Teorija zavjere o “klimatskom lockdownu” nema utemeljenje u činjenicama - Monitor.hr
15.07.2022. (07:00)

Ionako se od vrućina sklanjam sam

Teorija zavjere o “klimatskom lockdownu” nema utemeljenje u činjenicama

Društvenim mrežama počele su se širiti dezinformacije kojima se najavljuju navodno uvođenje “klimatskih lockdownova“. U “spornom” tekstu piše o tome kako se svijet približava točki preokreta kada je riječ o klimatskim promjenama, trenutku koji zahtjeva dramatične intervencije kako bi se zaštitila budućnost civilizacije. U okviru klimatskog lockdowna vlade bi ograničile upotrebu privatnih vozila zabranile konzumaciju crvenog mesa i nametnule ekstremne mjere uštede energije, dok bi kompanije koje se bave proizvodnjom fosilnih goriva morale prestati s bušenjem, kažu u opisu popratnog videa, no te su tvrdnje bez utemeljenja. Teorije zavjere o novom svjetskom poretku i velikom resetu već desetljećima cirkuliraju internetom te se svako malo pojavljuju u novom obliku, najčešće onom koji se odnosi na aktualne događaje na globalnoj razini koji se potom povezuju s navodnim tajnim planovima globalnih elita o upravljanju svjetskom populacijom. Faktograf


Slične vijesti

Srijeda (11:00)

Klimatska kriza ne podrazumijeva samo ljetne vrućine

To što ima snijega ne znači da se klimatske promjene ne događaju

Zime će generalno biti sve toplije, ali mi usprkos tome i dalje imamo oscilacije koje znače da zimi može biti i hladno – kaže njemačka klimatologinja. Naravno da se mora poći od toga da će hladne zime i snijeg ubuduće biti rjeđe pojave, dodaje ona. Ali napominje da to ne znači da ih neće biti. Snijegu je svejedno je li vani minus 10 ili minus 5 stupnjeva, važno je samo da je dovoljno hladno. U kontekstu analize količine snježnih padalina i zatopljenja Zemlje je ključno diferenciranje između onoga što je vrijeme, a što je klima. Snijeg je meteorološki fenomen, a zbog same činjenice da pada snijeg ne može se kreirati zaključke o klimi, odnosno klimatskim promjenama. Porast temperature mogao bi dovesti do toga da ubuduće bude više snijega, ali to ne znači da će on češće padati, već da će padaline biti intenzivnije, obilatije. DW

Srijeda (09:00)

Škrta zemlja nikoga ne hrani

Povezanost klimatske krize s migracijama i sukobima

Klimatske promjene možda neće direktno ili neizbježno dovesti do sukoba, ali njihova interakcija s drugim društvenim, političkim i ekonomskim faktorima može pojačati i pogoršati negativne učinke po mir, stabilnost i sigurnost. Katastrofe poput poplava ili oluja mogu dovesti do neposrednog izmještanja stanovništva te se u takvim slučajevima može govoriti o jasnoj vezi između klimatskih promjena i migracija. Međutim, nisu sve migracije potaknute klimatskim promjenama. Utjecaj klimatskih promjena na populaciju uvelike ovisi i o odgovoru države na krizu, budući da političke odluke određuju distribuciju sredstava i pomoći, a mogu dovesti i do produbljivanje nejednakosti. Faktograf

Ponedjeljak (16:00)

Dobra vijest je da mi je jutros ipak bilo malo zima

“U mreži Prvog” o konferenciji o klimi u Dubaiju: Ova godina 1,4 Celzijeva stupnja toplija od prosjeka

– Imamo još mali prostor djelovanja, a to je 2-3 desetljeća. Nama se događa da su nam već prisutni dani kada nam je temperatura veća od prosjeka, a polako će nam se dogoditi i godina toplija od prosjeka.
– Smatram da je konferencija o klimi u Dubaiju bizarna i apsurdna, kazao je predsjednik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić. HRT

