Turistička arhitektura u Hrvatskoj i relikti socijalizma - Monitor.hr
07.04.2016. (12:36)

Turistička arhitektura u Hrvatskoj i relikti socijalizma

Tranzicijskih 90-ih pojavilo se vjerovanje da je planiranje sovjetski relikt, a da su zgrade kao što je arhitektonski kompleks Borisa Magaša u Malinskoj komunističke “betonjare” koje treba srušiti. No što je neplanska arhitektura “slobodnog tržišta” naučili su Pula, Rogoznica, Trogir ili Split, okruženi podivljalim naseljima, piše Jurica Pavičić za Jutarnji o turističkoj arhitekturi u Hrvatskoj, točnije revalorizaciji njezinih socijalističkih korijena filmovima poput Betonskih spavača ili izložbama Praznici nakon pada (MSU Rijeka).


Slične vijesti

14.08. (16:00)

Arhitektura arhitektima

Arhitekt Grgić: Odluke o obnovi pogrešno je donositi u stranačkim uredima

Ne samo obnovu Zagreba, nego i Banovine i cijelog društva. Uspješne procese obnove nekoliko smo puta započeli u 19. i 20. stoljeću i kao društvo imamo u svojim temeljima te kompetencije. No bitna je razlika u tome što je u razdoblju prijelaza iz 19. u 20. stoljeće mnogo toga ovisilo o genijalnim i visoko motiviranim pojedincima, koji su se nametnuli svojim talentom i upornošću, a u naše doba ovisi prvenstveno o sustavu. Danas je teško zamisliti pojavu jednog Viktora Kovačića koji je u teškim okolnostima, kao odgovor snažnim utjecajima Austro-Ugarske Monarhije, utirao put hrvatskoj modernoj arhitekturi. Dogodio se paradoks da smo uspostavom državne samostalnosti izgubili iz vida snažnu polugu arhitekture koju ona donosi u stvaranju funkcionalne zajednice izgrađene na jednakosti i pravednosti, mada su sami temelji našeg nacionalnog identiteta arhitektonski. Arhitekt Antonio Grgić za Nacional.

31.07. (12:00)

Bi li tko htio tamo živjeti?

Stack Rock Fort: Napušteni otok s utvrdom iz viktorijanskog doba

Utvrda Stack Rock nalazi se na otočiću u jugozapadnom dijelu Walesa. Izgrađena sredinom 19. stoljeća, odavno je napuštena, a posjećuju je samo galebovi, dok po njoj prodiru biljne vrste. BBC donosi reportažu nedavnog posjeta fotografa, koji ju opisuje kao svojevrsnu vremensku kapsulu, s obzirom na netaknutu infrastrukturu zdanja. BBC

12.06. (16:00)

Street art ili trash art

Zrinka Paladino: “Nadrealna interijerizacija eksterijera” ili tek “farbuckanje tepihića” po Zagrebu

Zrinka Paladino se na svom blogu gnjevno osvrnula na crtanje tepiha po Martićevoj i sličnim grafičkim intervencijama u Zagrebu: Svim pametnim ljudima želja je ista – da gradske vlasti funkcioniraju i da njihovi gradovi napreduju. Osobno se pritom, kao dugogodišnja zagrebačka konzervatorica koja prati suvremenu umjetnost i podržava njezino implementiranje u javne prostore i kulturna dobra, gotovo svakodnevno pitam kamo smo se to mi Zagrepčani u posljednje vrijeme zapravo uputili. Kiša i potplati prolaznika brzo su učinili svoje te taj “tepih” ofucali do razine negledljivosti, pa je, valjda, došlo vrijeme i da ga njegove „tkalje“ o svom trošku u cijelosti očiste s pješačke plohe. Odakle uopće ideja oslikavanja asfalta motivima “tepiha”, što god se njima navodno predstavljalo? Neki su radovi Borisa Bare sjajni, njegov je Herman Gollubé neodoljiv, ali ulična umjetnost nije za sve situacije, ni za sve ulice i parkove. I pritom nije u pitanju da li nam se nešto sviđa ili ne, već da li su intervencije – čak i ako su odobrene od nadležnih tijela – uistinu primjerene prostorima u kojima se izvode…. Zrinka Paladino

12.06. (14:00)

Jedan malo veći pisač

U Heidelbergu se gradi najveća zgrada u Europi koja će cijela biti napravljena pomoću 3D tiska

Umjetničke slobode arhitekata bile su veće nego inače zahvaljujući posebnoj tehnici gradnje: trodimenzionalnom printanju. 3D tisak podrazumijeva da mlaznica – koja se kontrolira kompjutorski – prska sloj po sloj posebne betonske smjese i tako gradi zidove. Doduše, stropovi se i dalje moraju graditi tradicionalno. Jednokatnica u Heidelbergu bi trebala biti gotova u srpnju, a koštat će 2,5 milijuna eura. Bit će dugačka 54, široka 11 i visoka devet metara. Na gradilištu u Heidelbergu se lijepo vide neke prednosti ove tehnike, osim ekstravagantnog oblika zidova. Uglavnom su ondje samo dva radnika koji upravljaju printerom. Nema potrebe za daskama ili šalungom, jer ova mješavina betona ostaje u obliku u kojem ju mlaznica izbaci. Time se smanjuje količina otpada i drastično ubrzava proces gradnje zidova. Deutsche Welle

