Teorije zavjere uništavaju demokraciju - Monitor.hr
07.02.2021. (18:30)

Na rubu pameti

Teorije zavjere uništavaju demokraciju

Da je prije samo nekoliko godina netko javno tvrdio kako globalna elita otima djecu, drži ih zatvorenima i iz njihove krvi dobiva sredstvo za pomlađivanje, toj osobi bi se odmah savjetovao odlazak psihijatru. Danas, prema jednoj britanskoj studiji, deset posto građana Sjedinjenih Američkih Država se naziva pristašama ove idiotske priče o zavjeri pod nazivom QAnon. Ali, kako se tako očigledne gluposti mogu proširiti u jednom prosvijećenom svijetu? Ipak živimo u 21. stoljeću a ne u Srednjem vijeku. Odgovor: zato što su ove gluposti udaljene samo nekoliko klikova mišem. Upravo su društvene mreže kolektor lažnih informacija i teorija zavjere. Piše Martin Muno za Deutsche Welle


Slične vijesti

Petak (10:00)

Business edition

Gavranović: kako se što bolje i kvalitetnije koristiti društvenim mrežama

Društvene mreže mogu postati sadržajnije, posebno kada se radi o poslovnoj svrsi.  Tvrtke bi se trebale više fokusirati na to kako biti društvene, a manje na to kako raditi na društvenim medijima. Društveni utjecaj utječe na sve kutove tvrtke i trebao bi biti više poput zraka (svugdje) nego poput vode (morate otići po nju). Prvi je korak stvaranje “arke”, odnosno tima koji će pomoći u osmišljavanju i provedbi strategije. Zatim slušanje i uspoređivanje, klijenti i konkurencija dat će vam dobar vodič. Važno je odrediti svrhu bivanja na društvenim mrežama. Odabrati metriku uspjeha, ali i brendirati se (Disney ne radi filmove već magiju, a Apple inovacije, a ne tehnologiju). Važno je imati i ljudske osobine, a ne entiteta u virtualnom svijetu. A dobro je i napraviti plan kanala, budući da svaka društvena mreža funkcionira različito. Ante Gavranović za Epohu.

Četvrtak (18:00)

Znamo otprije, no valja ponoviti

Upotreba društvenih mreža ima veze s pogoršanjem mentalnog zdravlja

Postoji velik broj radova koji prikazuju korelacije između društvenih mreža i blagostanja, ali još uvijek malo znamo o uzrocima i posljedicama. Ljudi koji više koriste društvene mreže mogu postati depresivniji ili, obrnuto, oni koji su depresivniji mogu biti aktivniji na društvenim mrežama. Nedostaju pravi uzročni dokazi. Prikupljeni podaci novog istraživanja ukazuju da se pristup Facebooku poklapa s povećanjem teške depresije za 7% i anksioznog poremećaja za 20%. Uz to, veći postotak učenika simptome je liječio psihoterapijom ili antidepresivima. Ukupno, čini se da je negativan učinak Facebooka na mentalno zdravlje otprilike petinu veličine onoga što iskuse oni koji izgube posao. Bug

25.08. (16:00)

Pažljivo dozirati

Potrebe koje zadovoljavamo koristeći društvene mreže

Kada koristimo društvene mreže, često to radimo automatski, bez puno razmišljanja o tome zašto nam to iskustvo treba te što nam ono u određenom trenutku pruža. Prepoznavanje najčešćih motiva i potreba koje zadovoljavamo uz pomoć društvenih mreža može nam pomoći u tome da ih koristimo na zdrav(iji) način. Mladi društvene mreže najčešće koriste u svrhu socijalizacije i komunikacije s vršnjacima. Konkretnije, kao motive vezane uz ovu potrebu mladi ističu činjenicu da većina njihovih prijatelja koristi društvene mreže, pa ih stoga i oni koriste. Ako isključivo na taj način zadovoljavamo svoju potrebu za bliskošću, to dugoročno može imati nepoželjan utjecaj na našu psihološku dobrobit i kvalitetu odnosa. Adolescenti često navode i dosadu te potrebu da im čim prije prođe vrijeme. ažno je osvijestiti i koristimo li društvene mreže kako bismo skrenuli pozornost s nekih neugodnih iskustava i osjećaja. Dobra svrha mreža su informiranje, učenje i usvajanje novih vještina jer pružaju brz i lak pristup aktualnim vijestima i informacijama. Medijska pismenost

22.08. (12:00)

Novi načini za ubijanje dosade

Antidruštvene platforme sada rasturaju, a onda će postati ‘mainstream‘

Poparazzi, BeReal, Yubo, Locket, LiveIn i HalloApp samo su neki od novih igrača koji su odlučili zajahati na valu prezira prema društvenim platformama koje su postale iznimno toksične, udaljile se od svoje svrhe te energiju (i lovu) umjesto na stvaranje zajednice troše na smišljanje novih modela za zaradu i ganjanje tržišnog udjela. Njihov je cilj osvojiti generaciju Z. Primjerice, Poparazzi zasad ima 75 posto korisnika u dobi od 14 do 18 godina te 95 posto između 14 i 21 godinu. Iako sve društvene platforme imaju zajednički nazivnik – povezivanje prijatelja i stvaranje zajednice – trenutačni mainstream igrači i alternativci to čine na potpuno drukčiji način. Instagram je okrenut nekoj vrsti glamura, on pokazuje životni stil onih koji jesu i/ili žele biti bogati i slavni, a BeReal, primjerice, igra na kartu običnoga, svakodnevnoga. Lider

