Kulturni gradovi
Tri prijestolnice kulture 2024.: Bodø, Tartu i Bad Ischl

Zavod Scaramouche okuplja mlade glumce u Novoj Gorici, Europskoj prijestolnici kulture 2025., kako bi kroz komediju oživio lokalne priče iz pogranične regije. Fokusirani na zapostavljeni žanr, njegovi članovi ističu važnost humora kao sredstva kritike i društvenog rasterećenja. Projekt Europske prijestolnice kulture pružio im je vidljivost, potporu i nova partnerstva. Sudjeluju i u serijalu Talenti EU regija, koji se bavi izazovima iseljavanja mladih talenata iz manjih europskih sredina. Agroklub
Chemnitz, bivši “Karl-Marx-Stadt”, uz moto “C the Unseen” oživljava industrijsku povijest i DDR-ovu ostavštinu kroz 150 projekata, poput priče o kultnim garažama. S druge strane, Nova Gorica i Gorizia simboliziraju suradnju bivših suparnika uz moto “Borderless”, povezujući slovensku i talijansku stranu nekada podijeljenog grada. Oba grada slave različitost, povijesne prijelome i zajedništvo kroz bogat kulturni program. DW
Smješten u srcu Saske, Chemnitz je grad bogate industrijske povijesti, a često ga se naziva i “Manchesterom Saske” zbog važne uloge koju je imao u industrijskoj revoluciji. Sam Chemnitz poznat je po svojim povijesnim znamenitostima, od zgrada u art nouveau stilu do sovjetskih spomenika poput onog posvećenog Karlu Marxu, a koji stoji kao podsjetnik kompleksnoj povijesti grada. Sljedeće godine posjetitelji će imati priliku istražiti grad koji je sviju industrijsku prošlost pretvorio u platformu za umjetničko izražavanje. Garaže u kojima su nekoć stajali strojevi sada su pretvorene u kreativne prostore, a u gradskim parkovima održavat će se festivali, koncerti i izložbe. Dok se Chemnitz fokusira na otkrivanje skrivenog, zajednička titula za Novu Goricu u Sloveniji i Goriziju u Italiji predstavlja proslavu jedinstva koje prelazi granice. Gradovi u sljedećoj godini žele postati simbol rušenja barijera, i metaforičkih i doslovnih. Ovdje se spajaju dvije nacije i nekoliko kultura, kod rijeke Soče i Alpi. Forbes
Dobar članak o povijesti, značenju i smislu Europskih prijestolnica kulture (European Capitals of Culture). Želja za povezivanjem jedan je od osnovnih motiva na temelju kojeg su 80-ih godina 20. stoljeća tadašnja grčka ministrica kulture Melina Mercury i njen francuski kolega Jack Lang, navodno čekajući na aerodromu svoj let, osmislili projekt Europske prijestolnice kulture. Naglasiti bogatstvo i različitost kultura u Europi, slaviti one dijelove kulture koje Europljani dijele, povećati svijest o pripadanju istom kulturnom krugu i njegovati doprinos kulture razvoju gradova… Novi list. Rijeka je EPK sljedeće godine.
Rijeka, Pula, Osijek i Dubrovnik četiri su hrvatska grada, od devet koji su predali kandidaturu za Europsku prijestolnicu 2020., koji idu u drugi krug izbora, a tko će od ta četiri, uz jedan irski grad, doista to i biti, znat će se početkom iduće godine, objavio je u petak predsjednik Povjerenstva dvanaest nezavisnih stručnjaka Steve Green iz Velike Britanije. Ministar kulture Berislav Šipuš izrazio je pak zadovoljstvo što iskazana trka u kulturi budi nadu i šansu da će kultura biti stavljena u samo središte zbivanja. T-Portal
“Čak devet hrvatskih gradova prijavilo se za europsku prijestolnicu kulture 2020. Tada bi, kako stoje stvari, uz jedan hrvatski grad ovu dužnost trebao ponijeti i jedan grad u Irskoj. Javili su se tako Zadar, Osijek, Đakovo, Split, Dubrovnik, Pula, Varaždin s okolicom, Rijeka i Zagreb. U jedva dva od tih gradova postoji pristojna knjižara, a u polovini nema dućana koji bi se ni najdobronamjernije mogao nazvati knjižarom. Osim Zagreba, nijedan grad nema koncertnu dvoranu. Osim u Zagrebu i Rijeci, antikvarijat je čudo neviđeno. Osim u Zagrebu, niti u jednom od gradova nema ozbiljnije nakladničke kuće. U nekima – ne spominjimo imena, jer zvuči uvredljivo – dvadeset i pet godina nije objavljena knjiga”, piše Miljenko Jergović. Jutarnji
Zamjenik ministra kulture Berislav Šipuš izvijestio je u petak poslijepodne kako je devet hrvatskih gradova – Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb ušlo u drugi krug natjecanja za titulu grada europske prijestolnice kulture 2020. godine. Šipuš je podsjetio kako je 16. travnja 2014. odlukom EU Hrvatska dobila prigodu da sudjeluju u natjecanju za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. “EU na taj način potiče očuvanje identitetskih i kulturnih silnica”, napomenuo je dodavši kako su, bez obzira na to koji će grad ponijeti tu laskavu titulu, svi hrvatski gradovi prijestolnice kulture. Net