Nedjelja (18:00)

Bit će oluja, suša i požara

Izgledno je da ćemo prijeći prag od 1,5 stupnjeva, ali može ga se smanjiti do kraja stoljeća

Na dan početka 28. klimatske konferencije UN-a (COP28) u Dubaiju 30. studenoga obilježilo se osam godina od stupanja na snagu Pariškog sporazuma o klimi. Tada su većinu nacija na reakciju potaknula upozorenja znanstvenika koji su zaključili da bi zagrijavanje Zemlje od preko 1,5 stupnjeva Celzija izložilo milijune ljudi katastrofalnim poplavama, ojačanim olujama i požarima. Znanstvenici su preporučili granicu od 1,5 stupnja kao neku vrstu linije obrane. Pridržavanje ovog cilja, kažu stručnjaci, značilo bi veće šanse za izbjegavanje ekstremnijih i nepovratnih klimatskih učinaka. Da bi se održala ta granica, trenutne globalne emisije štetnih plinova moraju biti prepolovljene do 2030. godine. Prelazak praga ne znači apokalipsu, ali znači ekstremnije vremenske uvjete, a time i štete. Iako je izvjesno da ćemo preći taj prag, zadatak je smanjiti ga do kraja stoljeća smanjivanjem izgaranja fosilnim gorivima i prilagodbom, što je izvedivo. DW

Nedjelja (14:00)

Ako se nešto ne pokrene, ali za stvarno

Mučni scenariji za rješenje klimatskih promjena: Užareni planet hladit će oluje

Ujedinjeni narodi objavili su početkom godine da su ljudi uspjeli spasiti ozonski omotač i da bi ozonske rupe trebale potpuno nestati do 2050. Iako će posljedice stanjivanja ozonskog omotača ostati, mnoge su stvari istraživači, političari i gospodarstvenici trebali naučiti iz načina na koji je riješen problem ozonskih rupa. Ova će godina biti proglašena najtoplijom otkako postoje sustavna meteorološka motrenja. To je posljedica združena djelovanja klimatskih promjena i pozitivne faze ENSO procesa u Tihom oceanu, tj. El Niña. Zbog klimatskih promjena treba razvijati sustave za obranu od požara i poplava, jačati poljoprivredu i infrastrukturu te podizati kvalitetu sustava za rana upozorenja na vremenske nepogode. Glavni izvori novih količina plinova, poput ugljikova dioksida i metana, rezultat su korištenja ugljena, nafte i plina te krčenja šuma i promjena u korištenju zemljišta. Lider

28.11. (08:00)

Nisu samo zimske radosti one koje nedostaju

Nedostatak snijega može uzrokovati nedostupnost hrane i pitke vode

Klimatski znanstvenici kažu da je budućnost snježnih oborina prilično jasna: topliji svijet znači da će nagomilana voda u atmosferi na Zemlju prije padati u obliku kiše nego snijega. Moguće je da će u bliskoj budućnosti klimatske promjene uzrokovati više ekstremnih zimskih oluja i nekoliko godina s povećanim snježnim oborinama, ali kako se globalna temperatura bude povećavala, bit će sve manje takvih godina. Prijetnja zalihama vode zbog sve manje snježnih padalina najizraženija je u područjima koja su podložna ekstremnijim ciklusima porasta i pada padalina, poput mediteranske klime u Kaliforniji. Istraživanje iz 2015. pokazuje da su dvije milijarde ljudi koji vodu dobivaju od topljenja snijega u opasnosti od smanjenja količine snijega za čak 67 posto. To uključuje dijelove južne Azije, koji se oslanjaju na otapanje snijega s Himalaja; Mediteran, uključujući Španjolsku, Italiju i Grčku; i dijelove sjeverne Afrike poput Maroka. Index

26.11. (20:00)

