalaca, Filipinaca, Roma i Srba jer onda mržnja može krenuti samo prema nama samima

Za razliku od bijesa ili panične reakcije, mržnja je dugotrajna emocija koja gotovo uvijek uključuje vjerovanje da su oni koje se mrzi loši, pokvareni ili zli. Baš kao ni krv, mržnja ne poznaje etničke, rasne, rodne, vjerske ni političke granice – mrze i muškarci i žene, vjernici i ateisti, bijelci i crnci, ljevičari, centristi i desničari. Za svako društvo posebno je opasno kada mržnja postane prevladavajuća emocija i kada se poput poplave počne prelijevati po gradskim ulicama i trgovima. Tada ona dobiva prijeteći karakter bubuljičavog lica prekrivenog fantomkom koje sije strah, od kojeg se odmiču pogledi i postavlja pitanje „kada će to više stati“? Odgovor na to pitanje je jednostavan – neće, dok svi zajedno ne pokažemo da mržnji u hrvatskom društvu nema mjesta. Priče prema kojima smo ugroženi od stranaca koji nam oduzimaju poslove, kradu, siluju žene i mijenjaju našu kulturu mogu te s petnaest godina natjerati da udariš Nepalca dok ti dostavlja hranu ili Filipinku dok ti služi piće u kafiću… Boris Jokić za tportal

03.11.2025. (11:00)

Neće se preko djece, pa ni preko mobitela

Saborska rasprava o djetinjstvu: mobiteli, nasilje i zakonske prepreke

Za početak, tračak optimizma iz Sabora: proteklog tjedna diskutiralo se o važnoj društvenoj temi – djetinjstvu i odrastanju u Hrvatskoj. Za razliku od uobičajenih primitivnih i priglupih rasprava usmjerenih na lovljenje sekunde medijske pažnje i ponižavanje drugog, ton je bio ozbiljniji i promišljeniji. Rasprava je uključivala i zabranu mobitela u školama i vršnjačko nasilje. SDP je predložio izmjenu devet zakona za bolju koordinaciju sustava, dok se vlast često skriva iza prebacivanja odgovornosti. Hrvatska ima dobre predispozicije za djelovanje, ali potrebno je jedinstveno zakonodavstvo poput islandske prakse kako bi se djeca stavila u središte društvenih politika i stvarno unaprijedilo njihovo blagostanje. Boris Jokić za tportal

20.10.2025. (10:00)

Kraljevi su mrtvi, živjeli milijarderi!

Jokić: U polariziranim društvima 21. stoljeća bit će zanimljivo vidjeti mogu li se i kako uspostaviti nova kraljevstva

Kralj nikada ne vlada sam pa se prosvjednici osim na izvršnu vlast obrušavaju na cijeli krug interesnih skupina (prije svega krug multimilijardera predvođenih Elonom Muskom, Jeffom Bezosom i brojnim drugima) koje imaju izravnu korist od urušavanja demokratskih standarda i deregulacije: moderna vlastela s kriptovalutama i beskrajnom zaradom u zamjenu za novac i vjernost kralju. Bez obzira na brojnost, to je samo pola istine. Jedno je sigurno: biti polovični kralj nikada nikoga nije zadovoljilo. Kraljevstvo je sve ili ništa. Do njega se dolazi(lo) oružjem i silom, gušenjem slobode i zatiranjem prava i pravde. Svatko tko je posjetio West Virginiju, Kaliforniju, Texas ili Maine zna da će taj pokušaj, ako do njega dođe, značiti patnju, krv i smrt, zaključuje tportalov komentator analizirajući subotnje prosvjede ‘No kings’ diljem SAD-a…

06.10.2025. (01:00)

Kad škola postane CSI: Odgojni odjel

Jokić: Brojna istraživanja pokazuju da veliku ulogu u maloljetničkom nasilju igraju obiteljsko okruženje u kojem djeca odrastaju

Često se u obitelji usvajaju nasilnički obrasci ponašanja pri čemu su počinitelji često i sami žrtve nasilja. Obitelj je i ta u kojoj se promovira netrpeljivost prema drugima i drugačijima pri čemu ti drugi nisu samo osobe druge rase, nacije ili seksualne orijentacije već, kao što pokazuju zagrebačke ulice 80-ih i 90-ih, mogu biti i oni koji slušaju drugačiju vrstu glazbe. Puno je krvi bijelih heteroseksualnih hrvatskih muškaraca proliveno tada samo zato jer su slušali The Clash, Depeche Mode ili KUD Idijote. Valu nasilja pridonosi i širi društveni kontekst u kojem se aktivno promoviraju agresija i nasilje. Boris Jokić za tportal predlaže rješenje za veću sigurnost u školama: sustavno povezivanje podataka od vrtića do fakulteta radi ranog prepoznavanja i prevencije antisocijalnih ponašanja, uz digitalno praćenje školskog izostajanja kao ključnog pokazatelja rizika. Potrebna je i potpuna reforma pedagoških mjera, uvođenje ciljane podrške školama s većim brojem incidenata te jasnije definiranje odgovornosti roditelja kako bi se škole zaštitile od neprimjerenih roditeljskih pritisaka.

