Trebalo bi dizati svijest o utjecaju poslovanja na dječja prava - Monitor.hr
20.07.2022. (07:00)

O etičnoj komercijalizaciji

Trebalo bi dizati svijest o utjecaju poslovanja na dječja prava

Djeca su ključni dionici svakog poduzeća. Ona su potrošači, članovi obitelji zaposlenika, članovi zajednica u kojima poduzeća djeluju, a jednoga dana – i sami zaposlenici. Hrvatska poduzeća uglavnom ih smještaju u kontekst obitelji, ali zahvaljujući UNICEF-ovim akcijama i sve većem pritisku prema održivom poslovanju i o djeci polako počinju razmišljati na drugi način. Kad govorimo o poslovnom sektoru i djeci, gotovo da nema poduzeća koje na neki način ne utječe na njihove živote. Štoviše, možemo reći da su djeca ključni dionici svakog poduzeća. Odnos poduzeća prema roditeljima i usklađivanju njihova poslovnog i privatnog života, plasiranje proizvoda i usluga namijenjenih djeci, oglašavanje koje je namijenjeno djeci ili u kojem ona sudjeluju, utjecaj poslovanja na okoliš u kojem djeca rastu i razvijaju se – sve to snažno utječe na interese djece i njihova prava. Lider


Slične vijesti

17.11. (22:00)

Više društvenih igara i lovica

Vrijeme ispred ekrana oblikuje dječji mozak

Vrijeme provedeno u gledanju televizije ili igranju računalnih igara ima mjerljive i dugoročne učinke na dječje moždane funkcije. To se smatra i potencijalno pozitivnim i negativnim, ali uglavnom više negativnim. Primijećeno je kako vrijeme pred ekranom utječe na moždane funkcije vezane uz pozornost, sposobnost izvršne kontrole, inhibitornu kontrolu, kognitivne procese i funkcionalnu povezanost. Dulje vrijeme provedeno pred ekranom ima utjecaja i na slabije funkcionalne veze u područjima mozga povezanima s jezikom i kognitivnom kontrolom, što potencijalno nepovoljno utječe na kognitivni razvoj. Bug

11.10. (17:47)

Očevi koji imaju kćeri žive dulje za 47 tjedana, dok majke žive kraće za 95

31.07. (09:00)

Djeca na puno radno vrijeme

Zapanjujući trend: Roditelji plaćaju djeci mjesečnu plaću da ostanu s njima kod kuće

Roditelji 21-godišnje Litsky Li daju plaću od oko 835 američkih dolara mjesečno, što je solidna plaća za srednji sloj u manje urbanim dijelovima Kine, a Luoyang to jest u odnosu na Peking, Šangaj, Šenzen… Li sad provodi dane kupujući namirnice za svoju obitelj i brinući se za dementnu baku. Nije usamljena. Niti je nezadovoljstvo ono što pokreće fenomen “sinova i kćeri na puno radno vrijeme”, kako se takvi slučajevi nazivaju na popularnoj kineskoj društvenoj mreži Douban od kraja prošle godine, kad je trend i zamijećen. Poslovni

28.07. (16:00)

Oprosti im jer nisu znali

Kako je jedna medicinska sestra spriječila pomor novorođenčadi na sjeveru

Svaka četvrta beba rođena početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća na sjeveru Banata – ne bi doživjela svoj prvi rođendan, a razlog je stari običaj. S obzirom da se žena smatrala prvenstveno kao radna snaga u poljoprivrednom domaćinstvu, a tek onda kao “proizvođačica” potomaka, mlade majke nisu imale dozvolu svojih muževa i svekrva da doje djecu nego su se odmah nakon porođaja morale vratiti poslovima u polju i oko kuće. Bebe su dobivale nerazrijeđeno kravlje mlijeko, što je tijekom ljeta, na vrućini i uz ondašnju “higijenu”, značilo samo jedno: proljev koji vodi u smrt. Danas bi ipak bilo malo vjerojatno da beba umre zbog banalne crijevne infekcije, jer postoje dosta efikasni lijekovi, no onda nije bilo tog liječnika koji bi spasio oboljelo dijete. No, medicinska sestra koja je tamo poslana kao državna službenica dala je naputke kako postupati s novorođenom djecom koje su, uz gunđanje, seljani ipak morali slijediti. Agroklub

24.07. (22:00)

A vidi kak je slatka. Moram to svima pokazati

Upozorenje roditeljima za ‘sharenting’ – pretjerano dijeljenje sadržaja svoje djece na internetu

Autori kampanje Deutsche Telekoma “A Message from Ella” poslužili su se samo jednom fotografijom devetogodišnje djevojčice Elle koju su roditelji podijelili na društvenim mrežama te uz pomoć stručnjaka za AI tehnologiju kreirali njezinu deepfake, odraslu verziju. Ella, sad mlada djevojka, svojim se šokiranim roditeljima obratila putem videa (zastrašujuće stvarnog) i pokazala im kako AI može ukrasti i zloupotrijebiti njen identitet.