04.05. (21:00)

Seoski futurizam

Projekt na Lonjskom polju predstavljat će nas na Venecijanskom bijenalu arhitekture

Laboratory of the future – ovogodišnja je tema kojom se želi istražiti što arhitektura budućnosti može biti. Prostor Parka prirode poslužio je našem timu kao inspiracija i ishodište odgovora na zadanu temu. Kako bi odgovorili na koji način odgovorno u budućnosti djelovati u prostoru, odlučili su, pomalo paradoksalno, posegnuti za lekcijom iz povijesti – učeći iz koegzistiranja čovjeka i prirode u harmoničnom okolišu. Lonjsko polje jedno je od najvećih močvarnih područja u Europi, prostire se na više od 50 hektara lijeve obale rijeke Save, a po svom je karakteru prirodno poplavno područje s 14 naselja ruralnog karaktera. Upravo odabirom Lonjskog polja kao mikrolokacije koja objedinjuje temu suživota i održivosti, projekt Same as it ever was nastoji naglasiti važnost etičkog djelovanja u prostoru. Kulturpunkt

17.04. (20:00)

A mogao je biti turistička atrakcija

Dogradnja na proslavljenom balkonu u Zagrebu uklonjena

Balkona na adresi Vrbanićeva ulica 1, koji je na tri dana postao najpoznatiji u Zagrebu, više nema. “Ovim vas putem informiramo da je po obavljenom inspekcijskom očevidu na licu mjesta utvrđeno kako je predmetna dogradnja uklonjena. Inspekcijski postupak je u tijeku” – kazali su iz Državnog isnpektorata. 24 sata

09.02. (18:00)

Na mjestu smrti niknut će novi životi

Rješenje hrvatskog arhitekta prošlo je na natječaju za Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici

Riječ je o natječaju koji je raspisala Inicijativa mladih za ljudska prava iz Beograda, a izazov je bio u tome kako u zemlji koja ne želi takav spomenik i koja takav spomenik čak djelomično zakonski zabranjuje, taj spomenik ipak napraviti. To nije spomenik u onom tradicionalnom smislu, već se zapravo radi o sadnji šume. Ideja je da tisuće ljudi dobrovoljnim prilozima kupi to zemljište te kupi i posadi 8000 sadnica koliko je bilo žrtava. Kod šume je zanimljivo što se širi, živa je stvar, a svojim rastom transformira okoliš i to je ta ideja. Šuma kao simbol života iznad granica nacije, države, religije djeluje transformativno i pomirbeno na društvo jer se stvara imaginarna zajednica ljudi vlasnika tog zemljišta i sadnica koji imaju zajednički humanistički cilj. Ta zajednica može biti početak procesa pomirenja na ovim prostorina sa Srebrenicom kao centralnom simboličkom točkom. Rekao je Antonio Grgić za lokalni portal.

22.12.2022. (20:00)

Ako ste se ikada pitali

Evo kako bi Sedam svjetskih čuda antičkog svijeta izgledale danas – da su opstale

Osim egipatske piramide iz Gize, koja je jedina građevina iz tog popisa koja se održala, za ostalih šest čuda svjetske arhitekture iz antičkog doba nije skroz sigurno jesu li uopće postojala. IFL Science donosi kompjuterski generirane fotke (vjerojatno ne AI već ljudskom rukom, fotomontažama) kojima se pokušalo dočarati kako bi ta čuda izgledala danas, uklopljene u suvremeni okoliš.

19.08.2022. (09:00)

Serbus, dragi Bastl moj

Bastl – arhitekt koji je majstorski oblikovao centar Zagreba

Danas povijesno gradsko središte ne možemo zamisliti bez Dolca, smatramo ga kulturnim dobrom, no malo tko poznaje povijest grada toliko dobro da bi znao zašto je taj golemi arhitektonsko-urbanistički zahvat u povijesno središte, na kraju ipak ostao nedovršen. I tržnica Dolac i zgrada Rado, kao još tridesetak zgrada javne namjene u Zagrebu, uz neke privatne vile, djelo su najpoznatijeg arhitekta secesijskog Zagreba, Vjekoslava Bastla. On je bio osebujna ličnost, arhitekt koji je svojom vizijom, originalnošću i majstorskim oblikovanjem dao nemjerljiv doprinos centru Zagreba kakvog danas poznajemo. Začudno je, da u istom tom Zagrebu nije zaslužio ni ulicu sa svojim imenom. Nadajmo se, da će neki marni ljudi, pregaoci i poznavatelji baštine, u budućnosti ovu nepravdu ispraviti. Jacqueline Bat za Autograf