08.07. (12:00)

Brze doze

Ovisnost o lajkovima: mladi koji učestalo objavljuju fotke svog uvježbanog tijela niske su samosvijesti

je jako važna da bismo se bolje snalazili i u virtualnom svijetu. Osoba koja objavljuje slike iz teretane i ponosno pokazuje svoje uvježbano tijelo radi to iz nekih svojih potreba koje želi zadovoljiti u virtualnom svijetu. Osoba niske samosvijesti kada je loše traži quick fix (brzo rješenje) – poseže za bilo čim u okolini što će brzo ukloniti njezinu nelagodu i učiniti da se osjeća ugodno. To može biti ista ova slika iz teretane na društvenim mrežama i praćenje reakcija drugih. Kada drugi “lajkaju” i prate naše objave, to u našem mozgu aktivira centar za nagrađivanje, što izaziva osjećaj ugode koji traje neko kraće vrijeme, a onda se gasi. Ako osjećaj ugode i zadovoljstva ne stvaramo kroz odnose i iskustva u stvarnom svijetu, nego smo jako usmjereni na mrežne objave i reagiranja, zbog načina na koji naš mozak reagira na virtualne povratne informacije osjećat ćemo jaku žudnju koja nas tjera da budemo prisutni na društvenim mrežama. Medijska pismenost

26.05. (10:00)

Marketinška klopka

Kad koriste društvene mreže, ljudi zapadaju u ‘disocijativna stanja’

Ponekad dok čitamo dobru knjigu osjećamo se kao da smo prebačeni u neki drugi svijet i prestanemo obraćati pažnju na ono što je oko nas. Istraživači Sveučilišta Washington zapitali su se ulaze li ljudi u slično stanje disocijacije i kad surfaju društvenim mrežama i objašnjava li to zašto se korisnici osjećaju izvan kontrole nakon što provedu toliko vremena na svojoj omiljenoj aplikaciji. Autori su se zapitali što bi se dogodilo kad bi izradili platformu društvenih medija tako da nastavi nuditi ono što se ljudima sviđa u njoj, ali da korisnik pritom zadrži kontrolu nad svojim vremenom i pažnjom? Sudionicima istraživanja, odreda korisnici Twittera, mjesec su dana koristili Chirp koji im je svakih 15 minuta postavljao pitanje koliko obraćaju pažnju na ono što rade i svijet oko sebe. Stalno pojavljivanje dijaloškog okvira pomoglo je ljudima da osvijeste kako su “uhvaćeni u mrežu” i da stranicom skrolaju bez veze i smisla, gubeći kontakt sa stvarnošću. Bug

13.05. (13:00)

Više prirode i sunca

Samo tjedan dana ‘odmora’ od društvenih mreža smanjuje depresiju i tjeskobu

Ljudi koji su se sedam dana odmarali od platformi kao što su TikTok, Instagram, Twitter i Facebook prijavili su da se osjećaju bolje, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Bathu. Znanstvenici su podijelili uzorak od 154 osobe u dobi od 18 do 72 godine u dvije skupine – od kojih je jednoj omogućen pristup društvenim mrežama, a drugoj ne. Ispitanici su prije istraživanja u prosjeku koristili društvene mreže osam sati tjedno. Koristeći tri priznata testa znanstvenici su procijenili razinu njihove tjeskobe i depresije, te dobrog raspoloženja. Kod onih koji su uzeli jednotjednu pauzu od društvenih mreža vidjelo se da se njihovo dobro raspoloženje popelo s prosjeka od 46 na 55,93 na Warwick-Edinburgh ljestvici mentalnog blagostanja. HRT Magazin

04.02. (11:00)

Motaju nas k'o pauci

O diktatu društvenih mreža

Novinarka Dajana Šošić napisala je knjigu u kojoj analizira utjecaj društvenih mreža na medije i društvo: Isprva se činilo da će Facebook poboljšati svijet – korisnici svih zemalja ujedinite se – ali on ga je razjedinio. I ne sluteći, klasik medija Marshal Mc Luhan je, govoreći o “globalnom selu”, a ne o globalnom gradu, pogodio – Facebook jest osigurao pogled na cijeli svijet, ali je taj pogled kampanilistički. Na “fejsu” vidite ono što vidite s tornja seoske crkve – mreža ne razbija predrasude, nego ih jača, a grozdovi istomišljenika povezuju se u čvrsto strukturirane i ratoborne grupe. Express

03.02. (13:00)

Podijeli ako si čovjek

Život na društvenim mrežama i stvarni život

Marko je jučer podijelio kratki tekst. U vezi autizma. Na kraju molba da svi koji pročitaju, kopiraju to na svoje zidove. Dobio je tristotinjak lajkova. Copy-paste. Savjest mirna. Goran nije podijelio Markov post na svom zidu. Nikad nije imao potrebu da na taj način, virtualno, javno pred svima, pokazuje suosjećanja prema ugroženim i slabijim. Proživljavao je to na drugi način. Vlastiti. U stvarnom životu. Goranovoj kćerki je dijagnosticiran blaži oblik autizma. Marko i Goran su prijatelji. Par puta ga je Goran zvao da idu volontirati nešto u vezi toga, ali je Marko uvijek pronalazio neki dobar izgovor. Nelagodno je to. Gledati tu djecu. Hvala Bogu, njegova su zdrava. Dijeli eto, s vremena na vrijeme, te objave na društvenim mrežama. Lupiga