Istraživanja su pokazala da do pete godine svako prosječno dijete ima čak 1,5 tisuća svojih fotografija i/ili videa objavljenih negdje u virtualnom svijetu, a da za taj sadržaj nisu dala pristanak. Njega su objavile osobe kojima najviše vjeruju i koje im doista žele dobro – njihovi roditelji. Također, stručnjaci predviđaju da će do 2030. dvije trećine slučajeva krađe identiteta uključivati sadržaj koji je dobrovoljno podijeljen s online zajednicom. Zbog tog bezbrižnog ‘sharentinga‘ roditelji nehotice izlažu svoju djecu podatkovnim brokerima, hakerima, pedofilima i drugim zlonamjernim pojedincima. Lider

09.06. (19:47)

Djeca više vremena provode na Internetu nego u stvarnom svijetu

27.05. (21:00)

Svatko ima svoju najdražu

Čitanje knjiga djeci povezano je s njihovim budućim uspjehom i srećom u životu

Are your efforts to get your child reading doing the exact opposite?

Osim za odrasle, čitanje je nevjerojatno važno za djecu. U dječjoj dobi, roditelji djeci najčešće čitaju bajke i priče koje im probuđuju maštu i uče ih razlikovati dobro od zla, čime se gradi njihov karakter i poimanje života. Evo još 10 razloga zašto je čitanje knjiga dobro za djecu:

  • Obogaćuju rječnik
  • Nauče čitati samostalno
  • Izgrađuju neovisnost i samopouzdanje
  • Čitanje smanjuje osjećaj usamljenosti
  • Razvijaju kritičko mišljenje
  • Razvijaju osjetila i maštu
  • Uče o stvarnom svijetu koji ih okružuje
  • Lakše razumiju druge i drukčije i suosjećaju s njima
  • Potiču razgovor, stvaranje društvenih veza i osjećaja pripadnosti. Mixer
04.05. (20:00)

Da smo ranije znali...

Trifunović: Možda je Kostu samo trebalo pitati: “Kako si?”

Mediji u Srbiji i regiji cijelo su se jutro utrkivali da prije službenih i potvrđenih informacija objavljuju podatke o broju žrtava, dodatno otežavajući izbezumljenim roditeljima i obiteljima učenika da dođu do točnih informacija o svojoj djeci. Prekršeni su svi medijski kodeksi i pravila izvještavanja. Otkad su meci utihnuli, svi upitani krivca precizno traže u drugima, dok nitko, barem do sada, nije krenuo od sebe i tako makar simbolično preuzeo i vlastitu odgovornost. Histerija jednog histeričnog društva, predobro naoružanog osobnim naoružanjem, odveć je postala opasna po život. Društvo u kojem dijete od 13 godina odluči uzeti pravdu u svoje ruke i bez trenutka kajanja oduzeti život svojim prijateljima iz klupe mora se ozbiljno preispitati. Možda bi to jednostavno pitanje “Kako si, Kosta?” uspjelo spriječiti zastrašujući zločin koji je zauvijek zaustavio živote obitelji ubijenih, ali i život ubojičine obitelji. Aleksandar Trifunović za Index.

21.04. (10:00)

Buci-buci

Dječje fotografije na internetu – podcijenjena opasnost

Bivša engleska povjerenica za zaštitu djece Anne Longfield upozorila je još 2018. u svom izvještaju da na internetu kruži prosječno oko 1.300 fotografija svakog djeteta prije nego što ono napuni 13 godina. Taj fenomen čak ima i svoje ime: „sharenting“. Na fotografijama se često vidi ne samo lice djeteta, već́ i njegovo okruženje: dječja soba, kuća, dvorište. Dodatni podaci, kao što su ime djeteta ili datum njegovog rođenja, često se mogu pročitati u opisima fotografije. „Ponekad se te informacije mogu iskoristiti i za donošenje zaključaka o tome gdje dijete živi“. Pritom tu nije problem samo zaštita osobnih podataka, uvijek postoji rizik da takve informacije i fotografije dospiju u pogrešne ruke, pa da, na primjer, počnu kružiti među pedofilima. DW

06.04. (12:00)

Ovisnici o notifikacijama

Strah od propuštanja – sve više djece razvija iracionalnu potrebu za društvenim mrežama

Prekomjerno korištenje novih tehnologija, pametnih telefona i interneta ozbiljan je problem današnjice, prisutan u svakoj obitelji. Jedno istraživanje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba pokazalo je da 50% djece za vrijeme nastave prati neki sadržaj na mobitelu, a ne nastavno gradivo. I šira znanstvena zajednica upozorava da sve više djece “pati” od fenomena akronimski nazvanoga FOMO (engl. fear of missing out). O toj se pojavi govori još od 1996. godine, a s pojavom sve razvijenijih i rasprostranjenijih društvenih medija trend njezina rasta se nastavlja. Djeca i mladi doslovno razvijaju potrebu za uporabom društvenih mreža, bez obzira na to čine li tamo nešto ili ne. Zato ih je dobro odviknuti od te navike, da rade razne aktivnosti bez mobitela te da ga koriste racionalnije. Medijska pismenost