03.10.2025. (13:00)

Kad ti stihovi završe u knjižnici, a ne samo u birtiji

Rock poezija između korica: Zašto stihovi domaćih glazbenika ne ulaze u školsku lektiru?

U Hrvatskoj su rijetki glazbenici svoje stihove pretvorili u knjige poezije – nakon Štulića i Rundeka tek nekolicina. Knjiga Borisa Jokića 60 otkucaja otvara pitanje zašto se suvremena glazbena poezija ne uvrštava u školsku lektiru. Stručnjaci poput Tomislava Brleka i Branka Kostelnika ističu da se otpjevani stihovi itekako mogu smatrati poezijom, dok Krešo Blažević i Marko Pogačar naglašavaju da bi domaći tekstopisci zaslužili više priznanja. Od Arsena Dedića i Štulića do Urbana, Bareta, Antića i Maajke – njihovi stihovi oblikuju kulturu, ali u obrazovnom sustavu ostaju na margini. Jokić poručuje da društvo koje ignorira vlastite glazbene autore uskraćuje mladima kritičko mišljenje i kulturni identitet. Večernji

15.09.2025. (09:00)

Poljska u njihovom srcu

Jokić: Konačno na strani napadnutih – Je li moguće da su se Milanović i Plenković oko nečega složili?

Sramota hrvatske vanjske politike najjasnije se očituje u tome da je u prethodnih pet godina imenovan samo jedan veleposlanik. Rezultat nemogućnosti dogovora premijera i predsjednika je činjenica da je sada potrebno imenovati čak 90 veleposlanika i generalnih konzula. Ne postoji suverena država na svijetu, naročito ne ona koja drži do sebe i smatra da je njezina pozicija u svjetskoj politici iole bitna, koja bi ikada dopustila takvu situaciju. Zato je osvježavajuće bilo na trenutak vidjeti suglasnost dvaju njezinih kreatora, koji se konačno dogodio nakon upada ruskih dronova na poljski teritorij. Boris Jokić za tportal

28.07.2025. (09:00)

Kao sjena na zidu: Epstein i duhovi starog društva

Jokić o slučaju Epstein: Za radikalne pobornike Trumpa ovo je dokaz duboke države na djelu i da je elitama dozvoljeno sve, pa i zlostavljanje djece

Oni koji imaju i koji su moćni mogu sve, a kad ih se i ulovi, uvijek će postojati neki kongresmen ili predsjednik koji će slučaj zakopati duboko u ladice. Trump je dugo iskorištavao ovaj narativ koristeći ga protiv svojih političkih protivnika, sve dok nije postalo vrlo jasno da se i on nalazi u famoznim spisima, da postoje poruke ‘dragom Jeffreyu’, crteži ženskih tijela s posvetama i vjerojatno brojne snimke sredovječnog Donalda kako uživa u znatno mlađem društvu.

Za hrvatske prilike, puno zanimljiviji od samog slučaja je način na koji se Trumpova administracija pokušava nositi s posljedicama jer slične obrasce ponavljaju i brojne europske, a ponekad i naša vlast. Trumpov taktički pristup se okvirno može svesti na sljedeće: ne priznaj, udari nazad i umanjuj ili ignoriraj vlastite neuspjehe u vezi sa slučajem. Pa se tako pažnja javnosti pokuša zakopati nizom “šokantnih” vijesti, poput preljuba na koncertu Coldplayja. Neizvjesno je hoće li istom taktikom i ovaj put Trump uspjeti. Boris Jokić za tportal.

14.07.2025. (09:00)

Škola za život, ali bez popravnog iz društva

Jokić: Ravnateljica medicinske škole inzistiranjem na rušenju 19 učenika osvjetlala obraz obrazovanju

Nacionalno je odjeknula vijest da je 19 učenika Medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru, od čega 15 onih koji su započeli srednjoškolsko obrazovanje, palo razred (N1). I to 2025. godine, kada je sve više pritisaka roditelja, prijetnji pa i policije, a negdje čak i odvjetnika na školskim hodnicima. Ideja da se bez rada može uspjeti izrazito je ukorijenjena u hrvatskom društvu, i to ne bez razloga. Više od dvije trećine učenika srednjih škola smatra da su za zapošljavanje važnije rodbinske veze, poznanstva i politička pripadnost od onoga što znaš i možeš. U takvoj društvenoj klimi teško je inzistirati na kriterijima kao što to hrabro čini zadarska ravnateljica jer te stvarnost svakodnevno demantira. Inzistiranje na kriterijima za Hrvatsku je jedan od najvažnijih razvojnih zadataka. Društva koja odustanu od kriterija osuđena su na sporiju ili bržu propast. Boris Jokić za tportal.