Ako će mi i toga manjkati, kvragu sve

Uzgoj kave postaje sve teži zbog klimatskih promjena

Sve manje je za uzgoj prikladnih površina, manji su prinosi, više bolesti. Moramo li se u budućnosti odreći kave jer će postati preskupa? Biljka kave vrlo je osjetljiva. Ona ne voli vrućinu, ne voli previše suho ni previše vlažno tlo. Ona treba točno određene uvjete sjene i tlo bogato mineralima. Dosad u svijetu dominiraju dvije sorte kave: arabica i robusta. Ali, u prirodi postoji oko 130 poznatih vrsta kave, od kojih su neke rezistentnije na vrućinu ili određene štetočine i zato bi mogle biti ili izravno uzgajane ili korištene za stvaranje hibridne sorte. Ali, samo posaditi druge sorte kave nije ni brzo ni jednostavno rješenje. Tu je i nada da oni koji najviše zarađuju od trgovine kavom, veliki međunarodni koncerni kao Nestle ili Starbucks, imaju dovoljnu motivaciju osigurati temelje svoga poslovanja, dakle pomoći malim uzgajivačima kave. DW

20.11. (22:00)

Do panic, please!

U petak oboren još jedan klimatski rekord, prvi puta dan s 2°C iznad predindustrijskog razdoblja

Osim što je svaki pojedini mjesec rangiran pri vrhu ljestvice najtoplijih otkako postoje mjerenja, sve od lipnja pa do listopada, i što smo imali najtoplije ljeto otkako postoje službena mjerenja, doživjeli smo i niz najtoplijih dana u povijesti, početkom srpnja. Protekli petak bio je rekordan – prosječna je temperatura zabilježena u svijetu bila 1,17°C viša od referentnog razdoblja 1991-2020. godine. globalna prosječna temperatura istog dana bila – prvi puta u zabilježenim podacima – 2°C iznad prosjeka za referentno predindustrijsko razdoblje (1850. – 1900. godine). Točnije, iznosila je 2,06°C iznad tog prosjeka. Ova anomalija vidljiva je i na priloženim grafikonima, koje mnogi tumače kao definitivni ulazak klime u “neistraženi teritorij”, u kojem se ljudska civilizacija još nije našla. Prema trenutačnim podacima, ova godina ima 99% šanse postati najtoplijom otkako je mjerenja. Bug

17.11. (21:00)

Ne ostavljaj smeće za sobom i ok si

EU uvodi velike kazne za štete na okolišu

Direktiva o kaznenim djelima protiv okoliša službeno će biti usvojena u proljeće, a zemlje članice će tada imati dvije godine da je integriraju u nacionalni zakon, piše The Guardian. Premda tekst direktive ne uključuje riječ ekocid, njegova preambula kaže da namjerava kriminalizirati slučajeve usporedive s ekocidom. To uključuje najteže slučajeve uništavanja ekosustava, uključujući uništenje staništa, ilegalnu sječu šuma, onečišćenje, unošenje i širenje invazivnih stranih vrsta i uništavanje ozona ali ne govori ništa o ribolovu, izvozu toksičnog otpada u zemlje u razvoju ili prevari po pitanju emisija štetnih plinova. Revija HAK

17.11. (15:00)

Šumu posadi, ali i glavu iz pijeska izvadi

Studija: Šume valja obnoviti, ali to nije rješenje za zaustavljanje klimatskih promjena

Kad bi se globalno uspjela realizirati obnova šuma, kako su zamislili znanstvenici, to bi značilo izvlačenje otprilike 226 gigatona ugljičnog dioksida viška iz atmosfere ili otprilike trećine količine koja je otišla u atmosferu od početka industrijske revolucije, pokazali su rezultati istraživanja. Međutim, sađenje drveća nije rješenje za klimatske promjene, odnosno tržište kompenzacije ugljika u budućnosti. Ako tvrtke moraju platiti svoje emisije ugljičnog dioksida, imaju snažan poticaj za manje emitiranja, a više novca usmjerava se na aktivnosti koje izbjegavaju, smanjuju ili uklanjaju emisije. Ali samo ako koncept uspije. Index